VJENCESLAV SLIJEPČEVIĆ voditelj je odjela niskogradnje tvrtke Porr, vlasnika novootvorenog poslovnog tornja ZagrebtowerTvrtka Porr Hrvatska otvorila je najvišu poslovnu zgradu u Zagrebu, 22-katni Zagrebtower, izgrađen u Vukovarskoj ulici. Porr Hrvatska je dio velikog austrijskog građevinskog koncerna Porr AG sa sjedištem u Beču, koji ima tvrtke kćeri u svim zemljama jugoistočne Europe. Porr je u Hrvatskoj prisutan od 2003., a izgradnja Zagrebtowera im je do sada najveći projekt. Tvrtka se bavi i niskogradnjom, a zanimljivost vezana uz to je što u niskogradnji koristi u Hrvatskoj jedinstvenu tehnologiju. Naime, prilikom polaganja cjevovoda ili njihova saniranja tehnologija te tvrtke omogućuje izvedbu radova bez kopanja zemlje. Vjenceslav Slijepčević, voditelj odjela niskogradnje i novih tehnologija u Porru Hrvatska kaže kako su njihove metode brže i do tri puta od klasičnih metoda kopanja, a ujedno i 30 posto jeftinije i kvalitetnije. Najveći broj radova takvim metodama kopanja radili su za zagrebačku javnu tvrtku Vodoopskrba i odvodnja te za državnu tvrtku Plinacro. “Iako smo radili određeni broj poslova, naše tehnologije nisu ni izdaleka primjenjene koliko su potrebne te koliki mogu biti efekti i učinci tih metoda.

Ljeti se primjerice u Zagrebu izvodi velik broj građevinskih radova te zbog toga nastaju goleme gužve u prometu. Sada se primjerice izvode radovi na zagrebačkom “zelenom valu” koji će trajati 2-3 mjeseca. Mi bismo to napravili za 20 dana i to bez zaustavljanja prometa. Ono što je najbitnije, minimalno smo 30 posto jeftiniji upravo zbog toga što nema tih iskopa. Točnije, mi kopamo svega 10 posto od količine koja bi se iskopala klasičnim metodama”, kazao je Vjenceslav Slijepčević.
Kod Porrovih metoda se napravi jedna rupa na početku iskopa i jedna na kraju, a prokop obavljaju softificirani strojevi koji imaju sisteme za navođenje. “U pojedinim projektima se položaj bušećih glava prati i preko GPS-a. Na taj način možemo polagati i sanirati cjevovode za kanalizaciju, vodu, plin i naftu. Prednost ovakvog načina rada dolazi do izražaja u turističkim gradovima. Primjerice, možemo zamijeniti cijelu kanalizaciju ispod Straduna, a da turisti ni ne primijete da se nešto radi. U svijetu se ta tehnologija koristi već 15-20 godina i na taj način su izgrađene tisuće kilometara cjevovoda”, rekao je Slijepčević. Ono što ih priječi da osvoje veći broj natječaja na tenderima je odredba u Zakonu o javnoj nabavi koja kaže “da su alternative i inačice zabranjene”. “Drugim riječima, ako je projektant u natječaj stavio da se kopa, mi se možemo javiti na natječaj i, iako smo jeftiniji i brži, posao nećemo dobiti jer će našu ponudu odbaciti u startu budući da nećemo ispuniti uvjet da moramo kopati. Da bi se to promijenilo, mora se ili mijenjati Zakon o javnoj nabavi ili se u u samom natječaju mora naglasiti da se mogu primijeniti i metode bez kopanja kanala. To nam stvara veliki problem. U posljednje vrijeme Vodoopskrba i odvodnja raspisuje natječaje u kojima se navodi da se mora kopati tako da nemamo šanse, iako smo jeftiniji i efikasniji”, naglasio je Slijepčević.