Projekt izgradnje turističkih objekata na otoku Obonjanu označen je kao temelj cjelokupnog Projekta Šibenik“Vaterpolo i Šibenik moja su dva najveća projekta i želim ih završiti uspješno”, rekao je Perica Bukić, saborski zastupnik HDZ-a, potpredsjednik šibenskog Županijskog odbora te stranke i sadašnji predsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza, s kojim smo u njegovom rodnom gradu Šibeniku razgovarali o početku velikog investicijskog vala koji bi taj grad trebao iz loše gospodarske situacije, u kojoj se nalazio godinama, pretvoriti u grad s najvećim potencijalom u regiji, za što Bukić lobira u vrhu centralne vlasti već pet godina. Hrvatska Vlada ovih je dana napokon pristala da se otok Obonjan ustupi Gradu Šibeniku, čije poglavarstvo planira u turističku izgradnju na tom otoku uložiti 250 milijuna eura. Otok Obonjan, nekadašnje organizirano ljetovalište mladeži, prema zamisli Perice Bukića i šibenske gradonačelnice Nedjeljke Klarić, samo je početak realizacije Projekta Šibenik, graditeljske investicije u turističke i komunalne objekte u gradu i okolici. Cilj projekta je grad, koji je pretrpan vojnim kompleksima i crnom industrijom, pretvoriti u meku elitnog turizma.

“Ukupno sedam turističkih projekata na četiri atraktivne lokacije, otok Obonjan, Kuline, područje bivše vojarne Bribirskih knezova u samom centru grada te tvrđave Sveti Nikola, Sveti Mihovil, Šubićevac i Sveti Ivan, zajedno vrijede najmanje 350 milijuna eura. Projekt Obonjan Rivijera predviđa gradnju hotela te turističkih vila ukupnog kapaciteta 3000 kreveta te marine s 200 vezova na površini od 545 tisuća hektara. Obonjan je, inače, jedini hrvatski nenastanjeni otok koji je predviđen za razvoj turizma ovakvog tipa. Na površini od 240 hektara, na lokaciji bivše vojarne Bribirski knezovi, izgradio bi se sportsko-rekreacijski kompleks koji bi bio najveći u regiji. Temeljitom obnovom četiriju gradskih tvrđava, njihov bi se prostor osposobio za niz turističkih, uslužnih i kulturnih sadržaja”, pojašnjava Bukić ovaj projekt od životne važnosti za Šibenik. Gradonačelnica Šibenika Nedjeljka Klarić kaže da Grad neće prodati ni milimetar zemlje, već će se zemljište, na kojemu će se raditi objekti, dati na koncesije od 50 godina: “Cijeli projekt radio bi se na temelju javno-privatnog partnerstva i to po modelu BOT-a (Build-Operate-Transfer), što je prvi takav način gradnje u Hrvatskoj. Prema tom modelu Grad Šibenik će odabrati privatnog partnera koji će preuzeti odgovornost za projektiranje, financiranje, izgradnju i upravljanje objektima. Pritom se Šibenik ne bi zadužio ni kune”.

Upravo je gradnja na otoku Obonjanu označena kao temelj projekta jer je riječ o najvećoj pojedinačnoj investiciji koja bi otvorila novih 1000 radnih mjesta, što potvrđuje i gradonačelnica Šibenika: “Znam da će zvučati prepatetično, ali neću pogriješiti ako kažem da je Šibenik realizacijom ovog projekta na povijesnoj prekretnici”. U taj je projekt od početka uključen Perica Bukić, koji je tek nakon nedavnog osvajanja zlatne medalje na svjetskom prvenstvu u vaterpolu uspio nagovoriti premijera Ivu Sanadera da Vlada da suglasnost za početak Projekta Šibenik.

Perica Bukić i gradonačelnica Šibenika Nedjeljka Klarić idejni su začetnici početka gospodarskog oporavka Grada Projekt Obonjan Rivijera od početka je imao poteškoće zbog neriješenih vlasničkih odnosa. Naime, grad Šibenik sukobio se sa Savezom izviđača oko vlasništva nad Otokom mladosti, tvrtkom koja je imala pravo raspolaganja objektima na Obonjanu. Savez izviđača otokom je upravljao još od 1971. godine te su čelni ljudi tvrdili da je cijela otočna infrastruktura izgrađena većinom na radnim akcijama mladih, zbog čega su zatražili obeštećenje od 24 milijuna kuna. Grad je 2004. godine, zbog loše financijske situacije u kojoj se našla tvrtka Obonjan, ponudio državi da otkupi 51 posto dionica Obonjana kako bi se ta tvrtka održala. Država, međutim, nikada za tu transakciju nije platila deset milijuna kuna, koliko je bilo dogovoreno s Gradom. Upravo na taj ugovor, koji nikada nije do kraja ispoštovan, pa je stoga nevažeći, pozivao se Savez izviđača. Sud je donio pravomoćnu presudu kojom je potvrđeno većinsko vlasništvo Grada nad Obonjanom. Grad je početkom 2007. objavio i prednatječaj na koji se javio 21 investitor, ali je zbog cijele neriješene situacije i oklijevanja Vlade, koja je očito smatrala će joj slika koju bi stvorila u javnosti tjeranjem izviđača nauštrb kapitala politički štetiti, trebao biti odgođen. Gradske su se vlasti tada s pravom pobojale da ispadaju neozbiljne u ovako velikim poslovima te se pojavio i strah da će cijeli projekt pasti u vodu, iako gradonačelnica Nedjeljka Klarić tvrdi da je cijelo vrijeme bila optimist: “Nikada nisam sumnjala da ćemo realizirati cijeli posao jer smo ga kvalitetno pripremili”. Slučajno ili ne, odluka Vlade kojom se otok prepušta Gradu došla je nakon osvajanja zlatne medalje vaterpolista u Australiji nakon čega se podigla nacionalna euforija za što je, između ostalih, jedan od najzaslužnijih upravo Perica Bukić. On ipak odbacuje takav odnos Vlade: “Činjenica je da od početka imamo potporu Vlade za svaki projekt koji smo ponudili i ja sam im na tome zahvalan”.

