Objavljeno u Nacionalu br. 604, 2007-06-12

Autor: Maroje Mihovilović

VELIKA RUSKA DIPLOMATSKA POBJEDA

Putin nadmudrio Busha

RUSKI PREDSJEDNIK Vladimir Putin doveo je američkog kolegu Georgea W. Busha u nezavidnu situaciju svojim prijedlogom da SAD i Rusija zajedno uspostave proturaketni štit u bivšoj sovjetskoj republici Azerbejdžanu

Američki predsjednik Bush nije očekivao da će ruski kolega Putin imati tako dobro pripremljen i razrađen prijedlog za raketni štitAmerički predsjednik Bush nije očekivao da će ruski kolega Putin imati tako dobro pripremljen i razrađen prijedlog za raketni štitRuski predsjednik Vladimir Putin uzbunio je političare i medije na Zapadu prijetnjom da će Rusija - ako SAD izgradi proturaketni sustav u Poljskoj i Češkoj - usmjeriti svoje rakete na ciljeve u Europi. Putin izgradnju tog sistema blizu zapadnih ruskih granica smatra prijetnjom nuklearnoj ravnoteži jer bi mogao djelovati i protiv ruskih raketa te bi spriječio Rusiju da svoje nuklearne snage upotrijebi kao odgovor na eventualni američki napad. Putinovu prijetnju mnogi na Zapadu ocijenili su kao početak novog hladnog rata.

Stoga se predviđalo da će prošlotjedni summit Grupe G8, najrazvijenijih zemalja svijeta, u Heiligendammu u Njemačkoj proći u napetoj atmosferi. No Putin je sve iznenadio prijedlogom koji je promijenio dinamiku američko-ruskih odnosa i cijeli Bushov plan o izgradnji antiraketnog radara u Češkoj i poligona za lansiranje proturaketnih raketa presretača u Poljskoj. Na bilateralnom sastanku s Bushom iznio je logičan plan u duhu suradnje. Bushu je predložio da SAD odustane od izgradnje antiraketnog štita u Češkoj i Poljskoj te zajedno s Rusijom stvori jedinstvenu obranu od raketnih prijetnji u kavkaskoj državi Azerbejdžanu, glavnoj lokaciji budućeg sustava. Bush je bio zatečen prijedlogom, koji je Putin potom opširno obrazložio i novinarima u Bushovoj prisutnosti: “Dijelimo shvaćanje da postoje zajedničke prijetnje našim zemljama, ali imamo različite vizije kako da ih spriječimo. U Rusiji smo pažljivo proučili američki prijedlog. Imamo vlastite ideje, a ja sam ih podrobno objasnio američkom predsjedniku. Jedna je od tih ideja da se zajedno služimo radarom u Azerbejdžanu kojim već djelujemo na temelju ugovora o najmu. O tome sam jučer razgovarao s azerbejdžanskim predsjednikom. Postojeći sporazum to omogućava. To možemo automatski napraviti, a cijeli sustav, koji tek treba stvoriti, štitio bi cijelu Europu bez iznimke. Taj bi sistem izbjegao i opasnost da dijelovi srušenih raketa padnu na europske zemlje, jer bi se one rušile nad morima. To će spriječiti potrebu da mi promijenimo ciljeve svojih raketa i stvoriti uvjete da djelujemo zajedno. Taj će posao biti multilateralan i uključit će sve europske zemlje. George i ja složili smo se da stručnjaci prionu na posao što prije pa neće biti potrebno da svoje napadačke sisteme stavimo blizu svojih europskih granica. Nadamo se da ovi razgovori neće biti dimna zavjesa za jednostrane akcije. To sam rekao Georgeu.”


Formalno je radarska stanica u Gabalinu vlasništvo Azerbejdžana, ali njime operira ruska vojska. Putinov prijedlog temelji se na velikoj ruskoj radarskoj stanici Gabalin blizu grada Zaragana u okrugu Gabalin u sjevernom Azerbejdžanu, nekadašnjoj sovjetskoj republici koja je za sovjetske obrambene strateške interese imala veliku važnost jer graniči sa sjeverozapadnim Iranom. Stoga je sovjetska vojska u Azerbejdžanu 1985. izgradila taj veliki radarski sustav, a kad se SSSR raspao, nastavila ga je na temelju međudržavnog ugovora s Azerbejdžanom upotrebljavati Rusija.

Moćna radarska stanica Gabalin izgrađena je na južnim obroncima Kavkaza i signalima pokriva zračni prostor iznad Irana, Turske, Kine, Pakistana, Indije, Iraka, pa čak i Australije i afričkih država, te otoka u Indijskom i Atlantskom oceanu. Ruska Federacija je 2002. produljila ugovor s Azerbejdžanom o tom radaru za još deset godina. Putin je dao do znanja da pomoću tog radara Rusija kontrolira što se događa u Iranu, a pozvao je SAD da se pridruži toj kontroli eventualnog razvijanja iranskog raketnog sustava. Vojni analitičari upozoravaju da se iranska prijetnja sastoji od nuklearnog i raketnog program. Iran može sagraditi atomsko oružje, ali mu ono neće koristiti ne bude li imao sredstva da ga dovede do cilja, a to može jedino zračnim snagama ili raketama. Iransko zrakoplovstvo vrlo je slabo, pa će Iran, kani li zaprijetiti nuklearnim oružjem, morati razviti raketnu tehnologiju.

Putin objašnjava: “Kad bilo koja zemlja, npr. Iran, testira dalekometnu raketu, američki i ruski obavještajni sustavi to će odmah detektirati. Od prvog testa trebat će najmanje tri do pet godina da se raketa razvije i uvede u upotrebu. To je dovoljno da se rasporedi obrambeni antiraketni sustav. Ma koliko mi o tome razgovarali, ti razgovori neće biti predugi. Najvažnije je da budu jezgroviti i zadovolje sigurnosne interese obiju strana. Zahvalan sam američkom predsjedniku za konstruktivni dijalog.”

Prema tvrdnjama Stephena Hadleyja, Bushova savjetnika za nacionalnu sigurnost, Putin je predložio da prijeteće rakete budu srušene raketama s američkih krstarica opremljenih sistemima Aegis za praćenje ciljeva u zraku, zbog kojih još nije potrebna izgradnja novog antiraketnog štita. Putin je pred novinarima iznio još neke pojedinosti svog plana, posebno o mogućim lokacijama proturaketnih raketa presretača. Iznenadio je prijedlogom da se poligoni za njihovo lansiranje izgrade u Turskoj i Iraku, a spominjao je i mogućnost njihova postavljanja na morske platforme.

ILHAN ALIJEV, predsjednik Azerbejdžana, pred bistom oca Hajdara, nastavljač politike  dobrih odnosa s Rusijom i SAD-om radi stabilne proizvodnje i izvoza nafteILHAN ALIJEV, predsjednik Azerbejdžana, pred bistom oca Hajdara, nastavljač politike dobrih odnosa s Rusijom i SAD-om radi stabilne proizvodnje i izvoza nafteNakon završetka summita G8 Bush je s poljskim predsjednikom Lechom Kaczynskim razgovarao u ljetovalištu Jurati i u obraćanju javnosti dao do znanja da se poljsko-češki plan neće zaustavljati. Kaczynski je rekao: “Suglasili smo se da je cilj postavljanja raketnog štita poboljšanje europske sigurnosti, a ne prijetnja bilo kojoj državi. Poljska je svjesna potrebe da se zaštiti i stoga podržavamo želju SAD-a da postavi deset raketnih presretača na teritorij Poljske. Obje su strane potpuno suglasne i smatramo da je jasno da u vezi s ovim sistemom ne postoje nikakve agresivne namjere.”

A Bush je o tome rekao: “Cijenim podršku za postavljanje raketnog štita u Poljskoj. Još ćemo pregovarati o sporazumu koji mora biti pošten i koji će poboljšati sigurnost Poljske, ali i cijelog kontinenta, a usmjeren je protiv režima koji mogu poželjeti ucjenjivati slobodne narode. To je prava prijetnja 21. stoljeća.”

No ipak je Bush otkrio da ga je Putinov prijedlog zainteresirao: “Sistem koji predlažemo nije usmjeren protiv Rusije. Naprotiv, pozdravljamo rusku suradnju u sferi raketne obrane. Radna grupa u kojoj će biti američki i ruski stručnjaci razmotrit će razne mogućnosti i rješenja, kako bi se osigurala zaštita narodima od divljih zemalja koje bi mogle ili ucjenjivati ili napasti one koji žive u slobodnim društvima.”

Radna grupa trebala bi prve rezultate predočiti već za tri tjedna, kad će se američki i ruski predsjednik sastati u Bushovu atlantskom ljetnikovcu u Kennebunkportu u Massachusettsu. Američku delegaciju u radnoj grupi predvodit će Bushov savjetnik za nacionalnu sigurnost Stephen Hadley, koji je rekao: “Putinovo je stajalište da se suradnja u vezi s radarima može odmah uspostaviti, ali da je odluka o rasporedu raketnih presretača preuranjena. Po njegovu mišljenju, kad Iran ili neka druga zemlja postane prijetnjom, bit će vremena da se razviju i rasporede presretači. Mi smo skeptični prema tom pristupu. Smatramo da za stavljanje u funkciju obrambenog sustava treba vremena, to su dugoročni projekti, koje treba početi ostvarivati na vrijeme. Mnogo smo puta bili iznenađeni da su razne zemlje bile sposobne izgraditi dalekometne rakete mnogo prije nego što su to američke obavještajne službe predvidjele.”

