Roland Lauder, vlasnik medijskog koncerna Central European Media Enterprises (CME), prije nekoliko dana napokon je platio bivšim vlasnicima Nove TV zadnju ratu od 3 milijuna eura, koji su se dosad nalazili na escrow računu u Splitskoj banci. Taj su iznos podijelili Ivan Ćaleta i ostali bivši suvlasnici okupljeni u medijski kartel Grupo. Ćaleta je od tog novca dobio 40 posto.

Predstavnici tvrtke CME načelno su se dogovorili sa Ćaletom i oko otplate duga za sekunde reklamnog prostora koje je Nova TV dugovala Ćaletinoj Operativnoj kompaniji. Ćaleta je od njih tražio da mu plate 7,5 milijuna eura, što je oko polovice iznosa koji bi CME morao platiti nakon okončanja sudskog spora koji su dvije strane po tom pitanju pokrenule, a koji je Ćaleta dobio. Predstavnici CME-a prvotno su ponudili platiti 5 milijuna eura, ali su načelno rekli Ćaleti da im se njegova ponuda od 7,5 milijuna eura čini korektnom. Ćaleta je uz to zatražio i da mu CME na Novoj TV ustupi reklamni prostor vrijedan milijun eura, koji bi on poklonio svojim najvažnijim klijentima koji su imali razumijevanja za njegove probleme sa CME-om po tom pitanju.

Time su zapravo stvoreni preduvjeti za nastavak normalnog funkcioniranja Nove TV, koja se nakon dolaska novog vlasnika prvi puta vratila na razinu prihoda koji je ta televizija imala u vrijeme prodaje. Radi se o 25 milijuna eura ugovorenih reklama u 2007. Nova TV je uz RTL jedina privatna televizija koja ima nacionalnu televizijsku koncesiju u Hrvatskoj. To što je Lauder odlučio platiti dugove, zapravo znači da se napokon odlučio za najmanje štetnu posljedicu njegova potcjenjivačkog odnosa prema ranijim vlasnicima Nove TV, ali i prema hrvatskim sudskim vlastima.

Nerazjašnjeni vlasnički odnosi na Novoj TV dospjeli su u središte javnog interesa početkom travnja kada su Ivana Ćaletu, jednog od bivših suvlasnika Nove TV, u sjedište te televizije na zagrebačkom Remetincu uveli sudski izvršitelji i policijski službenici. Na ulazu u televizijske prostorije nastala je velika gužva, a djelatnici televizije užurbano su skrivali i prebacivali poslovnu dokumentaciju. Ćaletin povratak u televizijske prostorije bio je privremen, a njegovi ljudi izišli su van za nekoliko sati. Obje su strane okupljenim novinarima dale pomirljive izjave i najavile nastavak neformalnih pregovora o brojnim međusobno nerazjašnjenim pitanjima. Zapravo je do svega došlo zato što novi vlasnici Nove TV nisu bili poštovali ugovorne odredbe o preuzimanju televizije, a Ćaleta im se sudskim putem suprotstavio i te sudske bitke dobio. Nacional je o svemu tjednima pokušao dobiti komentar predstavnika CME-a, ali su oni uporno odbijali bilo kakav razgovor o toj problematici. Na koncu su prije nekoliko dana platili većinu dugova.

Ćaleta je zapravo dobio mogućnost povratka u televizijske prostorije zato jer je tužio Lauderov CME zato što mu nije platio nekih 300-ak tisuća kuna za Operativnu kompaniju, tvrtku preko koje se vodilo cjelokupno poslovanje Nove TV. Sama Nova TV zapravo je bila tek vlasnik koncesije, a ostalo se poslovanje vodilo preko Operativne kompanije. Međutim, kako bi se omogućilo da ostali dioničari dobiju svoj dio novca od kupoprodaje, dogovoreno je da Operativna kompanija vrijedi tek simboličan iznos. Kako taj iznos sve donedavna nije bio plaćen, a u međuvremenu su se Lauderovi menedžeri navodno počeli nekorektno i arogantno odnositi prema ranije postignutim dogovorima sa prodavateljima Nove TV, Ćaleta se odlučio na sudsku borbu, koja ga je gotovo dovela u situaciju da ponovo preuzme kontrolu nad Novom TV.

Nova TV prodana je koncem prosinca 2003. za 20-ak milijuna eura, desetak dana nakon što je u središtu Zagreba u nogu ranjen Ivan Ćaleta, jedan od suvlasnika Nove TV koji se protivio njenoj prodaji. Ćaleta se protivio toj prodaji jer je vjerovao da se za tu televiziju moglo dobiti 80-ak milijuna eura da se malo pričekalo. Osim toga, on je spretan poduzetnik koji u kontrolira televizijske postaje u BiH i u Sloveniji, te je računao na stvaranje jake regionalne televizije, koja bi mogla zaraditi puno više, ali i ostvariti velik regionalni utjecaj. Ćaleta je kontrolirao 40 posto Nove Tv, a Ninoslav Pavić, Vinko Grubišić, Ivić Pašalić i Miroslav Kutle tajno uortačeni u medijski kartel Grupo, ostalih 60-ak posto. Nekomu se od tih tajnih ortaka žurilo, te je koncem 2003. i Ćaleta u bolničkom krevetu, nakon što ga je netko ustrijelio u nogu, pristao prodati Novu TV.

