PREVODITELJI NISU POTREBNI - Najveći dio razgovora ruskog i hrvatskog predsjednika u nedjelju navečer odvijao se bez službenih prevoditelja zahvaljujući Mesićevom dobrom poznavanju ruskog jezikaPuna tri sata razgovarali su Stipe Mesić i Vladimir Putin na Pantovčaku po završetku Energetskog summita, a hrvatskom predsjedniku bila je to prilika da pokaže svoje dobro znanje ruskog jezika pa se dio razgovora vodio bez prevoditelja.

Na sastanku u Sjevernom salonu predsjedničke rezidencije sudjelovali su pomoćnik ruskog predsjednika Sergej Prihodko i veleposlanik Mihail Konarovski dok su uz Mesića i njegove savjetnike pristuni bili ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović te Božo Kovačević, hrvatski veleposlanik u Moskvi. Nakon sastanka sudionici su produžili na večeru, koja se održala u Pučkoj dvorani u prizemlju zgrade. Putin je djelovao opušteno, a posebno ga je tijekom večere razveselio nastup klape Hrvatske ratne mornarice.

Putin je najvažniji svjetski državnik koji je posjetio Zagreb, a u najvišim hrvatskim političkim krugovima u ponedjeljak ujutro izražavali su izuzetno zadovoljstvo činjenicom da su se obje delegacije složile o svim pitanjima. Implicitno se sugerira i da će Rusi i njihov kapital ubuduće lakše ulaziti u Hrvatsku, a to je bio jedan od temeljnih Putinovih zahtjeva u Predsjedničkom uredu.

Mnogi promatrači su pri dolasku Vladimira Putina na zagrebački aerodrom primijetili da sličnost između njega i novog Jamesa Bonda, glumca Daniela Craiga, nije samo u tome što obojica nose Brioni odijela Nacional sazanje da je Putin djelovao izuzetno samouvjereno i vrlo je konkretno iznio strateške probleme Rusije. U najkraćem, radi se o tri pitanja koja su važna za odnose Moskve i Zagreba: bilateralne veze, energetska politika i situacija u jugoistočnoj Europi. “Mi imamo energente koje drugi trebaju i nitko više ne može zaobići Rusiju. Ali nitko nas se ne treba zbog toga plašiti ili misliti da ćemo ga ucjenjivati, jer u proteklih 40 godina niti jednom nismo prekršili jedan sporazum“, uvjeravao je Putin članove hrvatske delegacije. Ruski predsjednik govori tiho, i po tome se razlikuje od svog prethodnika Borisa Jeljcina. Po nastupu u Predsjedničkom uredu vidjelo se da je svjestan straha koji postoji u Zapadnoj Europi od mogućih ruskih ucjena pri isporuci plina i nafte. U Zagrebu je tvrdio kako je to neosnovano, ali vidjelo se kako ga iritira ulazak američkih naftnih tvrtki u područje Kaspijskog bazena, gdje se nalaze najveće svjetske rezerve nafte. U tom trenutku postao je vrlo rezolutan i ustvrdio kako je to ionako ruska nafta i plin. Koliko god nije nastupio ultimativno, dao je do znanja što misli kada je govoreći o ruskim idejama transporta energenata u Europu rekao: “Ako nećete prihvatiti naše prijedloge, ima ih koji hoće“. U svakom slučaju, vidi se da su Rusi zainteresirani za poslovanje s Hrvatskom, ali dali su do znanja da neće predugo čekati na odgovor. S diplomatskog gledišta, dobro je što nitko nije spominjao potrebu slabljenja hrvatsko-američkih odnosa.

Iako se nešto ranije sastao s Borisom Tadićem, Vladimir Putin nije govorio o tom susretu. Samo je ponovio rusko protivljenje nezavisnosti Kosova, a iz njegovih riječi moglo se iščitati da su u pozadini ovakve politike unutarnji ruski problemi, a ne nekakvo povijesno prijateljstvo sa Srbima. Rusi smatraju da bi Kosovo moglo postati presedan koji bi na Zapadu jednom mogli iskoristiti i u Čečeniji, Osetiji i nekim drugim nemirnim dijelovima njihve države, zato je i na Pantovčaku eksplicitno rekao da ne podupire kosovsku samostalnost.

