Sedmo godišnje Izvješće o trgovini ljudima, koje predstavlja globalni pregled napora koji pojedine vlade poduzimaju u borbi protiv trgovine ljudima, objavio je u utorak američki State Department.

Hrvatska je država tranzita u trgovini ljudima, a u izvješću je svrstana u drugu kategoriju zemalja po naporima koje ulaže na suzbijanju te trgovine, uz isticanje napretka na zaštiti žrtava i prevenciji.

Oko 800.000 ljudi godišnje postaje žrtvama prekogranične trgovine ljudima. Od toga su 80 posto žene i djevojke, kao žrtve seksualne eksploatacije, a do 50 posto žrtava su maloljetnici.

Milijuni žena i muškaraca diljem svijeta postaju žrtvama trgovine ljudima unutar nacionalnih granica zbog prisilnog i dužničkog rada. Međunarodna organizacija rada procjenjuje da je oko 12.3 milijuna ljudi u svijetu žrtve prisilnog rada, dužničkog rada, prisilnog rada djece ili seksualnog služenja.

Zemlje su svrstane u četiri kategorije prema tome jesu li izvor, tranzitno područje ili odredište trgovine ljudima, te ispunjavaju li kriterije zakona SAD iz 2000. o zaštiti žrtava trgovine ljudima, i koliko su njihove vlade angažirane na suzbijanju te trgovine.

Najkritičnije stanje je u četvrtoj kategoriji u kojoj se nalazi 16 zemalja, a među njima su Saudijska Arabija, Kuvajt, UAE, Bahrein, Katar i Oman. U toj su kategoriji i zemlje s kojima SAD imaju loše ili nikakve odnose kao što su Iran, Sjeverna Koreja, Sirija, Kuba, Venezuela.

Hrvatska je zajedno sa svim zemljama bivše Jugoslavije, izuzev Slovenije, te s članicama Europske unije kao što su Portugal, Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Malta, Bugarska i Rumunjska, svrstana u drugu kategoriju.

"Hrvatska je zemlja tranzita, ali sve više i izvor i odredište, za žene i djevojke koje se krijumčare iz Rumunjske, Bugarske, Srbije, BiH i drugdje s istoka Europe radi seksualne eksploatacije. Hrvatska vlada ne udovoljava u cijelosti minimalnim standardima za eliminaciju trgovine ljudima, međutim, ona poduzima značajne napore da to ostvari", navodi se u izvješću.

U izvješću se navodi da Vlada RH nastavlja unaprijeđivati suradnju s nevladinim organizacijama na identifikaciji žrtava trgovine ljudima, kojima je 2006. donirala 100.000 dolara, pojačava svoje napore na istrazi i procesuiranju kaznenih djela trgovine ljudima te proširuje obuku policijskih i carinskih službi.

Preporuča se da "energičnije procesuira" slučajeve trgovine ljudima i "primjerenije" kažnjava počinitelje. Hrvatska žrtvama trgovine pruža sklonište, pravnu, medicinsku i psihološku pomoć, te omogućuje dvogodišnji boravak, ako im prijete teškoće i progon kod vraćanja u domovinu.

Nadalje stoji da Hrvatska poduzima kampanje podizanja javne svijesti o tom problemu, kroz televizijsko i drugo oglašavanje, uključujući i plakate na makedonskom, ukrajinskom i rumunjskom jeziku uz autoceste, na graničnim prijelazima, u morskim i zračnim lukama te policijskim postajama.