U ugovoru o prodaji određeno je da je novi vlasnik trebao platiti 60 posto novca odmah, 15 posto novca nakon 6 mjeseci, a ostalih 15 posto nakon godinu dana. Isprva su Lauderovi ljudi iz CME obećali da se po preuzimanju televizije neće puno toga mijenjati, te da će Ćaletina ekipa nastaviti s vođenjem televizije. Međutim, Ćaletini ljudi uskoro su izbačeni iz vođenja televizije, a otvorili su se i drugi problemi.

Prema ugovorima nekoliko povezanih kompanija koje su zajedno činile kostur poslovanja Nove TV, Ćaletina marketinška tvrtka Global komunikacije od Operativne kompanije i Nove TV kupovala je od 2001. za svoje oglašivače marketinški prostor mjeren u sekundama. Taj je ugovor vrijedio sve do trenutka dok se CME i Ćaleta nisu poslovno razišli. Sukob je uskoro završio na sudu. CME je digao tužbu protiv Ćalete, tvrdeći da je Nova TV emitirala više reklama no što je ugovorom bilo predviđeno. Međutim, Ćaleta je odgovorio kontratužbom, te je uspio dokazati da Nova TV nije do kraja ispoštovala ugovor, te da mu je ostala dužna čak 64 milijuna kuna, što je potvrdio i Trgovački sud u Zagrebu. CME se na tu odluku žalio i spor je trenutno na Visokom trgovačkom sudu, gdje čeka da dođe na red za rješavanje.

Kako je Srđan Šimac, predsjednik Visokog trgovačkog suda, donio odluku da se predmeti moraju rješavati po godinama, na rješavanje o ovom slučaju pričekat će se najmanje još godinu dana. Ako Ćaleta i u drugom stupnju dobije spor, iznosu od 64 milijuna kuna morat će se još pridodati i kamate.

Lauderovi ljudi sve do prije nekoliko dana nisu platili niti odavno dospjelih 3 milijuna eura treće rate za preuzimanje Nove TV. Dosad su platili 17 od ukupno 20-ak milijuna eura. Plaćanje kupoprodajne cijene na tri rate dogovoreno je zato da se druga ili treća rata, ili možda obje, eventualno iskoriste ako se po preuzimanju televizije novi vlasnik suoči s nekim neočekivanim tužbama i potraživanjima kojih nisu bili svjesni tijekom postupka dubinskog snimanja kompanije prije njena preuzimanja. Kasnije se pokazalo da takvih naknadnih i neočekivanih potraživanja nije bilo. Međutim, samo dan prije isteka roka za plaćanje treće rate, Lauderovi ljudi sami su tužili Novu TV, kako bi mogli otezati sa njenom isplatom. Sud je njihovu tužbu ocijenio nedopuštenom. CME se na takvu odluku žalio i trenutno se također čeka da taj predmet dođe na rješavanje.

Krugovi bliski Ćaleti tvrde da su u međusobnim razgovorima Lauderovi odvjetnici prilično arogantno najavili prodavateljima Nove TV da im ne namjeravaju platiti sve što im duguju. Tako su Ćaletinim odvjetnicima poručili da mu neće platiti niti 300-ak tisuća kuna za Operativnu kompaniju, iako se radilo doista o sitnom iznosu u odnosu na vrijednost cijele transakcije. Ćaleta je zato zatražio da se raskine ugovor o prijenosu poslovnih udjela Operativne kompanije, te da mu sud vrati kontrolu nad tom kompanijom. To se u svibnju 2006. i dogodilo, jer je 24. 5.2006. Trgovački sud presudio u Ćaletinu korist. Suprotna strana se žalila na tu odluku i u međuvremenu je počela sve poslove prebacivati na tvrtku Nova TV d.d. Tada je Nova TV počela obavljati sve ono što je dotad radila Operativna kompanija - marketinške poslove, kupovati programska i filmska prava, preuzela vlasništvo odašiljača i opreme, kao i 130-ak zaposlenika. Ćaletini odvjetnici su se na tu odluku žalili i dobili su od suda privremenu mjeru kojom je Novoj TV zabranjeno raspolagati imovinom Operativne kompanije i naštetiti interesima te tvrtke. Međutim, novi vlasnici Nove TV oglušili su se na tu sudsku privremenu mjeru. Primjerice, tek su nakon nje prebacili sve zaposlenike formalno na plaću u tvrtki Nova TV. Ćaletini odvjetnici potom su zatražili da sud odredi drugu privremenu mjeru. Tada je sud 18. prosinca 2006. za privremenog upravitelja Operativne kompanije postavio Ćaletina suradnika Nevena Čička. Čičko je pokušao ući u prostorije Operativne kompanije, ali ga u njih nisu pustili. Lauderovi ljudi počeli su mu tvrditi da su kompaniju prebacili u Rijeku. Potom je sudskim putem utvrđeno da se radi o lažnoj adresi, odnosno da ondje Operativna kompanija uopće nije prebačena.

Ćaletini odvjetnici potom su opet tražili privremenu mjeru da uđu u zgradu Nove TV, kako bi mogli dobiti dokumentaciju Operativne kompanije. U veljači 2007. to im je i dopušteno, te je Ćaleta početkom travnja u pratnji policije i sudskih izvršitelja nakratko ušao u prostorije Nove TV. Sud im je dopustio da uđu u dio prostorija unutar zgrade Nove TV, gdje se nalazila dokumentacija Operativne kompanije. Međutim, Lauderovi ljudi oklijevali su ih pustiti u te prostorije, te su u međuvremenu navrat-nanos prebacivali spornu dokumentaciju u druge prostorije. To su i sudski izvršitelji konstatirali u zapisniku.

Kada su vidjeli da je taj događaj izazvao veliku pozornost medija, Lauderovi ljudi su obećali Ćaletinim odvjetnicima da će uskoro ispuniti sve svoje obaveze. Zamolili su ga da do prošle srijede o tomu ne kontaktira s medijima, te da se sve pokušaju riješiti u tišini. Tražili su od Ćalete i da pokuša pronaći neko rješenje koje bi se javnosti moglo predstaviti tako da ne izgleda da je Lauderov CME izgubio spor. Ćaleti su najavili da će vrlo brzo platiti treću ratu od 3 milijuna eura za preuzimanje televizije, te da će se početi dogovarati kada će mu isplatiti ostatak duga vezanog uz sporne sekunde marketinškog prostora. Napredak u pregovorima dogodio se prije nekoliko dana.

Ranije tijekom pregovora predstavnici Nove TV, Ćaletin čovjek Neven Čičko, privremeni upravitelj Operativne kompanije i njihov odvjetnik Mate Matić, sastali su se zajedno sa predstavnicima ovlaštenih revizora Nove TV u prostorijama tvrtke Deloitte&Touche. Razgovarali su o njihovim sporovima, a to je naljutilo i neugodno iznenadilo predstavnike Deloitte&Touchea, jer im Lauderovi ljudi uopće nisu javili da postoje bilo kakvi sporovi u kojima se Nova TV i Operativna kompanija nalaze. Neformalno su ih optužili da su ih obmanuli, kako bi im oni napravili frizirano izviješće o godišnjem poslovanju u Hrvatskoj, koje CME mora dostaviti međunarodnoj burzi na kojoj im kotiraju dionice. Ako bi to izviješće bilo negativno, ono bi moglo negativno utjecati na cijenu dionica CME-a. Nacional je pokušao kontaktirati tvrtku Deloitte&Touche, ali oni nisu bili dostupni ni za kakav komentar.

Ćaletini odvjetnici mogu i kazneno prijaviti Lauderove menedžere zbog nepoštivanja privremenih mjera koje je izdao trgovački sud. Međutim, oni to nisu učinili, jer se prvenstveno žele nagoditi i ishoditi da im se isplati postojeći dug. To se na koncu i dogodilo, pa Nova TV napokon može odahnuti i nastaviti raditi svoj televizijski posao u miru, bez straha od negativnog publiciteta.

Ronald LauderRonald Lauder rođen je 26. veljače 1944. u New Yorku. Studirao je poslovnu ekonomiju na Sveučilištu u Pennsylvaniji i Pariškom sveučilištu, te Sveučilištu u Bruxellesu. Svjetskoj javnosti poznat je ponajviše jer je od roditelja naslijedio Estee Lauder Inc., najveću svjetsku privatnu kozmetičku kompaniju. Lauder je i predsjednik Židovskog nacionalnog fonda, putem kojeg pomaže židovskom narodu i kulturi. Lauder je 1989. bio republikanski kandidat za gradonačelnika New Yorka u kojem je kroz različite republikanske inicijative i danas politički aktivan. Za Lauderov poslovni pohod na televizijsko tržište zemalja postkomunističke Europe neizravno je zaslužan bivši američki predsjednik Ronald Reagan. On je Laudera 1986. imenovao veleposlanikom u Austriji. Bilo je to priznanje za njegov prijašnji trogodišnji rad u Pentagonu, gdje je bio jedan od savjetnika ministra obrane za politiku prema Europi i NATO savezu. Služeći dvije godine kao američki ambasador u Austriji, Lauder je krajem 80-ih mogao osjetiti ozračje najave političkih promjena koje su 1990. srušile željeznu komunističku zavjesu i najavile tranzicijski put negdašnjih komunističkih zemalja prema razvijenoj Europi. Početkom 90-ih investirao je u Češkoj, ondje je dobio privatnu nacionalnu televizijsku koncesiju za TV Novu i od nje je počeo odlično zarađivati, te kasnije investirati i u brojne druge zemlje, uključujući Poljsku, Mađarsku i Ukrajinu. U većini tih zemalja tvrtka mu se našla u brojnim sudskim sporovima, zbog nekih od njih izgubio je desetke milijuna dolara, što se znalo jako negativno odraziti na cijenu dionica njegove tvrtke, a više puta optuživali su ga i za potkupljivanje lokalnih političkih dužnosnika.