SUDIONICI ENEREGTSKOG SUMMITA zemalja jugoistočne Europe: slovenski ministar Žiga Turk, crnogorski predsjednik Filip Vujanović, rumunjski predsjednik Traian Basescu, srbijanski predsjednik Boris Tadić, član BH predsjedništva Nebojša Radmanović, grčki doministar Anastasios Nerantzis, albanski predsjednik Alfred Moisiu, ruski predsjednik Vladimir Putin, hrvatski predsjednik Stipe Mesić, bugarski predsjednik Georgi Parvanov i makedonski predsjednik Branko CrvenkovskiIsto tako iznio je suzdržano nezadovoljstvo statusom ruskih poduzetnika u Hrvatskoj, a u tome ga je podržao i Mesić. Opet se u negativnom kontekstu spominjao Fond za privatizaciju, i slučaj jednog biznismena iz Moskve, koji je 19 puta dolazio na poslovne pregovore. Kada je stigao na dvadeseti sastanak, u HFP-u su mu rekli da su promijenili uvjete prodaje i kako sve kreće iznova. Putin je rekao da ne razumije takvo ponašanje, a podržao ga je Mesić i predložio jači angažman hrvatskih građevinaraca u Rusiji. Pritom je dodao da bi bilo pametno kada bi u Rusiju zajedno krenule tvrtke iz Hrvatske, Srbije i BiH. Hrvatski predsjednik je uvjeren kako bi time pokazali svijetu da je Balkan postao zona suradnje i mira.

Poslije službenog dijela razgovora koji su održani u Sjevernom salonu, hrvatska i ruska delegacija otišli su na večeru u Pučku dvoranu. Radi se o ovećoj prostoriji u prizemlju u kojoj hrvatski predsjednik svakodnevno ruča sa svojim najbližim suradnicima. Meni se temeljio na ribi - poslužen je rižoto s plodovima mora, riba u oklopu od soli i rožata, a pila su se domaća vina žlahtina od Toljanića, dingač s Pelješca, Zeleni silvanac i Tomčev pjenušac. U tim trenucima vidjelo se da postoji poprilično dobar osobni kontakt između Mesića i Putina. Mesić je opuštenu atmosferu iskoristio kako bi predsjednika Rusije pozvao da ovoga ljeta s obitelji, jedan vikend provede kao njegov gost na Brijunima. Iako nije sigurno hoće li se to ostvariti, postoje izgledi da Vladimir Putin u idućim mjesecima još jednom dođe u Hrvatsku.

NA VRHU WESTINA Tijekom pauze na summitu predsjednici Putin i Mesić družili su se s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom, s kojim su i ručali u hotelu Westin Glavni Putinov razlog za posjet Summitu bilo je upravo promoviranje ruskih interesa u energetskoj sferi na području Balkana. Već i prije samog Summita iz Kremlja je najavljeno koja tri cilja Rusija ima u toj regiji.

Na prvom je mjestu izgradnja novog naftovoda koji bi povezao obalu Crnog mora sa Sredozemljem, a jedna od varijatni koja se spominje je na trasi Constanza-Trst. U gradnji je već naftovod od bugarskog Burgasa do Aleksandropolisa u Grčkoj. Zatim, Rusima je u interesu produženje naftovoda Družba, koji ide od Samare do Hrvatske, odnosno reaktiviranje projekta Družba Adria. Treći je izgradnja nuklearne centrale ruske proizvodnje u Bugarskoj na lokaciji Belene.
Putin je nakon Zagreba u ponedjeljak produžio za Istanbul, gdje se na Ekonomskom summitu sastaju šefovi crnomorskih država. Teme razgovora zacjelo će biti veoma slične zagrebačkima.