10.06.2007. / 11:58

Autor: Marko Biočina

SIROMAŠTVO

Strana pomoć uništava zemlje u razvoju

Sama činjenica da danas samo u Africi postoji 20 država gdje zapadna pomoć zauzima više od 10 posto bruto nacionalnog proizvoda, jasno svjedoči o tome kako nešto treba mijenjati u ovom sustavu.

Istoga dana kada se Angela Merkel na summitu G8, osam najrazvijenijih zemalja svijeta, izborila za novih 80 milijardi dolara pomoći zemljama u razvoju, počeli su se javljati i protivnici ove prakse. No ovaj put, protivljenje dolazi iz samih zemalja kojima je spomenuta pomoć namijenjena. Njihova temeljna misao je ta da zapadna pomoć ustvari uništava zemlje u razvoju, te da je upravo to glavni razlog njihovog gotovo nepostojećeg napretka u posljednjih nekoliko desetljeća.

Uspješnost strane pomoći u poticanju razvoja u „zemljama trećeg svijeta“, sve je češće u središtu rasprave. Naime, prestankom Hladnog rata, završilo je i razdoblje kada je pomoć u sebi sadržavala i svojevrsni ideološki uvjet. Danas kada se sredstva ne doniraju radi promocije određene blokovske ideologije, može se kvalitetnije raspravljati o gospodarskim faktorima.

Ipak, iz mnogo razloga, strana pomoć nikad nije postala generator rasta gospodarstava u nerazvijenim zemljama. Sama činjenica da danas samo u Africi postoji 20 država gdje zapadna pomoć zauzima više od 10 posto bruto nacionalnog proizvoda, jasno svjedoči o tome kako nešto treba mijenjati u ovom sustavu.

Ugledni kenijski ekonomist James Sikhawati je jedan od onih koji se zalažu za radikalno rješenje, potpuno ukidanje programa pomoći zemljama u razvoju. „ Novac koji kao pomoć stiže iz razvijenih zemalja u Africi služi samo kao pogonsko gorivo za ogroman birokratski aparat, koji je koruptivan i nesposoban. Zbog pomoći se ljudi u Africi navikavaju na ulogu prosjaka, umjesto da uče biti neovisni. Ako tome dodate činjenicu da pomoć slabi lokalni sustav trgovine, te uništava poduzetnički duh koji je Africi nasušno potreban, jasno je da strana pomoć donosi više lošeg nego dobrog. Apsurdno je, ali istinito, da ukidanje strane pomoći afrički stanovnici ne bi ni osjetili. Osjetili bi ga jedino vlastodršci, koji se zato trude uvjeriti nas da bi se bez pomoći nema ni života na našem kontinentu. Istina je upravo suprotna.“, rekao je nedavno u razgovoru za njemački tjednik Spiegel James Sikhawati.

Uistinu, brojna emkonomska istraživanja pokazuju kako ne postoji veza između gospodarskog rasta i programa strane pomoći. U Africi je taj fenomen naročito izražen. Slabe javne institucija, loša zakonska regulativa i općenito neplodno razvojno okruženje glavni su uzroci afričkog problema.

Daljnji problem je sama priroda pomoći. Naime, razvijene države često pomoć uvjetuju provedbom određenih programa, koje je u Africi nemoguće provesti. Zato dobar dio sredstava biva potrošen na mjere koje nikada ne zažive. S druge strane, kada se pomoć bezuvjetno preda u ruke vladajuće garniture u nekoj državi, ona uglavnom bude iskorištena na loš i netransparentan način.

James Sikhawati smatra kako je posebno loš primjer svjetske pomoći UN-ov World Food Program. Sikhawati akže kako se radi o načinu na koji zapadne države višak svojih subvencioniranih poljoprivrednih proizvoda plasiraju na afričko tržište. „Kada u Mombasu stigne nekoliko tisuća tona europskog kukuruza, prvo oni koji su na vlasti dio podijele među svojim plemenima kako bi osigurali glasove na slijedećim izborima. Većina od onog što ostane završi na crnom tržištu gdje se prodaje po iznimno niskim cijenama. Domaći poljoprivrednici ne mogu se nadmetati s tako niskom cijenom, te zbog toga prestaju s radom. Zbog toga, nema domaćeg kukuruza, pa kada se slijedeće godine dogodi suša i glad, Vlada nema s čim intervenirati, pa opet mora tražiti pomoć.“, kaže Sikhawati.

Ovaj začarani krug u Africi se događa već desetljećima. Stručnjaci već dugo tvrde kako bi se uz kvalitetan i sistematičan razvoj poljoprivrede mogla eliminirati glad u cijeloj sub-saharskoj Africi. Pokazuje se kako je glavna prepreka u tome upravo strana pomoć.

Glavni zadatak međunarodne zajednice u slijedećem bi razdoblju trebalo biti stvaranje sustava koji će osigurati ciljano, plansko i transparentno trošenje pomoć u nerazvijenim zemljama. Dosadašnju praksu najbolje je opisao nekadašnji diktator Centralnoafričke republike Jean Bedel Bokassa. „ Francuska vlada plaća sve u našoj državi. Mi Francuze tražimo novac, oni nam ga daju, a mi ga spiskamo. I onda ispočetka.“, cinično je, ali točno, dijagnosticirao problem Bokassa.

U tom svjetlu iluzorno je očekivati da će i ovih najnovijih 60 milijardi dolara nešto značajno promijeniti u životu ljudi u nerazvijenim zemljama. Čelnici razvijenih zemalja moraju se zamisliti. Možda je uistinu došlo vrijeme da se, kako kaže Sikhwati, zapadnjaci odreknu svoje potrebe za dobrotvornim radom i daju Africi priliku da sama osigura svoju budućnost.

I nobelovac protiv nove pomoći

Još jedna oštra kritika svjetskog sustava pomoći nerazvijenim zemljama stigla je od bangladeškog nobelovca Muhamada Yunusa.

Yunus, poznat kao "bankar siromaha", nagrađen je Nobelovom nagradom za mir, zbog osnutka Grameen Bank, sustava mikrokredita kojima je siromašnima omogućio da malim sredstvima počnu vlastiti posao. On smatra kako se izdvajajući 60 milijardi dolara za borbu protiv pandemija u siromašnim zemljama, G8 bavi isključivo simptomima. Stvarni cilj trebao bi biti razvijanje dobrog zdravstvenog sustava u zemljama u razvoju te borba protiv siromaštva na terenu, čime bi se spriječilo širenje bolesti, rekao je Yunus.

Također, još je jednom pozvao na radikalnu reformu financijskog sustava Svjetske banke. Yunus smatra kako Svjetsku banku, instituciju koja odobrava kredite siromašnim zemljama, ne može voditi čovjek iz "Wall Streeta, za kojeg s pravom sumnjamo da doista zna što je siromaštvo".

Vezane vijesti

Ciparski poziv u pomoć

Ciparski poziv u pomoć

Cipar je u ponedjeljak postao peta zemlja eurozone koja je zatražila financijsku pomoć Europske unije, a ciparska je vlada objavila kako će… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika