Četiri znanstvenika sa Sveučilišta Boston proveli su istraživanje kojim su otkrili matematičku formulu za izračun korupcije u društvu. Bogatije zemlje su manje korumpirane i zato privlače više stranog kapitala. Siromašnije zemlje u kojima se korupcija proteže u svim sferama javnog života, nepoželjnije su stranim investitorima, a to im onemogućuje ekonomski rast.

Istraživači, među kojima je i dr. Boris Podobnik sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, ustanovili su funkcionalnu vezu koja jasno pokazuje povezanost između stupnja korupcije i bogatstva zemlje. Jednostavna formula predstavlja izračun očekivane korupcije i ekonomskog rasta. Analizom tih podataka, dokazali su da što je indeks korupcije veći to se smanjuje ekonomski razvoj i strane investicije.

Kako bi istražili funkcionalnu ovisnost korupcije i životnog standarda građana, znanstvenici su ispitivali indeks korumpiranosti naprema BDP po glavi stanovnika. Pozitivna korelacija između bogatstva zemlje i indeksa potrošnje kroz nekoliko godina pokazuje da su bogatije zemlje u pravilu manje korumpirane. Dr. Podobnik je istaknuo da su poštenije zemlje iznad izračunate krivulje najbolje prilagodbe.

Istraživanje pokazuje da se relativna stopa korupcije treba mjeriti suprotstavljajući vrijednosti indeksa korupcije i životnog standarda. Prema toj teoriji od zemalja sa podjednakim BDP-om poput Bugarske i Rumunjske, Rumunjska je korumpriranija. Dr. Podobnik ističe da je bitno sagledati sve iz konteksta da građani jedne zemlje čvrstvo vjeruju da je njihova Vlada krenula u suzbijanje korupcije. 

Kako je napomenuo dr. Podobnik, vlada koja pokazuje želju za obračunom s korupcijom mora izdvojiti veća proračunska sredstva za tu namjenu.