Objavljeno u Nacionalu br. 611, 2007-07-30

Autor: Stanko Borić

VELIKI IZDAVAČKI POTHVAT

Stripovi na satu povijesti

HRVATSKI STRIP-MAJSTORI svjetskoga glasa, među kojima su Goran Sudžuka, Darko Macan i Igor Kordej, započeli su strip-serijal posvećen hrvatskim velikanima

Crtač Goran Sudžuka, scenarist Darko Macan i kolorist Tonči Zonjić napravili su strip o kralju Tomislavu prema najvišim svjetskim standardimaCrtač Goran Sudžuka, scenarist Darko Macan i kolorist Tonči Zonjić napravili su strip o kralju Tomislavu prema najvišim svjetskim standardimaOd iduće školske godine učenici osnovnih škola moći će čitati stripove ponajboljih hrvatskih strip-crtača i scenarista koji su se okupili na projektu nazvanom Hrvatski velikani. Riječ je o projektu u kojem će se kroz mjesečne sveske u stripu prikazivati priče o pojedinim osobama iz hrvatske povijesti. Prvi svezak, koji sadrži priču o kralju Tomislavu, ima ukupno 28 stranica, a sam strip je na 14 strana. Osim stripa, koji daje osnovnu sliku iz povijesti, izdanje ima i tekstove koji oslikavaju što se u to vrijeme još odvijalo u Europi ili tekstove tematike bliske stripu. Isto tako unutra su i igre za djecu koje su djelomično vezane uz temu. Časopis je u potpunosti napravljen u boji i na luksuznom sjajnom papiru, što je vizualno vrlo atraktivno za djecu. U školama će se strip prodavati putem pretplate, a cijena jednog broja je 22 kune. Tako će u rujnu učenici u školama moći pročitati strip o kralju Tomislavu na kojemu je radila hrvatska strip-elita. Crtež je izradio Goran Sudžuka, scenarist je Darko Macan, naslovnica je rad Igora Kordeja, a mladi Tonči Zonjić kolorirao je Sudžukin crtež. Priča stripa o kralju Tomislavu počinje dolaskom glasnika u jedno hrvatsko selo, koji donosi vijest o smrti kralja Tomislava. Jedan od seljaka prisjeća se događaja iz prošlosti, kada je ratovao pod Tomislavovim vodstvom, i te događaje prepričava svome sinu. Tomislav je u početku knez koji započinje borbu protiv Mađara koji harače Hrvatskom, a pri kraju je prikazano kako je okrunjen i kako ga je Crkva priznala kao kralja. Idejni začetnik projekta je Tonči Denis Redić, direktor izdavačke kuće Astoria iz Rijeke, koja će izdavati seriju Hrvatski velikani.

U projekt je prvi ušao Goran Sudžuka. “Profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Ines Krasić upoznala me s njim i on me pitao jesam li zainteresiran za projekt, a ja sam odgovorio da jesam ako Darko Macan pristane da bude scenarist. Darko je pristao i tako smo počeli”, rekao je Sudžuka. Kralj Tomislav, Janica Kostelić, Zrinski i Frankopani, Nikola Tesla, Ivana Brlić Mažuranić, Ivan Meštrović, Matija Gubec, Marko Marulić i ban Josip Jelačić tema su prvih deset brojeva koji će biti izdani tijekom iduće školske godine. Cilj projekta je dvojak - približiti strip mlađim generacijama te im omogućiti da povijest uče s jedne ležernije i za njih vjerojatno zanimljivije strane. Scenarist Darko Macan kaže kako strip nije radio za najmlađu djecu, nego ga mogu čitati i odrasli. “Najčitljiviji su stripovi koji su rađeni za uzrast osnovne škole, oko 6. razreda. To sad više nije zaglupljivanje i pisanje za najmlađe, nego se radi o normalnom stripu koji mogu čitati i odrasli i djeca. Namjera je ovoga stripa da ide u osnovne škole i bude edukativan, ali da funkcionira i za one koji inače čitaju strip. S te strane nisam radio na drukčiji način nego što inače radim”, kazao je Macan. Svesci će izlaziti deset puta godišnje, jednom mjesečno tijekom školske godine. U svakom broju obrađuje se po jedan velikan iz povijesti, sporta, gospodarstva ili kulture. Nije određen konačan broj svezaka, ali Macan kaže da ih može biti 70, a možda i više, ovisno o tome kako projekt bude išao i širio se.

Začetnik projekta Tonči Denis Redić kaže kako je osnovna ideja bila vratiti strip nakon 30 godina ponovo u školske klupe, a djeci ponuditi jednostavan sadržaj za lakše učenje i razumijevanje, kroz koji ih nastavnici mogu animirati i zainteresirati za svoje predmete. “Prvi put okupili smo najbolje hrvatske strip-crtače i scenariste, tu su Igor Kordej, Goran Sudžuka, Štef Bartolić, Niko Barun, Frano Petruša, Robert Solanović, Tonči Zonjić... Svi oni su se oduševili idejom. Uredništvo nad projektom povjerili smo Macanu, jer pisanje ovakvog scenarija zahtijeva iznimno poznavanje stripa i povijesti te jezgrovit, ali i znanstveno utemeljen pristup. Darko je kompetentna osoba po svim navedenim kriterijima, jer je ipak diplomirani povjesničar, ugledni scenarist stripova, nagrađivani pisac i publicist”, rekao je Redić.


MINISTAR OBRAZOVANJA Dragan Primorac uz kojeg sjedi Tonči Denis Redić, direktor izdavačke žkuće Astoria, na predstavljanju projekta MINISTAR OBRAZOVANJA Dragan Primorac uz kojeg sjedi Tonči Denis Redić, direktor izdavačke žkuće Astoria, na predstavljanju projekta “Strip ima 14 stranica, a crtao sam ga mjesec dana. Iako imam dosta posla, nikada ne radim više stvari istovremeno. Kad se paralelno radi nekoliko stvari, to uvijek loše završi tako da nisam radio ništa drugo dok sam crtao strip o Tomislavu. Meni je to razdoblje neki optimum za ovaj opseg posla, samo, kad se radi povijesni strip kao što je ovaj, dosta vremena otpadne na traženje referenci, odnosno dokumentacije jer ja ne znam kako sve te stvari izgledaju. Tako da nije riječ samo o mjesec dana crtanja nego dosta vremena otpadne na istraživanja. Sam strip i crtež nisam posebno prilagođavao uzrastu kojem je namijenen. Donekle sam ga prilagođavao u jednom drugom smislu jer sam znao da će u konačnici biti u boji, a ne crno-bijeli”, kazao je Sudžuka.

Tomislav je u stripu nacrtan kao snažan čovjek duge brade i kose. “Nema slika koje prikazuju kako je Tomislav izgledao, nego samo slike koje su izradili neki slikari stoljećima poslije i to su ustvari njihove interpretacije tako da sam ja uzeo neutralnu varijantu. Bitno mi je bilo samo da karakterom odaje kralja, odnosno da se prije krunjenja prikaže netko tko je snažan i odlučan, ali tko nije divljak”, rekao je Sudžuka. Za koloriranje njegovih crteža bio je zadužen Tonči Zonjić, koji će crtati strip o Nikoli Tesli, čije je objavljivanje predviđeno za siječanj. “Ja sam za Gorana već prije bojio serijal 'Outlaw nation' i neke druge ilustracije tako da smo već usklađeni pa je posao išao brzo. Da bi se obojila jedna tabla stripa, potreban je jedan dan. Postoji i problem s dokumentacijom jer strip treba obojiti da sve bude što vjernije stvarnosti, a ujedno da bude zanimljivo. Najvažnije stvari daje scenarist, ali za ostalo imam dosta slobode tako da ne bude samo zatupljujuće smeđe ili slično”, kazao je Zonjić o suradnji s Macanom i Sudžukom.

PRVI STRIP o kralju Tomislavu, s naslovnicom Igora Kordeja, već je gotov, a na drugom stripu, o Janici Kostelić, rade Tomislav Škrljac, Zvonko Todorovski i Branko RicovPRVI STRIP o kralju Tomislavu, s naslovnicom Igora Kordeja, već je gotov, a na drugom stripu, o Janici Kostelić, rade Tomislav Škrljac, Zvonko Todorovski i Branko RicovNaslovnicu je radio iskusni crtač i ilustrator Igor Kordej. “Igora znamo već dugo godina, a Goran je za njega radio i prvi profesionalni posao. On je zaista jedan od najboljih ilustratora, ne samo kod nas, nego i vani tako da nam je bilo bitno da naslovnica prvog broja bude njegova. Predložili smo mu i on je pristao. Inače, koga god smo zvali da sudjeluje u projektu pristao je”, kazao je Macan. Idući broj serijala Hrvatski velikani za temu će imati Janicu Kostelić, a na njemu će raditi sasvim druga ekipa. “Budući da je relativno zahtjevno raditi jednu biografiju mjesečno i da sam kao urednik htio iskoristiti priliku da potaknem u Hrvatskoj nepostojeći zanat pisanja scenarija za stripove, scenarije će raditi i drugi autori. Za idući broj, koji obrađuje Janicu Kostelić, scenarij piše Tomislav Škrljac, a neke scenarije do kraja godine će pisati Zvonko Todorovski i Branko Ricov. Iduće godine ja ću pisati polovicu scenarija, a polovicu će pisati ostala 3-4 autora. Za crtež i naslovnicu bit će zadužen Niko Barun. Tekstovi u broju koji obrađuje Janicu bit će o povijesti skijanja i sličnim temama”, rekao je Macan.

