PREDSJEDNIK VALDIS ZATLERS Novi latvijski šef države specijalist je za ortopediju i kirurgiju, a nedavno je priznao da je primao darove od pacijenata na koje nije platio porezU četvrtak, 31. svibnja, latvijski je parlament izabrao novog predsjednika Latvije, trećeg otkad je ta baltička republika neovisna. Popularnu i spretnu dosadašnju predsjednicu Vairu Vike-Freiberga zamijenit će 52-godišnji Valdis Zatlers, istaknuti liječnik, specijalist za ortopediju i kirurgiju. Njegov neočekivani izbor pretvorio se u skandal, latvijski novinari ne prestaju pisati da je novi predsjednik priznao da je kao liječnik od pacijenata primao mito.

Kad su 22. svibnja stranke latvijske vladajuće koalicije objavile svog kandidata za predsjednika, bilo je to opće iznenađenje jer Zatlers dotad nije bio među imenima koja su se spominjala kao potencijalni predsjednici. U Latviji se predsjednik države bira u parlamentu, a budući da vladajuća koalicija, koju čine Narodna stranka, Latvijska stranka i Savez zelenih i seljaka, te neke manje grupe, ima u parlamentu od 100 članova 58 mjesta, njen kandidat bio je favorit. Opozicija je za svog kandidata istaknula Aivarsa Endzinsa, predsjednika ustavnog suda. Iako su ispitivanja javnog mnijenja pokazivala da je Endzins dvostruko popularniji od Zatlersa, vladajuće su stranke oporbenog kandidata proglasile nepodobnim jer je, dok je Latvija bila u sastavu SSSR-a, od 1963. do 1990. bio u Komunističkoj partiji SSSR-a.

MEĐUNARODNI ODNOSI Japanski carski par Michiko i Akihito s predsjednicom Vairom Vike Freibergom i njenim suprugom Imantsom; prvi predsjednik Guntis Ulmanis (lijevo) Latvija je mala zemlja na obali Baltika, između Litve na jugu i Estonije na sjeveru. Dugo nije imala nacionalnu državu, nego je bila na udaru susjednih većih sila, u prvom redu Rusije, ali i Švedske, Poljske, te njemačkih križarskih redova iz istočne Pruske. Od 1795. Latvija je bila pod ruskom dominacijom, sve do kraja I. svjetskog rata. Tada je stvorena neovisna Latvija, kao i Estonija i Litva. Kad je dva desetljeća poslije 1939. buknuo II. svjetski rat, one su obznanile neutralnost. Ali prema tajnom sporazumu njemačkog i sovjetskog ministra vanjskih poslova Joachima von Ribbentropa i Vjačeslava Molotova iz kolovoza 1939. te tri baltičke republike već su bile u sovjetskoj zoni interesa pa je u proljeće 1940. Staljin naredio okupaciju triju baltičkih država, koje su pretvorene u sovjetske republike. Nijemci su nakon napada na SSSR 1941. ušli u tri baltičke republike, ali ih je Crvena armija potkraj rata otjerala, a one su ostale u sastavu SSSR-a. Sovjetska vlast mnoge je pobornike neovisnosti smaknula, druge otjerala u Sibir i naselila mnogo Rusa, posebno u Estoniju i Latviju. Tri baltičke republike 1991. su, kad se raspadao Sovjetski Savez iznova konstituirale svoje državnosti.

Zbog neugodnog povijesnog iskustva osnova latvijske politike bila je nacionalna politika prema Rusiji, pa su najveću podršku Latvijaca dobivale stranke snažnog nacionalnog usmjerenja. Latvija je odmah zatražila prijem u NATO i Europsku uniju i danas je članica obiju tih asocijacija.

Kad je objavljena Zatlersova kandidatura, novinari su otkrili da je bio uglavnom apolitičan, ali je u ključnom trenutku latvijske nacionalne povijesti pokazao svoju domoljubnu orijentaciju. Rodio se 22. ožujka 1955. u glavnom gradu Rigi. Završio je u Rigi 1979. medicinski fakultet i specijalizirao ortopediju. Od 1979. do 1985. radio je kao liječnik u bolnici u Rigi, a potom je postao šef ortopedskog odjela. Bio je 1990. na šestomjesečnom stručnom usavršavanju u SAD-u na sveučilištu Yale i u Syracusi. Poslije je imenovan direktorom ortopedske bolnice u Rigi.

PREMIJER AIGARS KALVITIS prvi je čestitao novom predsjedniku u parlamentu Nije bio član KP SSSR-a i nije se bavio politikom sve do kraja 80-ih kada je u Latviji, Litvi i Estoniji počeo jačati pokret za neovisnost. On se 1988. uključio u Narodni front Latvije, pokret za osamostaljenje, te bio član njegove skupštine, ali je, kad je Latvija postala neovisna, opet napustio aktivnu politiku, jedino je 1998. potpisao politički manifest Narodne stranke. O Zatlersu se nešto više govorilo kad je 2003. bio na nekoliko mjeseci suspendiran jer se sukobio s tadašnjim ministrom zdravstva. Tada su se čule optužbe s obje strane za korupciju. Zatlers je brzo vraćen na posao, a ministar je osuđen zbog pronevjere velikog novca tijekom izgradnje jedne bolnice.

Novinari su, kad je 22. svibnja objavljena Zatlersova kandidatura za predsjednika Latvije, istraživali i taj događaj iz 2003. i tadašnje optužbe da je primio mito od pacijenata. Suočen s izravnim pitanjem jesu li te optužbe točne, Zatlers je sve iznenadio rekavši da je doista primao novac od pacijenata. Napomenuo je da to ne smatra spornim, jer on od pacijenata nije ništa tražio, ali pacijenti znaju u znak zahvalnosti davati liječnicima darove, to je praksa u latvijskom zdravstvu koja nije kažnjiva po zakonu.

