Nakon izručenja australskih vlasti Hrvatskoj, sinoć, oko 20,15 sati, u osječki zatvor doveden je Antun Gudelj, optuženik za ubojstvo načelnika osječke Policijske uprave Josipa Reihla Kira te još dviju osoba prije 16 godina kod Osijeka.

Gudelj je oko 17,30 sati stigao redovitom zrakoplovnom linijom iz Frankfurta u Zagreb u pratnji policije koja ga je pratila iz Australije. Na aerodromu je uz policijsko osiguranje odmah prebačen u jedan od dva policijska kombija kojim je odvezen u osječki zatvor.

Njegov odvjetnik Nedjeljko Rešetar izjavio je kako vjeruje da će se postupak protiv njegova branjenika voditi na temelju iste optužnice koja je bila na snazi 1997., kada je Vrhovni sud u tome slučaju primijenio Zakon o općem oprostu.

Gudelj je na temelju hrvatskog zahtjeva za izručenjem uhićen u rujnu prošle godine u Sydneyu, a u siječnju ove godine sam je pristao na izručenje. Prije nekoliko dana i australske su vlasti odobrile izručenje, nakon čega je MUP uputio svoju ekipu za privođenje.

Za Gudeljev slučaj u kojem se njega tereti za ubojstva Reihl-Kira, Gorana Zobundžije i Milana Kneževića te pokušaj ubojstva predsjednika Mjesne zajednice Tenja Mirka Tubića, početkom srpnja 1991. na cesti Osijeka-Tenja, zadužen je sudac Damir Krahulec.

Jadranka Reihl-Kir, supruga ubijenog policijskog načelnika smatra da se novo suđenje ne bi smjelo održati u Osijeku jer je u prijašnjim postupcima taj sud odbio pozvati ključne svjedoke koji bi moguće otkrili i nalogodavca zločina. Ona smatra da je ubojstvo njenog supruga i ostalih bio ratni zločin, a ne teško ubojstvo, pa bi i tužiteljstvo, kaže, trebalo izmijeniti optužnicu.

Gudelj do sada nije poricao da je pucao na vozilo načelnika policije. On, međutim, tvrdi da je to bio nesretan slučaj i da nije bilo naručeno ubojstvo te da je tog dana primio vijest da su mu ubili oca i silovali majku u rodnoj Tenji.

Godine 1994. osuđen je na 20 godina zatvora, a presuda je izrečena u Gudeljeovoj odsutnosti jer je nedugo nakon masakra pobjegao iz Hrvatske. Uhvatila ga je njemačka policija 1996. i iste godine izručila, a Vrhovni sud ukinuo je prvostupanjsku presudu i predmet vratio osječkom sudu.

U svibnju 1997. Vrhovni sud obustavlja kazneni postupak i na Gudelja primjenjuje Zakon o općem oprostu objašnjavajući da su ubojstva bila izravno povezana s ratnom situacijom, odnosno da ih je Gudelj počinio kao pripadnik pričuvnog sastava policije, osiguravajući policijski punkt prema Tenji.

Po izlasku na slobodu Gudelj je otišao u Australiju. Supruga ubijenog Reihl-Kira u lipnju 1997. podnijela je ustavnu tužbu, a državni odvjetnik zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv odluke o amnestiji.

Vrhovni sud je tri godine kasnije utvrdio da nije bilo zakonskih uvjeta za pomilovanje i da se ubojstva ne mogu povezati s agresijom, oružanom pobunom ili sukobom. No, to je samo deklarativno utvrđeno jer Sud nije mogao utjecati na svoje ranije pravomoćno rješenje.

Ustavna tužba Jadranke Reihl-Kir usvojena je 2001., ukinuta je odluka o pomilovanju, a slučaj vraća u Osijek na ponovno suđenje.

U čestim medijskim istupima Jadranka Reihl-Kir je za ubojstvo svog supruga krivila Branimira Glavaša, a Račanovu i Sanaderovu Vladu za pomanjkanje političke volje da se taj slučaj riječi. Glavaš je u više navrata odbacio bilo kakvu povezanost s tim događajem.

Usporedo s kaznenim progonom Gudelja, supruga i kćer ubijenog Reihl-Kira u kolovozu 1994. pokrenule su sudski postupak za naknadu štete zbog duševnih boli. Zagrebački Općinski sud je u travnju prošle godine donio presudu prema kojoj je država dužna isplatiti za duševne boli 78.000 supruzi i 118.000 kuna kćeri. U obrazloženju presude navedeno je da je država pasivno odgovorna za ubojstvo Reihl-Kira kojega je ubio pripadnik pričuvnog sastava policije.