Vlada bi od 2009. trebala izdvajati nešto više od 33 milijuna kuna za besplatnu pomoć socijalno najugroženijim građanima, predviđeno je prijedlogom zakona o pravnoj pomoći koji je prošao prvo saborsko čitanje.

Računa se da bi oko 65 tisuća osoba slabijeg imovinskog statusa koristilo tu pomoć. Oni će se za pravnu pomoć o trošku države u nizu postupaka moći obratiti odvjetnicima, nevladinim udrugama ili "pravnim klinikama" pri sveučilištima.

Zakon bi trebao biti usvojen već na jesenskom saborskom zasjedanju, ali, prema riječima ministrice pravosuđa Ane Lovrin, riječ je o civilizacijskom dosegu koji će opstati bez obzira tko će u budućnosti voditi zemlju.

Primjena ovog zakon počela bi s 2009. godinom, a u pripremnom bi se roku trebali nabaviti oprema te zaposliti i educirati djelatnici zaduženi za besplatnu pravnu pomoć. Nakon toga uslijedila bi opsežna medijska kampanja kojom bi se ova novost predstavila građanima.

Uredi državne uprave u županijama odobravati će besplatnu ili djelomično plaćenu pravnu pomoć na temelju dokaza o socijalnom stanju, zainteresiranima će izdavati "uputnicu" s kojom će se potom uputiti odvjetniku.

Lokalni uredi mjesečno neće moći izdati uputnice vrijednije od jedne dvanaestine ukupnog godišnjeg proračuna namijenjenog besplatnoj pravnoj pomoći. Zahtjevi će se odobravati po redosljedu primitka, osim u slučajevima kada bi odgađanje zahtjeva onemogućilo tražitelja u ostvarivanju pravne žaštite.

Pravo na podmirenje troška cijelog postupka imati će samo podnositelji zahtjeva čija su ukupna obiteljska primanja manja od iznosa najniže mjesečne osnovice za obračunavanje poreza, koja sada iznosi 2.298 kuna. U taj će se iznos ubrajati i sve naknade i doplatci, a gledat će se i na vrijednost nekretnina koju obitelj ima u vlasništvu.

Korisnici socijalne skrbi i branitelji neće imati problema s dokazivanjem socijalnog statusa, dok će ostalima biti dovoljna tek potvrda porezne uprave. Tražitelj besplatne pravne pomoći morati će pristati na uvid u cjelokupnu imovinu.