Novine su smjesta postavile pitanje može li predsjednikom Latvije postati čovjek koji otvoreno priznaje da je činio neetičke stvari, i to one koje se povezuju s velikim društvenim problemom, a to je korupcija. Čule su se i ocjene da je za Latviju vrlo nezgodno da takav čovjek postane predsjednikom i zbog međunarodnih reperkusija. U Latviji predsjednik ima uglavnom ceremonijalne dužnosti, ali i predstavlja Latviju u inozemstvu, a nezgodno će biti da predstavnik Latvije bude netko tko je korumpiran i tko je izabran unatoč tomu što je to i sam priznao. U Latviji predsjednik ima i stanovite važne unutarnjopolitičke ingerencije kad je riječ o sigurnosnim službama. Vladajuća koalicija ipak nije odustala od njegove kandidature i on je već u prvom krugu s 58 glasova izabran za predsjednika.

U latvijskim političkim krugovima tvrdi se da je vladajuća koalicija namjerno za novog predsjednika izabrala slabu osobu narušene reputacije, jer joj politički odgovara osoba koja neće imati snage da ometa političke i ekonomske planove vladajuće koalicije. Dosadašnja predsjednica Vaira Vike-Freiberga nedavno se sukobila s vladajućom koalicijom. Vlada je dala u parlamentarnu proceduru zakon kojim bi se povećao vladin, a smanjio predsjednički utjecaj na sigurnosne službe, a nakon što je vladina većina taj zakon u parlamentu izglasala, predsjednica je na njega stavila veto. U takvim slučajevima zakon treba ići na referendum, koji bi ujedno bio i neformalni referendum o povjerenju vladi. Vlada je procijenila da bi na tom referendumu mogla loše proći pa je odustala od zakona. Sad se čuju procjene da bi uz Zatlersa vlada mogla iznova pokušati preuzeti više kontrole nad sigurnosnim službama, računajući da on neće praviti smetnje poput svoje prethodnice.
Vaira Vika-Freiberga rodila se 1937. u Rigi, a njeni su roditelji emigrirali pred sovjetskom okupacijom, pa su neko vrijeme živjeli u Njemačkoj, potom u Maroku, a sredinom 50-ih stigla je u Kanadu. Ondje se školovala, diplomirala psihologiju i postala profesorica na sveučilištu u Montrealu. Bila je jako aktivna među latvijskim imigrantima, rječita zagovornica i agitatorica latvijske neovisnosti u Kanadi. Predsjednicom Latvije postala je kad je 1999. istekao mandat prvom predsjedniku Guntisu Ulmanisu. Bili su isticani razni kandidati za njegova nasljednika, ali prvi krug izbora u parlamentu nije dao rezultata. Tada se pojavila inicijativa da se njoj ponudi predsjedničko mjesto, što je ona prihvatila. Tako je 1999. izabrana za predsjednicu a 2003. dobila je još jedan mandat. Latvijcima se svidjelo što je, za razliku od svojeg mlitavog prethodnika, poduzimala energične poteze i na unutarnjem planu. Često je odbijala potpisivati zakone koje je smatrala lošima i vraćala ih u parlament da doradu.

Kad je čula da će kandidat opozicije biti Aivars Endzins, izjavila je da bi njegov izbor bio katastrofa za latvijsku vanjsku politiku. Podsjetila je da je on, dok je bio član KP SSSR-a, nijekao činjenicu da je Latvija pod sovjetskom okupacijom. Bila je vrlo kritična i prema kandidatu vladajuće koalicije Zatlersu. Rekla je da je on, kao i stotine drugih liječnika, primao darove od pacijenata, ali kao specijalist i direktor bolnice nije plaćao porez na te darove. Prema njenom mišljenju, tko god ne plati porez na dio svojih primanja, ponaša se neetično u odnosu na druge građane. Upozorila je da mnogi u inozemstvu neće moći razumjeti latvijski izbor predsjednika: “Znamo kakvi standardi vrijede npr. u nama susjednoj Švedskoj, gdje su mnogi funkcionari podnijeli ostavku zbog sasvim malih prekršaja. Švedska će teško prihvatiti Zatlerosov izbor, a reakcije drugih zemalja sada je teško predvidjeti.”

Premijer Aigars Kalvitis, koji je predložio Zatlersa kao kompromisnog kandidata vladine koalicije kada se vidjelo da pojedine stranke iz koalicije imaju različite kandidate, smatra da to što je Zatlers primio mito nije nikakva tragedija: “Zatlers je javno priznao da je primio darove od pacijenata i morat će urediti svoje porezne odnose s državom za prošlu i pretprošlu godinu.”

Zatlersa je nakon izbora novinar vodećeg dnevnika Diena upitao: “Primali ste novac od pacijenata a niste ga prijavili. Znači li to da ćete primati novac ispod stola i kao predsjednik?” Zatlers mu je odgovorio: “Predsjednik ima samo jedan posao, da služi državi. Takav bi scenarij bio nezamisliv.”

Drugi ga je novinar pitao znači li to što je on izabran za predsjednika “da je sada korupcija u Latviji legalizirana”, a treći “kad će otići u porezni ured prijaviti dosad neprijavljeni dio svojih primanja”. On je na to rekao: “Moramo se boriti protiv korupcije najoštrijim mjerama, a ja ću pokazati vlastitim primjerom. Otići ću u porezni ured već u ponedjeljak. No vi novinari mogli bi mi postavljati i neka ozbiljnija pitanja.”