Ruski vojni analitičar Aleksandar Kramčikin, stručnjak za rakete neovisnog moskovskog Instituta za vojne i političke analize, upozorio je na tehničke probleme Putinova prijedloga: radar u Azerbejdžanu može detektirati lansiranje sumnjivih raketa, ali ne može služiti za navođenje antiraketnih raketa presretača. “To je najveći problem ovog prijedloga, jer su dva sustava nespojiva, a nije jasno kako bi se to moglo uskladiti. Ipak, ruski prijedlog je vrijedan jer ruski radar za rano otkrivanje može biti izvrstan dodatak američkom sustavu. On je odličan za rano otkrivanje i može djelovati usporedo s radarima za navođenje raketa.”

Američki vojni stručnjaci također su upozorili da se tu razgovara o dvije stvari, o ruskom radaru koji detektira lansiranje rakete i o američkom sistemu u kojem radari služe tomu da se te rakete sruše. Američki su sistemi nova generacija utemeljena na novoj tehnologiji.

Zapadni politički analitičari pozdravili su Putinov prijedlog. Kanadski novinski komentator Jonathan Kay smatra da bi ga zapadne zemlje trebale prihvatiti, ne toliko zbog vojnog koliko zbog političkog aspekta. Putinova želja da sa SAD-om surađuje u stvaranju antiraketnog sustava omogućuje Zapadu da Putina u sporu s Iranom pridobije na svoju stranu i tako još jače izolira Iran i natjera ga da odustane od nuklearnih planova. I drugi komentatori smatraju značajnom Putinovu inicijativu jer tako Rusija postaje saveznica SAD-a u borbi protiv terorizma. Mnogi pak smatraju da je Putin nadmudrio Busha, koji se sada našao u neugodnoj situaciji. Ako odbije Putinov prijedlog, bit će kriv za zaoštravanje rusko-američkih odnosa i osumnjičen da je točno ono što Rusi tvrde, da se proturaketni štit u Poljskoj i Češkoj ne gradi zbog Irana nego zbog Rusije. Nije stoga Bushu lako odbiti Putinov prijedlog.

Azerbejdžan želi raketni štit

SERGEJ LAVROV, ruski šef diplomacije, u Bakuu je razgovarao s predsjednikom AzerbejdžanaSERGEJ LAVROV, ruski šef diplomacije, u Bakuu je razgovarao s predsjednikom AzerbejdžanaRuski mediji otkrili su da je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov prije nekoliko dana u Bakuu razgovarao s azerbejdžanskim predsjednikom Ilhanom Alijevom, a potom telefonom i Putin. Na Zapadu se procjenjuje da bi Azerbejdžan mogao biti jako zainteresiran za aranžman u kojem bi se raketniim štitom upravljalo iz njihove zemlje.

Azerbejdžan je bivša sovjetska republika s pretežno šiitskim stanovništvom, jedna od naftom najbogatijih zemalja svijeta. Nije mogao sam financirati eksploataciju i transport nafte pa je kontaktirao s multinacionalnim kompanijama. One su kao preduvjet za investicije postavile da se u Azerbejdžanu uspostavi stabilna vlast i da se nafta do potrošača na Zapadu transportira putem koji je politički najsigurniji za Zapad. Jedna od velikih briga Azerbejdžana upravo je susjedstvo s Iranom. Nagađalo se da Iran želi destabilizirati Azerbejdžan potičući šiitski radikalizam.

Ruske oči na Iranu

Putinov prijedlog temelji se na velikoj ruskoj radarskoj stanici Gabalin blizu grada Zaragana u okrugu Gabalin u sjevernom Azerbejdžanu, nekadašnjoj sovjetskoj republici koja je za sovjetske obrambene strateške interese imala veliku važnost jer graniči sa sjeverozapadnim Iranom. Stoga je sovjetska vojska u Azerbejdžanu 1985. izgradila taj veliki radarski sustav, a kad se SSSR raspao, nastavila ga je na temelju međudržavnog ugovora s Azerbejdžanom upotrebljavati Rusija.
Moćna radarska stanica Gabalin izgrađena je na južnim obroncima Kavkaza i signalima pokriva golem zračni prostor iznad Irana, Turske, Kine, Pakistana, Indije, Iraka, pa čak i Australije i afričkih država, te otoka u Indijskom i Atlantskom oceanu. Ruska Federacija je 2002. produljila ugovor s Azerbejdžanom o tom radaru za još deset godina.

Vezane vijesti

Putin idućeg tjedna na turneji po Bliskom Istoku

Putin idućeg tjedna na turneji po Bliskom Istoku

Ruski predsjednik Vladimir Putin posjetit će slijedećeg tjedna Jordan i Izrael, kako bi izložio stajališta Moskve o velikim krizama u regiji,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika