Gotovo svaka treća osoba u Hrvatskoj puši, a procjenjuje da od bolesti povezanih s pušenjem godišnje umire oko 10.000 ljudi, stoji u stručnom osvrtu posvećenom pušenju kao čimbeniku zdravstvenog rizika. U svijetu puši više od milijardu ljudi, te u smrt odvede oko pet milijuna ljudi, rekla je autorica osvrta dr. Vlasta Hrabak-Žerjavić, a procjenjuje Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Prema metodologiji SZO-a, u razvijenim zemljama pušenje čini oko 12 posto ukupnog opterećenja bolestima, krvni tlak oko 11 posto, alkohol nešto više od 9 posto, kolesterol nešto manje od 8 posto, debljina između 7 i 8 posto. Usporedno s tim, droge u opterećenju bolestima u razvijenom svijetu sudjeluju s nešto više od 3 posto, a nezaštićeni spolni odnosi s nešto manje od jedan posto. Duhanski dim sadrži više od 4.000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih najpoznatiji - nikotin - stvara ovisnost. Jedan od najštetnijih sastojaka je ugljikov monoksid (CO), koji se 200 puta brže veže uz crvena krvna zrnca od kisika. U pušača 10 do 15 posto hemoglobina može biti vezano uz ugljikov monoksid, upozorava dr. Hrabak-Žerjavić, što znatno smanjuje opskrbu organizma kisikom.

Iz SZO-a upozoravaju da ako se sadašnji trendovi ne zaustave, poslije 2030. godine godišnje će u svijetu umirati više od 10 milijuna ljudi. Naime, znanstveno je dokazano da konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda, ali i pasivno pušenje, znatno pridonose obolijevanju i preranom umiranju.