Perica Bukić nakon osvajanja zlatne medalje ima novi cilj, a to je podizanje njegovog rodnog grada na noge, kojemu je prijetilo pretvaranje u predgrađe susjednog Zadra, koji je zahvaljujući kontinuiranom obnašanju lokalne vlasti, zajedničkom lobiranju lokalne pozicije i opozicije za kapitalne projekte te brojnim Zadranima u vrhu centralne vlasti postao najperspektivniji grad u Hrvatskoj. U Šibeniku se u proteklih 17 godina nije izgradio niti jedan novi stan, a gradonačelnica najavljuje pomake i u tom smjeru: “Na tri će lokacije uskoro u Šibeniku početi nicati novi stambeni objekti”. Šibenik je od Ante Kulušić, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a, gradonačelnica Nedjeljka Klarić i šibensko-kninski župan Goran PaukDomovinskog rata polako, ali sigurno klizio u siromaštvo. Zbog propasti TLM-a te požara u Robnoj kući, dosta Šibenčana ostalo je bez posla i grad je 17 godina doslovno životario. Tijekom godina, mijenjale su se različite lokalne vlasti te su s jednakim neuspjehom pokušali uzdići Šibenik koji svojom dugom poviješću, neposrednoj blizini dvaju nacionalnih parkova, kao i zaštićenom gradskom jezgrom pod zaštitom UNESCO-a, ima veliki potencijal i zasigurno nije zaslužio propast. Bukićeva politička karijera i ozbiljno bavljenje Šibenikom počelo je njegovom oproštajnom utakmicom 2002. godine: “Tada su mi pristupili Ivo Sanader i Miomir Žužul te su mi ponudili da se kandidiram za zastupničko mjesto u Saboru Republike Hrvatske. Kazali su mi kako bi bilo dobro da odem u Šibenik i pokušam poboljšati situaciju organiziranjem stručnog tima koji će oformiti gradsku vlast i koja će početi raditi kvalitetne projekte“. Bukić je jako vezan za Šibenik i pokušavao se angažirati na oporavku tog grada još od Vlade kada joj je na čelu bio Zlatko Mateša. Tek nakon političke promjene u kojoj je lokalni HDZ uzeo vlast i u kojoj Perica Bukić obnaša funkciju potpredsjednika Županijskog odbora, stvorila se klima u kojoj je Bukić oformio ekipu koja je počela nešto ozbiljnije i homogenije nastupati sa svojim idejama. “U Šibeniku se stvarno nije moglo usuglasiti ni jedno pitanje pa tako do prije tri godine ovaj grad nije imao ni organiziran doček Nove godine zbog takvih problema. Bez kvalitetnog tima ljudi, između ostalih šibenskog župana Gorana Pauka, predsjednika županijskog HDZ-a Ante Kulušića i gradonačelnice Nedjeljke Klarić ne bismo uspjeli napraviti ovako kvalitetan projekt. Pokrenuli smo niz uspješnih projekata i riješili niz problema koji su nas mučili godinama. Prije svega uspješno je privatiziran TLM. Započeli smo gradnju Tehnološke ceste, što je jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata, čiji je završetak planiran na ljeto, a povezat će najuži centar grada s autocestom, te ćemo uskoro pustiti u rad kolektor za pročišćavanje otpadnih voda vrijedan 130 milijuna kuna kojim će se Šibenski zaljev riješiti kanalizacije i ostalih zagađivača“ , ispričao je Bukić koji dva do tri dana u tjednu boravi u Šibeniku. Šibenik je prvi u Hrvatskoj napravio Regionalni centar za gospodarenje komunalnog otpada financiran iz europskih fondova. Šibenik ima i status Grada kulture, a prošle godine osnovano je i Veleučilište te se planira izgradnja studentskog doma i restorana.

Počeo se čistiti i prostor TEF-a od opasnog i neopasnog otpada te je u fazi priprema međunarodnog natječaja za odabir investitora za taj prostor veličine 20-ak hektara na kojem bi trebala niknuti stambeno-poslovno-turistička zona. Uz planirana tri golf igrališta u Skradinu i okolici Miljevaca, Šibenik sa svojom okolicom priprema prihvat gostiju dubljih džepova. Šibenska gradonačelnica svjesna je, međutim, da razvoj grada ne može temeljiti isključivo na turizmu: “Upravo smo stoga i izgradili poslovnu zonu Podi, koja je velika kao i sam Šibenik, i u ovom trenutku imamo 40-ak potpisanih ugovora s investitorima i različitim proizvođačima koji će svoje pogone smjestiti u poslovnoj zoni, koja je prva takve vrste u Hrvatskoj koja je financirana iz europskih fondova. Šibenik je i proizvođački grad te će ta i takva proizvodnja biti podupiratelj turizma. Sigurno je i to da turizam mora trajati više od 2 i pol mjeseca, kakav je danas slučaj”.