Koliko je vaš najveći oponent (HDZ) spreman ići nisko u predizbornoj kampanji i u kojoj ste mjeri spremni isto tako nisko uzvratiti?
To je njihova stvar. Ne namjeravamo se baviti HDZ-om nego našim programima i potrebama birača. Što se nas tiče neće biti orijentacije prema prljavoj kampanji i ne mislimo se baviti uzvraćanjem prljavih udaraca.

Vodi li se već sada kroz slučaj Zagorec predizborna kampanja i tko će rješavanjem slučaja najviše profitirati?
Najviše će profitirati hrvatski pravosudni sustav, vladavina prava i hrvatsko društvo u cjelini. Kampanja traje već godinama i ne vjerujem da je izbijanje slučaja Zagorec u izravnoj vezi s predstojećim izborima. Kroz kampanju se prepliće stotine tema i interesa, pa i slučaj Zagorec. U svakom slučaju vrijeme je da se taj zadah močvare iz devedesetih godina i tu močvaru napokon treba isuši i meliorirati.

Može li neka manja stranka biti presudna u postizbornoj koaliciji i formiranju Vlade i s kojom manjom strankom bi se mogli udružiti?
Nekorektno je prije izbora govoriti o malim i velim strankama, premda neki trendovi jasno ukazuju na odnos snaga. O velim i malim strankama i njihovim udruživanjima ili o koalicijama, što je precizniji izraz, razmišljat ćemo nakon izbora. Prvo birači moraju reći svoje.

Kada će Hrvatska biti primljena u Europsku Uniju i koliko će to ovisiti o pobjedničkoj stranci?
Hrvatska će ući u EU 2010. ili 2011. godine bez obzira na to tko će biti pobjednička stranka.

Biste li preferirali da predsjednik RH dođe iz redova vaše stranke?
Preferencija je usporedna kategorija. Naravno da bi kao predsjednik SDP-a preferirao da predsjednik države bude iz redova SDP-a, a ne neke druge stranke. Volio bih bi da to bude jedan ili jedna od nas.

Koja je zemlja najveći saveznik RH, tko najviše lobira za nas i zašto?
Mi sami smo sebi najveći saveznik. Mi sami za sebe neusporedivo najviše lobiramo. To je tako sa svim državama. Naša savezništva i odnosi su dovoljno razgranati, nismo jednodimenzionalni u svojim međunarodnim odnosima. Moramo uvijek razmišljati na način da smo sami gospodari svoje sudbine i da sami možemo najviša učiniti za sebe. Kada tako budemo razmišljali onda će i drugi to prepoznavati i cijeniti. U ovom trenutku dosta je onih koji su naši partneri.

Kakav je naš odnos s SAD-om i kakav strateški interes ta država ima u Hrvatskoj?
Odnos je partnerski, a uskoro vjerujem i saveznički. Strateški interes SAD postoji u svakoj državi svijeta i svaka je država na neki način susjed SAD s obzirom na globalni utjecaj te države. Kakav je strateški interes SAD u Hrvatskoj to treba njih pitati, ja mogu govoriti samo hrvatskim interesima.

U kojoj je mjeri RH samostalna? Koliko ovisimo o stranom kapitalu, u kojoj mjeri se moramo prilagođavati stranom interesu?Strani kapital može biti samo jedan od elemenata gospodarskog rasta. Niti jedini i niti najvažniji.

Hrvatska, kao i svaka suverena i samostalna država samo ovisi o vlastitoj politici. Strani kapital može biti samo jedan od elemenata gospodarskog rasta. Niti jedini i niti najvažniji. Strani kapital će ulaziti u one poslove u kojima vidi svoj interes a zadatak Vlade je da osigura i društveni interes. Ukoliko nisu zadovoljena oba interesa nema ulaganja. Treba imati na umu da je privatni interes vrlo često sastavni dio društvenog interesa , a ponekad nije. Kada privatni interes nije sastavni dio društvenog ili je na štetu društvenog interesa ta ulaganja nisu dopuštena.

U kojoj su mjeri mediji slobodni u RH, ovise li više o političarima ili gospodarstvenicima?
Slobode medija nadam se više ne ovise o političarima. Čak bih rekao da su totalno neovisni o politici. Postoji li, pak, autocenzura to morate pitati novinare, a ne političare.O oglašivačima, odnosno gospodarstvenicima mogu teoretski ovisiti razmjerno dubini poslovnih odnosa, a u to nemam uvida. Kada govorimo o slobodi medija, treba govoriti i o njihovoj odgovornosti.

