Objavljeno u Nacionalu br. 608, 2007-07-10

Autor: Maroje Mihovilović

TRIJUMF ŠTEDLJIVOG MONOPOLISTA

Kako je Carlos Slim postao najbogatiji čovjek na svijetu

MEKSIKANAC CARLOS SLIM iz godine u godinu bio je sve bliži vrhu ljestvice najbogatijih, a sada je dospio na prvo mjesto jer je vrijednost dionica njegova telekomuni-kacijskog diva Telmexa skočila za 27, a njegove financijske grupe Inbursa za 20 posto

BOGATSTVO IZ MONOPOLA Carlos Slim strahovito se obogatio jer drži monopol na telekomunikacije u Meksiku, zemlji s više od sto milijuna stanovnikaBOGATSTVO IZ MONOPOLA Carlos Slim strahovito se obogatio jer drži monopol na telekomunikacije u Meksiku, zemlji s više od sto milijuna stanovnikaVlasnik Microsofta, Bill Gates, nije više najbogatiji čovjek na svijetu. Pretekao ga je Meksikanac koji se posljednjih godina na listi najbogatijih ljudi američkog časopisa Forbes polako penjao a lani je bio treći. Ovogodišnja Forbesova lista još nije objavljena, ali su drugi listovi i analitičari već zimus objavili da je pretekao drugoplasiranog, američkog investitora Warrena Buffetta i da se približava Gatesu.

Prije nekoliko dana meksički poslovni portal “Sentido Comun” objavio je da je Slim nadmašio i Gatesa, zahvaljujući iznimnom rastu kompanije “América Móvil”, najvećeg operatora mobilne telefonije u Meksiku. Osnivač i urednik portala “Sentido Común” Eduardo García ističe da je u drugom tromjesečju ove godine vrijednost dionica “América Móvila” porasla za 27 posto, a “Microsoftovih” za 5,7 posto. I Slimova banka “Inbursa” porasla je za 20 posto.

Dok je Gatesovo bogatstvo uglavnom koncentrirano u “Microsoftu”, Slim, koji se najviše obogatio u telefoniji, razgranao je poslove na mnoge druge djelatnosti u Meksiku, drugim latinskoameričkim državama i SAD-u. Njegovo poslovno carstvo sastoji se od 220 kompanija. García procjenjuje da Slimova imovina vrijedi 67,8 milijardi dolara (što je 8 posto vrijednosti ukupnog meksičkog proizvoda), dok se Gatesovo bogatstvo procjenjuje na 59,2 milijarde dolara.

Slim je vlasnik monopolističke meksičke telekomunikacijske kompanije “Telmex” (90 posto pretplatnika fiksne telefonije u Meksiku). Sličan monopol ima i “América Móvil” (80 posto pretplatnika za mobitel u Meksiku). Vlasnik je i zračne kompanije za jeftini prijevoz “Volaris”, duhanske industrije “Cigatam”, velikog maloprodajnog lanca “Sears Roebuck Mexico”, mreže prodavaonice CD-a i DVD-a “MixUp”, jednog od najvećih internetskih providera “Prodigy”. Tvrdi se da on i ne zna što sve posjeduje, iako točno zapisuje sve što kupuje i prodaje, čak i koliko je platio kravatu ili nove cipele.

Iz Libanona pod turskom vlašću 1902. u Meksiko je stigao maronitski kršćanin Yusef Salim Haddad. Taj je trgovac u Ciudad de Méxicu otvorio dućan. U Meksiku je počela revolucija, što je donijelo veliku poslovnu nesigurnost, pa je Haddad, koji je promijenio ime u Julian Slim, jeftino u gradu kupovao nekretnine. Revolucija je prošla, nekretnine su poskupjele, a on je postao imućan čovjek. Oženio se Meksikankom, a od njihovih šestero djece najmlađi Carlos rodio se 1940.


BILL GATES, vlasnik Microsofta, više nije najbogatiji na svijetu s imovinom vrijednom 59,2 milijarde dolaraBILL GATES, vlasnik Microsofta, više nije najbogatiji na svijetu s imovinom vrijednom 59,2 milijarde dolaraJulian Slim učio je djecu da budu štedljiva, da stalno zapisuju koliko su novca od njega primili i za što su ga potrošili, poticao ih da što mlađi, uz školovanje, i sami počnu zarađivati. Carlos Slim i danas čuva uputu koju mu je otac napisao dok je bio dječak: “Zapamti da sve zadatke koje ti dam moraš obaviti brzo, da sve moraš zapisivati čitko i bez ikakva brisanja. Ne bude li tako, smanjit ću ti džeparac.”

Carlos Slim imao je samo 12 godina kad mu je otac 1952. umro. Očev trgovački posao preuzela su starija braća, a on je nakon studija neko vrijeme radio kao nastavnik, a relativno kasno ipak se počeo baviti biznisom. Pamtio je očeve upute, ali za razliku od oca, on se počeo baviti investiranjem i s vremenom postao stručnjak za poslovanje na burzi. Kad je 80-ih Meksiko zapao u ekonomsku krizu, zbog pada na burzi mnoge su tvrtke propale, a brojni investitori u panici su iznosili novac u inozemstvo. Carlos Slim je, naprotiv, kupovao tvrtke u teškoćama i ulagao u njihovu sanaciju. Upravo se tada poprilično obogatio. A veliki preokret uslijedio je 1990.

Tada je predsjednik Meksika bio Carlos Salinas, jedan od najkorumpiranijih državnika na svijetu. Još dok je bio vlasti, Salinasa su pratili brojni skandali. Kad je sišao s vlasti, mnogi njegovi zakulisni poslovi izišli su na vidjelo. Zbog obiteljskih mešetarenja, u koja je i Salinas bio upleten, jedan njegov brat završio je u zatvoru, drugi je ubijen, a sam Salinas se sklonio u inozemstvo da izbjegne istragu.

SA SUPRUGOM Soumayom Damit, u čije ime daje 6 milijardi USD za kulturuSA SUPRUGOM Soumayom Damit, u čije ime daje 6 milijardi USD za kulturuDok je bio predsjednik, odlučio je da se hitno privatiziraju velika državna poduzeća, pa i državne telekomunikacije “Telmex”. Na natječaju 1990. “Telmex“ je prodan konzorciju koji su sačinjavali Carlos Slim (51 posto), francuska tvrtka “Alcatel” i “Southern Bell” iz SAD-a. Meksička javnost jako se začudila kad je Slim dobio kompaniju, jer ga dotad nisu smatrali značajnim poduzetnikom, spremnim za tako velik pothvat. Čulo se da je Salinas prodao “Telmex“ Slimu po niskoj cijeni jer je dobio mito, osnovano je i parlamentarno povjerenstvo, ali to nikad nije dokazano. Da s tim natječajem nije sve bilo u redu, vidjelo se i po tome što su odmah nakon privatizacije telekomunikacijske usluge u Meksiku naglo poskupjele bez ikakva poboljšanja. Sumnjalo se da Slim tako zarađuje novac kojim državi otplaćuje dug. Za 20 posto kontrolnog paketa kompanije Slim je tada platio 1,7 milijardi dolara, a “Telmex” danas vrijedi više od 40 milijardi.

Slim je poslije ipak modernizirao “Telmex”, ali i ulagao u druge tvrtke i poslove. Kad su se pojavili mobiteli, osnovao je “América Móvil”, danas petu najveću tvrtku mobilne telefonije na svijetu, s 15 milijuna pretplatnika u 15 zemalja. Uvijek je promućurno investirao u kompanije u krizi, procjenjujući da će zaraditi kad krizu prebrode. Tako je 1997. investirao u “Apple” dok je prolazio kroz krizu, neposredno prije nego što se u njega vratio osnivač Steven Jobs i preporodio ga. Jobs je lansirao unosni model kompjutera “iMac”, a Slimov profit je bio ogroman. Dionice je kupio po 17 dolara, a godinu dana poslije vrijedile su 100 dolara.

S britanskim princom Charlesom 2002. na izložbi restauriranih umjetnina iz kolonijalnog razdoblja u Ciudad de MéxicuS britanskim princom Charlesom 2002. na izložbi restauriranih umjetnina iz kolonijalnog razdoblja u Ciudad de MéxicuIako mu je prvo veliko bogatstvo donijela fiksna telefonija, a posebno je profitirao od međunarodnog telefonskog prometa, koji je zbog velikog iseljavanja iz Meksika u SAD posljednjih desetljeća u snažnoj ekspanziji, nedavno je najavio da će se izvlačiti iz tih poslova jer smatra da će se ta usluga zbog razvoja interneta ugasiti. Zato on sve više ulaže u internet i popratne poslove, jer smatra da cijela usluga mora biti usklađena, i telekomunikacije, i uređaj za telekomunikacijski promet, ali i širenje znanja o modernim tehnologijama. On sebe u prvom redu vidi kao operativnog rukovoditelja kompanija u svom vlasništvu koji zarađuje njihovim unapređivanjem. Uvjeren je da je internet najvažniji resurs budućnosti, na kojem sve treba utemeljiti. On sam pak - internetom se ne služi. Lani su mu sinovi darovali laptop, ali on ga ne zna ni uključiti: “Ima ljudi koji to znaju i obave na internetu ono što mi treba.“

