Prema istraživanjima koja su objavljena u najnovijem broju Društvenih istraživanja, časopisu za opća društvena istraživanja Instituta "Ive Pilara", Hrvatski se građani najviše ponose dostignućima u športu, Domovinskom ratu i hrvatskom povijesti.

Znanstveni članak "Relacijski identiteti. Socijalni identitet i relacijske dimenezije" Ivana Cifrića i Krunoslava Nikodema sa zagrebakoga Filozofskog fakulteta donosi podatke kako se hrvatski građani najmanje ponose stupnjem obrazovanosti stanovništva, stupnjem tolerancije među različitim društvenim skupinama i stupnjem ostvarenosti demokracije u Hrvatskoj.

Na sliku o Hrvatskoj u inozemstvu "mnogo" i "presudno" utječu turizam, hrvatski športaši, haaške optužnice te prirodne ljepote i očuvanost okoliša, smatra najveći broj ispitanika, dok političko i ideološko nasljeđe nisu danas ključni čimbenici za sliku o Hrvatskoj u svijetu.

O Goranima i Slavoncima ispitanici imaju "prilično dobro" i "izrazito dobro" mišljenje, a slijede ih Ličani, Baranjci, Dalmatinci i Podravci. "Izrazito" i "prilično loše" ispitanici misle o Istranima, Zagrepčanima i Zagorcima.

Istraživanje u sklopu projekta "Modernizacija i identitet hrvatskog društva", provedeno na reprezentativnu uzorku od 1202 ispitanika u 65 seoskih i gradskih naselja u cijeloj Hrvatskoj, vodilo je računa o spolnoj i obrazovnoj strukturi stanovništva te nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti.