Objavljeno u Nacionalu br. 601, 2007-05-22

Autor: Nacionalova redakcija

KARIJERA I NOVAC

HEP ulaže 160 milijuna eura u ličku elektranu

IZGRADNJA akumulacijskog jezera Kosinj kraj Perušića u Lici jedan je od najvećih projekata HEP-a

JOSIP GABELA, direktor Sektora za hidrolektrane u HEP-u kaže da je dobivena načelna građevinska dozvola te nakon početka gradnje treba 4-5 ACgodina da se projekt završiJOSIP GABELA, direktor Sektora za hidrolektrane u HEP-u kaže da je dobivena načelna građevinska dozvola te nakon početka gradnje treba 4-5 ACgodina da se projekt završiPočetak realizacije jednog od najvećih projekata Hrvatske elektroprivrede, gradnje akumulacijskog jezera Kosinj kraj Perušića u Lici, vrijednog 160 milijuna eura, uskoro bi trebao započeti. Josip Gabela, direktor Sektora za hidroelektrane u Hrvatskoj elektroprivredi kaže kako je dobivena načelna građevinska dozvola i čeka se prva od niza potrebnih manjih građevinskih dozvola. "Imamo lokacijsku i načelnu građevinsku dozvolu koja znači da se mogu raditi neki pripremni radovi za koje nema nekih posebnih uvjeta. Ona ujedno i definira od koliko se manjih, parcijalnih dozvola sastoji taj veliki projekt. Građevina je podijeljena na više dijelova i dozvole će se vaditi parcijalno. Trenutačno se čeka prva dozvola od Ministarstva graditeljstva, zaštite okoliša i prostornog uređenja. Kada se dobije prva dozvola, počele bi pripreme za gradnju, a iduće godine ona bi i fizički započela jer treba u međuvremenu napraviti tendere, troškovnike i sve ostalo što je potrebno. Kada sama gradnja počne, neko optimalno vrijeme izgradnje je četiri godine. Recimo da bi kroz nekih 4-5 godina kada počne gradnja akumulacija bila završena", kazao je Gabela.

Projekt je pokrenut kad se radila hidroelektrana Senj koja je otvorena 1965. godine. "Tada je osmišljen sustav gdje se vode Like koja je vrlo bujična i promjenjiva rijeka te vode Gacke koja je nešto smirenija, dovode u zaleđe Velebita i napravljena je hidroelektrana Senj, snage 210 megavata. Tada se već razmišljalo da ta elektrana bude veća i da taj akumulacijski prostor bude veći. Nažalost, ovaj projekt proširenja akumulacije počeo se raditi pred početak rata, a kada je on započeo sve je stalo. 1995., kada je taj kraj u potpunosti oslobođen, nije se još razmišljalo o obnovi projekta, već se to moglo kada su se za to stekli potrebni uvjeti", ispričao je Gabela o povijesti projekta koji ne uključuje gradnju elektrane, već samo jezera. Kaže kako se tehnički gledajući tu samo radi o proširenju postojeće akumulacije Krušćica. Novi kapaciteti, odnosno nova elektrana, radili bi se u Senju. "Tu se ustvari radi o akumulaciji Kosinj, a ne elektrani.

Točnije, bit će izgrađena mala elektrana na Kosinju, ali osnovni projekt je ustvari proširenje postojeće akumulacije. Tehnički se ništa ne mijenja, nego se samo akumulacioni prostor na Lici, koja je jako bujična, povećava. Tom akumulacijom dobili bismo između 200 i 300 milijuna kilovatsati nove energije. Tako bi se u Senju napravili novi kapaciteti od oko 350-400 megavata. Bitno je da se voda iskoristi tamo jer je kod Senja veliki pad, a veća energija se dobiva većom količinom vode i većim padom", rekao je Gabela.

Vezane vijesti

Posljednji kredit HEP-u za pokrivanje gubitaka

Posljednji kredit HEP-u za pokrivanje gubitaka

Vlada je na današnjoj sjednici odobrila Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) podizanje kratkoročnog kredita od 400 milijuna kuna za pokrivanje gubitaka u… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika