Hrvatske autoceste d.o.o. uvode sustav za prepoznavanje registracijskih oznaka vozila koji će onemogućiti manipulaciju magnetskim karticama na autocestama. Sustav je već pušten u probni rad na dionici autoceste A4 na naplatnim kućicama kod Komina, objavio je danas na konferenciji za novinare koju su održali predstavnici Hrvatskih autocesta, Autocesta Rijeka-Zagreb i Hrvatskih cesta predsjednik Uprave Hrvatskih auotocesta Mario Crnjak.

Kamera će na ulazu u autocestu snimati registracijsku oznaku vozila koja se zatim kodira na magnetsku karticu i prosljeđuje u sustav za naplatu cestarina kako bi se prilikom izlaska s autoceste i plaćanja cestarine moglo provjeriti je li registracijska oznaka vozila jednaka registraciji koja je snimljena na magnetnu karticu.

Kazna u slučaju zamjene kartica naplaćuje se u visini dvostrukog iznosa cestarine za najdužu relaciju od mjesta izlaza za korišteni pravac autoceste.

HAC uvodi i numeraciju na magnetskim karticama kojom će se u svakom trenutku znati koliko je kartica izdano na naplatnim kućicama.

"Sustav za naplatu koji smo kupovali 2003. tada je bio najsuvremeniji sustav za naplatu, ali svaki sustav može se probiti, a mi ga nastojimo poboljšati. Planiramo da bi do kraja godine zloupotreba kartica trebala prestati", kazao je Crnjak i dodao kako je 28. srpnja prošle godine Državnom odvjetništvu podnio sve materijale kako bi se provela istraga.

"Čudne osobe i ljudi van struke koji iznose neistine, devaluiraju struku u blate ju bez da su tražili mišljenje struke. Najenergičnije demantiram sve što je objavljeno u štampi. Nećemo biti poligon za zakulisne igre obzirom na rezultate koje smo postigli", rekao je Crnjak.

U razdoblju od siječnja 2006. do travnja 2007. HAC je proveo analizu kojom je utvrđeno 4.457 sumnjivih transakcija koje su upućivale na zamjenu kartica, a od prošlog tjedna provodi se koordinirana kriminalistička obrada.

Nakon napisa o tome kako je na autocestu Rijeka-Zagreb potrošeno tristo milijuna kuna više od dopuštenog, te napada zastupnika Ivice Pančića da je posao dobio konzorcij koji je za proizvođače naknadno uzeo druge tvrtke što su se javile na natječaj i da je kao kooperant uzeta tvrtka koja nije navedena u natječajnoj ponudi te tvrtka koja je navodno povezana s ministrom Kalmetom, predsjednik Uprave Autoceste Rijeka-Zagreb Jurica Prskalo danas je demantirao sve navode.

"Procjena vrijednosti radova koji su se provodili u travnju 2005. donesena je odlukom bivše uprave nažalost bez završene projektne dokumentacije, a na bazi cijena iz 2002. u ukupnom iznosu od 209 milijuna eura. Međutim, ta procjena nije sadržavala sanaciju postojećeg kolnika u iznosu od 10 milijuna eura", rekao je Prskalo i dodao kako je prema preporukama banaka u procjenu dodana vrijednost od 10 posto za nepredviđene radove, što je iznosilo 22.5 milijuna eura.

Odbiju li se ovi iznosi od ugovorene vrijednosti, ostalo je povećanje od 9 milijuna eura koje je, kako kaže Prskalo, proizašlo iz poskupljenja građevinskog materijala i porasta troškova života u odnosu na 2002. godinu.

"Također smo iz sigurnosnih razloga zahtijevali skraćenje rokova izgradnje što dodatno utječe na cijenu izvođenja", objasnio je Prskalo. i dodao da je odabir najpovoljnijeg ponuđača proveden prema strogim pravilima banaka.

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Stjepko Boban također je objasnio kako se cijena brze ceste Gaženica-čvor Zadar 2 popela sa 200 na 400 milijuna kuna jer se radilo o više varijanata ceste. "Prije četiri godine kada smo krenuli u projekt , troškovi su procijenjeni na 200 milijuna kuna, ali se radilo o više varijacija ceste. Tako se danas umjesto 14 kilometara radi cesta duga 18 kilometara koja je ujedno i multifunkcionalni projekt pa jedan kilometar te ceste stoji 25.31 milijun kuna, a ukupna procjena troškova izgradnje čitave ceste iznosi 400 milijuna kuna", kazao je Boban.