Imaju li Hrvati previše ili premalo godišnjeg odmora ili slobodnih dana?
U svakom slučaju nemamo premalo.

Kada rade, koliko kvalitetno Hrvati rade i koja je vaša ocjena organizacije rada u Hrvatskoj?
Građani Hrvatske su jedni od najkvalitetnijh radnika u Europi i svijetu. I to su dokazali. Organizacija rada u Hrvatskoj zaostaje za kvalitetom rada. Najveća prepreka u ostvarivanju potencijalno maksimalnog dohotka u Hrvatskoj je makro i mikro menadžment. Gledajući makroekonomski Hrvatska ima potencijale za duplo veći dohoda ( od sadašnjih 7000 eura po stanovniku). Naš položaj, prirodna bogatstva i ljepote, izgrađanost infrastrukture, postojeći kapaciteti a prije svega naši ljudi sa svojim obrazovanjm, kulturom i iskustvom su resursi za duplo veći bruto domaći proizvod. Može se raći da hrvatski radnici snose posljedice neefikasne državne uprave (makromenadžmenta) i neefikasnih uparava poduzeća (mikromenadžmenta). Tako da je prvi zadatak politike organizacija državne uprave koja će stvoriti uvjete za optimalno zapošljavanje ovih resursa i stvaranja uvjeta za ravnopravnu i transparentnu tržišnu utakmicu poduzetnika .

Što RH kao izvoznik može ponuditi EU i SAD-u, a što Azijskim, Afričkim i drugim manje razvijenim zemljama?
Globalizacija je smanjila značaj „klasičnog” izvoza. Osim sirovina koje nam priroda daje (nafta, kava???, minerali itd) industrijski proizvodi se uglavnom mogu proizvoditi bilo gdje u svijetu i prodavati bilo gdje. Proizvode se tamo gdje su napogodniji (lokacijski) uvjeti za njihovu proizvodnju, a prodaju se gdje se ostvaruju najveći profiti. Tržište industrijskih proizvoda je postalo globalno i proizvodnju organiziraju globalne kompanije (multinacionalke) . U taj proces uključit će se Hrvatska stvarajući lokacijske uvjete za proizvodnje roba s većo dodanom vrijednošću. Najveći dio izvoza će biti, prirodno, orijentiran na EU. Preko 50%. Pored klasičičnih industrija, tekstila i drvnih proizvoda, najveći dio nosit će metalna, strojarska, elektro i kemijska imdustrija.A sve veći značaj imat će i informatičko telekomunikacijski proizvodi i usluge. Drugo tržište, ako se izuzmu zemlje bvše Jugoslavije, biti će rusko. Razvojem proizvoda za ova tržišta povećavat će se i izvoz na ostala tržišta ( SAD, Aziju i Afriku). Hrvatska je premala zemlja da bi posebno razvijala proizvode za pojedina tržišta.

Što naše građane najviše iritira i kako ćete taj problem riješiti?
Najviše ih iritira nepravda. Rekao bih i više od siromaštva i od egzistencijalnih problema, iako su i ti problemi utemeljeni na nepravdi distribucijskoj, ekonomskoj i svakoj drugoj. Taj problem koji je koliko ekonomski, a još i više emotivan, želimo riješiti novim odnosom prema građanima i novim licem politike.

Koje su vam omiljene novine, ali što im najviše zamjerate?
Nemam omiljene novine, čitam i pratim mnoge novine i ne razvijam prema njima afektivni odnos. Na načelnoj razini zamjeram im neobjektivnost, predrasude i lijenost.

Je li Josip Broz Tito pogriješio što je oformio "Nesvrstane", a nije se priklonio NATO savezu ili zemljama članicama 'Varšavskog ugovora'?
Da se priklonio članicama Varšavskog ugovora tek tada bi nas zavio u crno. NATO se očito nije uklapao u njegovu koncepciju, i o tome je danas bespredmetno raspravljati. Ne mislim da je pogriješio što je oformio nesvrstane, ni da je to sam po sebi bila loša orijentacija, međutim i ona je bila na neki način isključiva. To nije bio onaj treći put, ali ni stramputica. To je nešto što je odgovaralo svom vremenu, bilo prepoznato kao takovo i trajalo u tom vremenu.

Je li moguće oformiti Vladu, znači oko 10-ak ljudi kojima će opći interes uvijek biti ispred njihovog osobnog?
Gledajte, vidjet ćete.