Mramorno pročelje velebne i moderne zgrade otkrivaBranimir Medić i Pero Puljiz, hrvatski arhitekti koji već petnaestak godina kao partneri u uglednom nizozemskom arhitektonskom birou de Architekten Cie u Amsterdamu grade zapaženu međunarodnu karijeru, nedavno su pobijedili na internacionalnom natječaju za proširenje zgrade rumunjske vlade u Bukureštu. Idejni projekt ovog arhitektonskog dvojca po kojem će sjedište vlade - Palača pobjede, na istoimenom trgu u glavnom rumunjskom gradu biti nadograđena suvremenom građevinom površinom jednake “originalu”, najboljim je među šest ostalih projekata ocijenio deveteročlani žiri sredinom srpnja o čemu je nekoliko dana nakon što su saznali za pobjedu na natječaju za Nacional govorio Pero Puljiz.

“Natječaj na kojem smo pobijedili u Rumunjskoj 2006. raspisala je tamošnja vlada, a odvijao se u dvije faze. U prvoj je odabrano šest internacionalnih arhitektonskih biroa, među kojima i de Architekten Cie u kojem smo Branimir Medić i ja partneri od 1998. Potom smo u drugoj fazi dobili zadatak izraditi projekt proširenja, točnije nadogradnje zgrade u centru Bukurešta koja je i sjedište rumunjske vlade”, kaže Pero Puljiz. Postojeća zgrada u kojoj sjede premijer i njegovih desetak ministara u Bukureštu nalazi se u devetoj potresnoj zoni, a kako je građena 1937. ima ozbiljne probleme s temeljima, a njezine instalacije ne slijede suvremene standarde graditeljstva. Zbog te neusklađenosti te opasnosti od urušavanja u slučaju potresa odlučeno je ići u nadogradnju novog objekta koji bi prve tri godine preuzeo funkciju sjedišta premijera i nekoliko ministarstava, kako bi se, kada se oni presele u novu zgradu, postojeća mogla temeljito renovirati. Za projekt su Puljiz i Medić imali četiri mjeseca, a čak pola tog vremena njih su dvojica, priznaje Puljiz, tek teoretski raspravljali o mogućim idejnim rješenjima.

“Ideju smo kuhali toliko dugo jer je ova vrsta projekta zahtijevala gotovo kiruršku preciznost, tražilo se najbolje priključenje starom objektu i poštivanje već postojećih gabarita", objašnjava Puljiz i nastavlja: "Natječaj je zahtijevao da svi nacrti budu izrađeni u crno-bijeloj tehnici, kako se članovima žirija raznolikim bojama pažnja ne bi odvlačila s funkcionalnosti samih projekata, a u nacrtima su morali ići do najsitnijih detalja.

BRANIMIR MEDIĆ, hrvatski arhitekt koji s kolegom Perom Puljizom već 15 godina u Nizozemskoj gradi uspješnu međunarodnu karijeru“Kreirali smo zatvoreni blok oko centralnog dvorišta što će u budućnosti omogućiti najbolje moguće povezivanje hodnika stare i nove zgrade. Nova građevina je pak postavljena oko dijagonalne šetnice, a svi njezini katovi, čiji su interijeri osmišljeni svaki kao drugačija tematska cjelina, imat će prostrane zimske vrtove. Planirali smo da svaki od tih vrtova bude uređen po zamisli suvremenih rumunjskih umjetnika na način da predstavlja određenu regiju Rumunjske.” Usklađenost stare i nove građevine Puljiz i Medić postigli su pročeljem koje će biti rađeno od kombinacija neobrađenih i fino poliranih mramornih ploča jednakih onima kakve se već nalaze na Palači pobjede.

“U cijelom izgledu zgrade, pogotovo promatra li se njezino pročelje, prisutna je doza apstrakcije koja najviše dolazi do izražaja u mramornoj fasadi zgrade čije su kamene ploče isprekidane staklenim otvorima kroz koje se pak nazire zelenilo unutarnjih zimskih vrtova”, kazao je Pero Puljiz koji početkom kolovoza putuje u Bukurešt na finalne dogovore s investitorima, nakon čega bi u rujnu trebala početi izrada projektne dokumentacije koja bi mogla potrajati i godinu dana. Gradnja bi mogla biti dovršena 2010.

Iako su u svojoj karijeri projektirali brojne zgrade različitih namjena u nekoliko zemalja svijeta, zanimljivo je da je struka u Nizozemskoj Peru Puljiza i Branimira Medića, kako i sami kažu, dugo vremena identificirala s njihovim projektom uređenja prostora vlade jedne države. Riječ je o Kanadi, točnije Montrealu gdje su ova dvojica arhitekata 2003. pobijedila na natječaju za multifunkcionalni objekt društveno-kulturno-administrativnog sadržaja.Puljiz i Medić projektirali su golemo zdanje u kojem su se, među ostalim, trebali smjestiti nacionalni simfonijski orkestar, glazbeni konzervatorij i prostorije nekih kanadskih vlasti. Golema zgrada zamišljena kao monolitna kocka s tri golema unutarnja atrija, građena na način da se doima kao da lebdi nad tlom izazvala je toliko pozornosti da su Puljiz i Medić po njoj postali prepoznatljivi i izvan europskih granica. No do same gradnje nije došlo jer se u međuvremenu promijenila vlast, a nova je odustala od cijelog projekta.