S BILLOM CLINTONOM, bivšim predsjednikom SAD-aS BILLOM CLINTONOM, bivšim predsjednikom SAD-aMnogi tvrde da su njegove priče o internetu samo maska, da se nije toliko obogatio spretno investirajući, nego monopolom. Pokušaji da se njegov telekomunikacijski monopol ograniči nisu uspjeli, jer on tako snažno kontrolira to područje da smjesta uništi svakog konkurenta. Telekomunikacijske usluge u Meksiku dvostruko su skuplje nego u SAD-u, iako je životni standard neusporedivo niži. Nedavno je počeo graditi bolnice, što ističe kao svoju brigu za dobrobit Meksikanaca, ali tako širi posao i za svoje građevinske tvrtke. Kritičari tvrde da je i to težnja za monopolom na što veći dio meksičke svakodnevice, kako bi Meksikanci u svim fazama života i u svakoj djelatnosti bili upućeni na njegove usluge. Netko je nedavno napisao da se “Meksikanci rađaju u njegovim bolnicama Star Médica Hospitals, troše struju koja im u kuću dolazi kabelima njegove tvrtke ‘Condumex’, voze se cestama koje je asfaltirala njegova CILSA, u automobilima koji toče benzin na njegovim crpkama ‘Swecomex’, telefoniraju njegovim telefonima, puše njegove cigare, kupuju u njegovim robnim kućama ‘Sears Roebuck Mexico’“. On poriče da je monopolist. Tvrdi da ne radi ništa što ne rade i drugi poduzetnici, bori se za što veći dio tržišta, gdje je uspješniji od drugih, u prvom redu stoga što se drži očevih uputa da svakodnevno zapisuje koliko zarađuje, a koliko troši. On kaže: “Obožavam brojke, jer meni brojke govore više od bilo čega drugoga.”

Kažu da je Slim škrt. Neprestano traži da njegove kompanije posluju međusobno, jer je “angažiranje vanjskih poslovnih partnera bacanje novca u vjetar”. Kritiziraju ga i da, za razliku od drugih milijardera, malo sudjeluje u dobrotvornim akcijama. Kad je Gates lani najavio da će 2008. otići u mirovinu i sa suprugom se posvetiti dobrotvornom radu, a Gatesov prijatelj Buffett da će najveći dio bogatstva od 50 milijardi dolara dati Gatesovoj fondaciji za dobrotvorne svrhe, Slim je pozvan da i on više daje u dobrotvorne svrhe. Obećao je da će osnovati tri dobrotvorne fondacije vrijedne 6 milijardi dolara i sagraditi muzej europske umjetnosti, koji će biti posvećen njegovoj supruzi, majci njegovih šestero djece, koja je preminula 1999. No on kaže da će njegova najveća pomoć siromašnima biti njegov novi projekt “Poticaj ekonomskom razvoju Latinske Amerike” IDEAL, izgradnja infrastrukture, brana, bolnica, sveučilišta, autocesta na komercijalnim osnovama, pa će tako stvoriti mnogo više radnih mjesta nego dobrotvorne donacije Gatesa i Buffetta. O dobrotvornim donacijama je rekao: “Treba darovati samo plodove, ali ne i drveća na kojima ti plodovi rastu.” Najbolje što on može dati Meksiku prema njegovu je mišljenju njegov jaki poslovni imperij - koji sad zapošljava 218.000 ljudi.

Vezane vijesti

Hrvatskim studentima Microsoftova stipendija vrijedna 75 tisuća dolara

Hrvatskim studentima Microsoftova stipendija vrijedna 75 tisuća dolara

Tim hrvatskih studenata pod nazivom Apptenders osvojio je stipendiju vrijednu 75 tisuća dolara, koju im je u švicarskom Davosu uručio predsjednik… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika