17.06.2007. / 13:28

Autor: Nina Tomljanović

400 GODINA KLASICNE GIMNAZIJE

Klasična gimnazija preživjela sve totalitarističke režime

"Svi totalitaristički režimi zabranjivali su klasične gimnazije. Kada je Staljin došao na vlast u Rusiji odmah je ukinuo klasične jezike. To nije slučajno, već zbog straha, zna se da se u klasičnim gimnazijama odgajaju učenike da razmišljaju svojom glavom", kazala je Anđelka Dukat, ravnateljica najstarije škole u Zagrebu, Klasične gimnazije ili kako je ponekad nazivaju majke svih zagrebačkih gimnazija, koja ove godine slavi 400 godina postojanja. Iako se tijekom cijele školske godine raznim programima poput otkrivanja spomen ploče škole i znanstvenog simpozija o utjecaju klasičnih jezika na hrvatski kulturni identitet, obilježavala godišnjica osnutka, u svibnju i lipnju održat će se glavne svečanosti. Klasična je naime najpoznatija po izvrsnim dramskim učeničkim grupama koje često putuju na međunarodne kazališne festivale, a tradicionalno pred kraj svake školske godine u nekom od zagrebačkih kazališta izvode predstavu koji pripremaju tijekom zime. Međutim ove će godine Klasične dramske grupe predstaviti čak tri predstave od tri grčka tragičara: Eshilove Eumenide u Centru za kulturu Trešnjevka, Sofoklov Kralj Edip u HNK i Euripidovu Medeju u Gavelli.

Središnji događaj, svečana Akademija na kojoj se sakupilo oko dvije tisuće klasičara svih generacija, a koju je režirao inače bivši klasičar, redatelj Krešimir Dolenčić, održala se u nedjelju u dvorani Vatroslava Lisinskog 3. lipnja, na dan kada su Isusovci osnovali školu.

Po čemu je Klasična gimnazija posebna i kako to da mnogi umjetnici dolaze upravo iz Klasične ispričala je ravnateljica, zaljubljenica u klasične jezike. "Nije slučajno da su veliki hrvatski glumci i intelektualci poput Alme Price, Anje Šovagović, Hrvoja Hribara, Zrinke Vrabec, i ako idemo u povijest Miroslava Kleže, Vlade Gotovca i ostalih izišli iz naše škole. Klasična pruža najsveobuhvatnije i najpotpunije poznavanje europske duhovnosti, kulture i civilizacije. Ona daje posebnu širinu i svijest o tri tisućom razdoblju europske kulture. Za pravu umjetnost nije kako se smatra dovoljan samo talent, potreban je i veliki fundus znanja koje se u Klasičnoj dobiva''. Njezine riječi dokazuju i brojke po kojima čak više od 90 posto učenika nakon Klasične uspiju upisati željeni fakultet, unatoč ne uvijek izvrsnim ocjenama.

Ono što mi danas možemo naučiti od starih Grka je kaže, da budemo svoji i kreativni. ''Iako su prije sebe i oko sebe imali velike kulture poput Babilona, Egipta, Sirije, Grci su krenuli svojim putem. Ta vjera i samopouzdanje koje su oni imali, danas je nama u Hrvatskoj vrlo potrebna'', zaključila je Anđelka Dukat.

Povijest škole

Collegium Zagrabiense najstarija je srednja škola koja kontinuirano djeluje u Republici Hrvatskoj od svoga osnutka. Utemeljili su je isusovci 3. lipnja 1607. godine. Danas je Klasična gimnazija smještena u zgradi koja je sagrađena baš za nju 1932. godine u ulici Jurja Križanića 4a.

Kad je škola započela s radom, na inicijativu isusovačkih redovnika i zahvaljujući podršci bana Ivana Draškovića, odmah u prvoj godini upisano je 260 učenika, a radilo se po isusovačkom programu "Ratio atque institutio studiorum societatis Jesu". Program se temelji na sintezi klasične izobrazbe obogaćene kršæanskim moralnim principima. Osobito se njegovao i poticao natjecateljski duh. Tako je svaki učenik imao svoga takmaca "aemulus", kojeg je nastojao prestići u učenju i vladanju.

Na dan otvorenja škole izvedena je prva dramska predstava "Actio comica" na latinskom jeziku, u kojoj su mladi glumci slavili ljepote domovine Hrvatske i ta tradicija dramskog rada zadržana je kontinuirano sve do danas. Nakon ukinuća isusovačkog reda 1773. godine, škola prelazi u državne ruke. 1850. godine Thunovom školskom reformom ustanovljene su klasične i realne gimnazije kao dva tipa srednjih škola, a uvedena je i matura kao završni ispit.1895. godine osnovana je Druga klasična gimnazija. 1948. godine obje gimanzije spajaju se u jednu sadašnju Klasičnu gimnaziju u Zagrebu. Godine 1977., za vrijeme komunističkog režima, ime "gimnazija" bilo je zabranjeno i Klasična gimnazija postala je dijelom Obrazovnog centra za jezike, ali uspjela je sačuvati svoj duh i klasični program s latinskim i grčkim jezikom.

Uz sveobuhvatni program redovne nastave Škola već dugi niz godina okuplja svoje učenike u brojnim izvanškolskim, međunarodnim i narodnim programima te slobodnim aktivnostima

1991. nakon proglašenja slobodne hrvatske države Klasična gimnazija ponovo postaje autonomna i samostalna škola.

Za vrijeme domovinskog rata (1991.-1995. godine), prilikom raketiranja Zagreba, škola je bila pogođena 2. svibnja 1995. godine u 10:25, za vrijeme nastave. Štete počinjene na zgradi ubrzo su uklonjene i Gimnazija je nastavila svoju povijesnu ulogu i cilj, stalne duhovne obnove klasične izobrazbe, koja je duboko ukorijenjena u hrvatskom narodu.

Vezane vijesti

Sud u Mostaru naložio uspostavu jedinstvenih škola

Sud u Mostaru naložio uspostavu jedinstvenih škola

Općinski sud u Mostaru ocijenio je diskriminirajućom praksu postojanja dviju škola pod jednim krovom na području Stoca i Čapljine u kojima se nastava… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika