Saborska oporba po drugi puta nije podržala Vladin prijedlog Zakona o tajnosti podataka, jer smatraju da otvara mogućnost uvođenja cenzure.

Zastupnik SDP-a Nenad Stazić ocijenio je nedopustivim rješenje po kojem test javnog interesa za podatak zaštićen oznakom tajnosti provodi isto tijelo koje ga je klasificiralo kao tajnu. "Bilo bi puno poštenije da to nikako niste rješavali i unosili u zakon, jer biste time iskrenije rekli što namjeravate; da namjeravate zanemariti javni interes i da vas se on uopće ne tiče", kazao je Stazić.

Zlatko Kramarić iz HSLS-a složio se s Stazićem, rekao da se radi o uvođenju cenzure na mala vrata te predložio da se osnuje posebno tijelo koje bi provodilo testove je li veći javni interes ili potreba tajnosti nekog podatka.

Pero Kovačević, zastupnik HSP-a također smatra da predloženi zakon ostavlja mogućnost zlouporabe u svrhu zataškavanja određenih situacija, pa i kaznenih djela. Isto tako vjeruje da predloženi tekst neće otkloniti curenje u javnost tajnih podataka. "Do danas nije riješeno pitanje objavljivanja brijunskih transkripata, a nejasno je i u kojem je svojstvu savjetnik predsjednika Mesića Saša Perković pregovarao s bjeguncem Vladimirom Zagorcem, tko ga je za to ovlastio i kakve je ovlasti imao", kazao je Kovačević.

Ante Markov iz HSS-a upozorio je na nedostatan nadzor nad tajnim podacima, što je dovelo do "rasula i histerije, koja je snažno naštetila hrvatskom društvu i državi". Založio se da se ukupan nadzor nad klasificiranim podacima dade Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost. "U tom slučaju ne bi trebalo ići u Austriju tražiti ono što danas možda jest u Austriji, a trebalo je biti u Hrvatskoj", dodao je Markov.