PERO PULJIZ, Zagrepčanin koji je s prijateljem i poslovnim partnerom Branimirom Medićem projektirao novu zgradu rumunjske vladeKada je riječ o projektima kojima ova dva arhitekta posvećuju osobitu pažnju Pero Puljiz priznaje da su to svakako oni vezani za Hrvatsku. Prema Puljizovu mišljenju upravo jedan takav spada među najkvalitetnije projekte koje je osmislio s Branimirom Medićem. Riječ je o idejnom rješenju nove zgrade Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu s kojim Puljiz i Medić 1999. godine doduše nisu pobijedili na natječaju, ali su uvršteni među najuspješnije autore. Iako su sudjelovali na dosta arhitektonskih natječaja u Hrvatskoj, ovaj su tandem glavne nagrade često zaobilazile, o čemu Puljiz kaže:

“Mi smo zbog tog nekog dualiteta, odnosno činjenice da se ne zna jesno li nizozemski ili hrvatski arhitekti, pomalo stavljeni na stranu kad se u Hrvatskoj dodjeljuju nagrade za određene natječaje i kada se valorizira nečiji rad. No bez obzira na to mi u projekte vezane za Hrvatsku ulažemo dosta energije i truda i zapravo bismo voljeli u svojoj zemlji raditi i puno više nego što to radimo trenutačno. Naprosto, ako toliko projekata realiziramo u dalekoj Kini i Tajvanu, zašto ne bismo neke ostvarili i kod kuće.

Osim toga, iako već 15 godina živimo i radimo u Nizozemskoj, Branimir i ja inzistiramo da nas se u profesionalnom smislu naziva hrvatskim partnerima u nizozemskom arhitektonskom birou, a i Hrvatsku vidimo kao svoju budućnost”, kaže Puljiz. Dodaje kako su upravo zbog takvog stava u Zagrebu 2005. godine otvorili ured, svojevrsnu podružnicu biroa de Architekten Cie, preko kojega, kako kaže Puljiz, sudjeluju u seriji za njih vrlo interesantnih projekata.

NOVA ZGRADA rumunjske vlade s vrtovima koje će dizajnirati lokalni umjetnici“Radili smo na projektu novog sveučilišnog kampusa u Zadru koji je upravo predstavljen javnosti, a sudjelovali smo i na natječaju za novu zgradu gradske knjižnice u Rijeci, te na onom za uređenje bloka na zagrebačkom Cvjetnom trgu”, naveo je Puljiz dodajući kako je i projekt na čijoj realizaciji on i Medić upravo rade također vezan za Hrvatsku. Bit će to novi elitni hotel Sungarden s pet zvjezdica, 10 kilometara od Dubrovnika u kojem će svih 200 luksuznih soba imati pogled na more. Zbog već započete gradnje ovog hotela dvojica hrvatskih arhitekata svako malo dolaze u Hrvatsku kako bi nadgledali radove.

Medić i Puljiz u Hrvatskoj su se i upoznali prije dvadesetak godina. Obojica studenti zagrebačkog Fakulteta za arhitekturu, prvi su posao našli u nekadašnjem arhitektonskom birou kojeg je vodio njihov tadašnji uzor, arhitekt Tomislav Odak. Nakon radnog vremena u birou, tada vrlo mladi arhitekti počeli su zajednički raditi na projektima za razne natječaje u Hrvatskoj. Teoretski već tada pokrenuti arhitektonski tandem svoj prvi zajednički projekt osmislio je za zgradu Zagrebačke banke u Paromlinskoj ulici u Zagrebu i upravo će sljedeće godine kroz obljetnicu tog projekta proslaviti i 20 godina zajedničkog rada. Pero Puljiz danas kaže kako je njihovaBRANIMIR MEDIĆ I PERO PULJIZ 1999. napravili su zapaženi arhitektonski projekt zgrade budućeg Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, koji doduše nije pobijedio na natječaju, ali je bio vrlo hvaljen i proglašen jednim od najboljih zajednička “nizozemska priča” počela devedesetih kada su obojica pošli na dvogodišnji postdiplomski studij na tada tek osnovani Berlage Institut arhitekture u Amsterdamu. “Branimir i ja uz još 16 postdiplomaca bili smo prva generacija tog studija. Tada nam još nije bilo ni na kraj pameti ostati trajno u Nizozemskoj jer nismo imali novca niti za financiranje života te dvije godine koliko je trajalo školovanje”, ispričao je Puljiz. No, kako je dodao, u međuvremenu su obojica uspjeli dobiti stipendiju koja im je omogućila da završe obrazovanje na Berlage Institutu. Kako su bili dio prve generacije studija koji je zbog uglednih predavača ubrzo po osnivanju postao vrlo cijenjen, Medić i Puljiz su nakon školovanja počeli dobivati ponude za posao od mnogih renomiranih arhitektonskih biroa u Nizozemskoj.

“Tako smo dobili priliku ostati raditi u gradu koji predstavlja izvrsno profesionalno okružje i u kojem su mogućnosti za poslovni napredak iznimno dobre. Obojica smo prvo počeli raditi u Kees Christiaanse Architects & Planners at O.M.A.’s ‘IJ-oevers atelieru’ u Amsterdamu, a 1995. odlučili smo osnovati vlastiti arhitektonski biro.” Zajednička tvrtka Branimira Medića i Pere Puljiza od samih je početaka surađivala s poznatim amsterdamskim arhitektonskim biroom de Architekten Cie koji je zapošljavao više od sto arhitekata iz desetak različitih zemalja. Tri godine kasnije postali su partneri u toj kompaniji s njezinim osnivačima Piom de Bruijnom i Fritsom van Dongenom i ondje i danas rade.