Mnogi povjesničari smatraju da se krunjenje Tomislava nije ni dogodilo, čak da Tomislav nikada nije ni postojao. Macan kaže kako su Hrvatski velikani edukativni časopis i strip te ne pretendiraju biti povijesna knjiga niti povijesna rasprava. “To treba biti zanimljiva priča o kralju Tomislavu, odnosno priča kakva nam je potrebna. To je legenda, i kada se tako nešto prezentira djeci, onda tu sumnjama nije mjesto. A povjesničari mogu sumnjati u sve i trebaju ispitivati je li se, primjerice, Tomislav ustvari zvao Budimir, je li bio kralj, je li zaista postojao. Ništa se od toga sigurno ne zna, ali to za ovaj projekt nije ni bitno. Ovi stripovi će se držati najprihvaćenije verzije priče, a sumnje idu u uvodne tekstove. Sam strip pokušava ispričati jednu priču kao da radimo ekranizaciju ili kazališnu predstavu, ljudsku priču iz tog razdoblja, i djeci dočarati to vrijeme”, naglasio je Macan. Za priču o Janici kontaktiralo se s njenim menadžmentom koji je odobrio radnu verziju scenarija, a inače se radilo kao što se radi scenarij za bilo koju drugu ličnost, rekao je Macan. Scenarist Tomislav Škrljac prošao je i obradio dokumentaciju, članke i ostali materijal o Janici te složio priču koja će biti prihvatljiva za djecu i nositi poruku”, istaknuo je Macan.

S tim se slaže i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac koji je podržao projekt. “Strip vidim kao važan element u obrazovanju. Najvažnije je da do djece dođe znanje, a strip to može učiniti mnogo ležernije od udžbenika povijesti i kao takav nastavniku može poslužiti kao još jedno nastavno sredstvo kojim će se učenicima približiti gradivo”, rekao je Primorac te zaključio kako su Hrvatski velikani vrijedan znanstveni projekt. Astoria je dobila preporuku i odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a projekt se uklapa u Hrvatski nacionalni obrazovni standard i služit će kao pomoćno nastavno sredstvo. “Ideja da budemo obrazovni ima svoj administrativni tijek, ali velika je prednost što se ovakav projekt odlično uklapa u novi HNOS, što je i ministar Primorac osobno potvrdio. Tako smo s evaluacijom projekta uputili zahtjev za verifikaciju Ministarstvu, koje je nakon toga tražilo potvrdu Agencije za odgoj i obrazovanje o pozitivnom mišljenju o projektu i suglasnost za distribuciju u osnovne škole, a nakon što smo dobili odobrenje Agencije, Ministarstvo je pristalo. Ministar Primorac pozdravio je uvođenje stripa kao alternativnoga sredstva za učenje. Naglasio je kako je njegova primarna zadaća omogućiti da se učenicima prenese znanje, temeljeno na činjenicama i istini, a strip kao edukativno sredstvo pomiče granice u obrazovanju te na jednostavan način govori o kompleksnim povijesnim zbivanjima i kao takav se odlično uklapa u novi HNOS, kao i težnju da imamo novu hrvatsku školu, kojoj i ovaj strip daje prepoznatljivost”, kazao je Redić.

Stripa u Hrvatskoj jedno vrijeme gotovo i nije bilo, a posljednjih nekoliko godina ponovo se javio interes za njega. “Crne 90-e su prošle. Isto tako bogate 80-e i zlatne 60-e i 70-e se neće vratiti. U 2000. je ponovo živnula scena, doduše ne toliko u produkciji domaćega materijala, ali svakako u izdavanju stranoga materijala, tako da na tržištu postoji šarolik izbor. Stvari su se dosta promijenile i nema više toliko masovnih i jeftinih strip-izdanja”, rekao je Sudžuka. U Hrvatskoj se danas izdaje mnogo više luksuznih i tvrdo ukoričenih izdanja, odnosno stranih licenciranih stripova. “Hrvatski velikani razlikuju se po tome što su skroz hrvatski projekt i na jednome mjestu okupljaju hrvatske autore, od Igora Kordeja do Tončija Zonjića koji je najmlađi”, kazao je Macan. Iako se već dulje vrijeme tvrdi kako je strip na svjetskoj razini u velikoj krizi, paradoksalno, strip-izdanja nikada nije bilo više.

“Jednaka kupovna moć ljudi sada se dijeli na veći broj izdanja. Samo mali broj izdanja se prodaje u milijunskim nakladama, dok ostali životare. Ne bih rekao da je strip-scena u krizi. Deseci tisuća ljudi u svijetu žive od stripa. To je industrija. Nije doduše na razini filmske, ali je industrija. Naravno da ljudi govore o krizi kada nešto uspoređuju s vremenom svoje mladosti, kada im se činilo da su svi stripovi lijepi i da ih svi čitaju. Zapravo, danas je stanje, gledajući količinu i bogatstvo izbora naslova stripova, bolje nego ikada. Možemo možda reći da su u krizi kolekcionari koji više nemaju novca da kupuju čak i ono što izlazi samo u Hrvatskoj. Kada bi se skupilo sve što izlazi u Hrvatskoj, godišnje bi trebalo dati 25 - 30 tisuća kuna za to. Ali što se tiče autorske slobode i mogućnosti da rade stripove na način koji žele, uvjeti nikada nisu bili tako dobri kao sada”, naglasio je Macan.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika