10.07.2007. / 16:09

Autor: Martina Zeković

HRVATSKA BAŠTINA

Sedam hrvatskih čuda

Nakon prošlotjednog proglašenja novih sedam svjetskih čuda koje su Portugalci iskoristili kako bi proglasili svojih sedam nacionalnih čuda, Slobodna Dalmacija također se upitala kojih je to sedam hrvatskih čuda.

Odabrali su sedam građevina po kojima je Hrvatska prepoznatljiva, a većina tih građevina nalazi se u Dalmaciji. Od sedam "naj", pet ih se nalazi na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine.

Dioklecijanova palača
Palača spada među najočuvanije carske vile (zapravo se radi o kombinaciji utvrđenog objekta i vile).

Zanimljiva je i zbog utjecaja gradnje iz rimskih bliskoistočnih provincija na rimsku arhitekturu. S druge strane, od pada Salone Palača je najpoznatiji "skvotirani" objekt u Hrvatskoj. Od ranog srednjeg vijeka traju njezine "dopune".

Palača nije važna samo kao rimska građevina, nego i kao graditeljski "organizam" koji nosi metamorfoze minulih stoljeća. Nažalost, u novije vrijeme je bilo i dosta graditeljskih grešaka.


Šibenska katedrala
Nakon bombardiranja njezina krovišta u Domovinskom ratu, javnost je saznala kako je krovna konstrukcija katedrale, koja se sastoji od triju cilindričnih svodova, jedinstvena u svijetu.

Pečat ovom zdanju, koje je građeno više od sto godina, dali su Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac.

Katedrala predstavlja spoj vrhunske arhitekture i skulpture, što se posebno vidi u krstionici i glavama na apsidi katedrale koje su potaknule brojne rasprave o tome koga zapravo one predstavljaju.

Pulska Arena
Jedan od najsačuvanijih amfiteatara na svijetu stoljećima je služio kao izvor nadahnuća svjetskim umjetnicima i arhitektima koji su se zanimali za rimsku baštinu.

Četiri stubišna tornja predstavljaju rijedak primjer tehničkih rješenja po kojima je ova građevina originalna. Tornjevi su služili za komunikaciju između treće i četvrte etaže i za prilaz krovu, gdje se zatezalo platno kojim se štitilo gledateljstvo od sunca.

Stonske zidine

Na soli je procvala Dubrovačka Republika. Ston je bio drugi grad po važnosti u njoj, a imao je iznimnu stratešku ulogu u vrijeme kad je sol bila sredstvo plaćanja.

Zato ga je trebalo ograditi zidinama, tako velikim da je od njih veći tek Kineski zid. Ovaj fortifikacijski sustav, znamenit po obrambenim i urbanističkim rješenjima, dug je 5,5 kilometara.

Zidine počinju ili završavaju s dvjema velikim tvrđavama, Korunom u Malom Stonu i Velikim kaštilom u Stonu, a treća najmonumentalnija je Bartolomeo na brdu iznad Stona.



Dubrovnik

Dubrovačka jezgra izvanredan je spoj arhitekture i urbanizma. Da nije bilo katastrofalnog potresa u 17. st., povijesni dio Dubrovnika bio bi određen gotikom i renesansom, koje se, kao u slučaju palače Sponza, izvanredno prožimaju. Nakon potresa Grad dobiva važan barokni sloj.
Zagrebačka katedrala
Najpoznatije djelo Hermana Bollea jest ova neogotička građevina koja može primiti više od 5000 ljudi.

Nakon potresa obnovljena je u 19. st., u doba historicizma, kad se smatralo da građevine moraju biti u jedinstvenom stilu, a za crkve se mislilo da im najbolje odgovara gotički.


Trogirska jezgra
Unatoč nasipanjima oko kule Kamerlengo, kojima je umanjena vrijednost ambijenta, povijesna cjelina Trogira s romaničkim, gotičkim, renesansnim i baroknim elementima uz dubrovačku je najljepša na našoj obali.

Od pojedinačnih građevina dominira jedinstvena katedrala, a najpoznatiji njezin dio je portal koji je započeo Radovan.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika