Miloradu Dodiku mnogi u BiH zamjeraju paralelizam u diplomaciji, poput susreta s europarlamentarkom Doris PackZbog prošlotjedne najave otvaranja predstavništva Republike Srpske u Zagrebu Hrvatska se našla u nezgodnoj situaciji u odnosima s Bosnom i Hercegovinom, a moglo bi doći i do ozbiljnog pogoršanja odnosa između između dviju zemalja. Naime, dok službeni hrvatski predstavnici još uvijek javno ne komentiraju tu inicijativu, u Bosni i Hercegovini sve je više onih koji potez srpske strane smatraju pokušajem paralelne diplomacije, pa se očekuje da se predstavnici hrvatske politike što prije izjasne o ovom osjetljivom političkom pitanju. Kako Nacional doznaje, hrvatskim političarima problem je što o cijelom slučaju vladaju različita mišljenja: od ekstremnijih koji idu u smjeru da bi Republici Srpskoj trebalo zabraniti ili onemogućiti da u Zagrebu otvori svoje predstavništvo, do liberalnih koji smatraju da samo otvaranje predstavništva, pod uvjetom da se doista radi samo o gospodarskom povezivanju, neće Hrvatskoj donijeti nikakvu štetu.

Priča oko spornih predstavništava entiteta Republike Srpske u stranim zemljama započela je sredinom prošlog tjedna kad je došlo do ozbiljnog sukoba između ministra vanjskih poslova Federacije BiH Svena Alkalaja i entiteta Republike Srpske. Naime, premijer Republike Srpske Milorad Dodik na vladinoj je sjednici obznanio namjeru da u sljedećih nekoliko mjeseci otvori predstavništva u Bruxellesu i Zagrebu, što je u službenoj bosanskohercegovačkoj politici ocijenjeno kao diplomatski paralelizam, odnosno kao još jedan pokazatelj da se Republika Srpska unutar BiH ponaša kao “država u državi”. Nakon izmjene grubih riječi i napada koji su kulminirali Alkalajevim navodima da su otvaranja predstavništava protivna Ustavu, suprotna strana se oglušila na te napade tvrdeći da je riječ samo o gospodarskom povezivanju. Premda bi se po Dodikovim planovima jedno od predstavništava trebalo otvoriti i u glavnom hrvatskom gradu, predstavnici hrvatske vlasti dosad još nisu javno komentirali novu inicijativu iz Republike Srpske, iako se u neformalnim krugovima to tumači kao vrlo osjetljivo pitanje: s jedne strane, hrvatska se vlada ne namjerava oglasiti jer bi i sama naznaka prihvaćanja ili pozitivnog stava značila da službena hrvatska politika daje Republici Srpskoj veći legitimitet.

S druge strane, za otvaranje predstavništva u Zagrebu zalažu se hrvatske kompanije i ulagači koji su u određenoj mjeriALEKSANDAR DŽOMBIĆ, ministar financija Republike Srpske u otvaranju predstavništva ne vidi ništa sporno ionako već prisutni u Banjoj Luci, a čin otvaranja predstavništva u Zagrebu olakšao bi im ulazak i poslovanje na teritoriju Republike Srpske. U domaćim političkim krugovima proteklih se dana mogu čuti dva glavna suprotstavljena mišljenja. Prema prvome, kojemu su prema Nacionalovim izvorima više skloni predstavnici hrvatske vlade, potez Milorada Dodika tumači se kao pokušaj formaliziranja paralelne diplomacije, odnosno nastojanja da se entitet Republike Srpske mimo Federacije BiH u inozemstvu percipira gotovo kao država. Nacionalov izvor blizak hrvatskoj vladi to je komentirao: “Hrvatska vlada sasvim sigurno neće blagonaklono gledati na bilo koje rješenje koje bi bilo suprotno bosanskohercegovačkom Ustavu ili koje bi aludiralo da je Republika Srpska država”. Ako bi hrvatska vlada olako pristala na otvaranje predstavništva u svom glavnom gradu, tim bi činom Republici Srpskoj dala svojevrsni legitimitet i navukla na sebe ljutnju i vjerojatno velike prigovore Hrvata i Bošnjaka u BiH, kojima je Republika Srpska ionako trn u oku. Međutim, dio političara u Hrvatskoj Dodikovu najavu ne smatra ozbiljnom prijetnjom za odnose Hrvatske i BiH ako se u navedenom slučaju doista radi samo o - gospodarskom povezivanju. “Ako Republika Srpska kao regija želi otvoriti gospodarsko predstavništvo koje neće imati nikakvo političko ili diplomatsko obilježje, onda se tome nemamo zašto protiviti. Naime, nekolicina hrvatskih regija, poput Istre ili Slavonije imaju svoja predstavništva u Bruxellesu, pa nitko od toga ne radi probleme”, kazali su Nacionalovu novinaru u uredu hrvatskog predsjednika. Među dobrim poznavateljima odnosa u Bosni i Hercegovini prevladava i mišljenje da je ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj nepotrebno žestoko reagirao, jer Republika Srpska ionako već ima nekoliko svojih predstavništava u inozemstvu. To je za Nacional potvrdio ministar financija Republike Srpske Aleksandar Džombić: “Republika Srpska je prije dva tjedna na sjednici vlade donijela odluku da otvori dva nova predstavništva, jedno u Bruxellesu, a drugo u Zagrebu. Ovom prilikom želim napomenuti da Republika Srpska već ima predstavništva u Moskvi, Stuttgartu, Beogradu, Solunu i Tel Avivu. Smatramo da je naš strateški cilj da povećamo broj predstavništava koja imaju svrhu privrednog povezivanja, ali i kulturnih i obrazovnih na određenom teritoriju. Budući da takvo predstavništvo imamo i u Beogradu, zaključili smo da je neophodno da slično imamo i u Zagrebu, posebno zbog privrednih aktivnosti između Hrvatske i Republike Srpske. Očekujemo da će to predstavništvo, kad se otvori, pojačati privredne kapacitete koji su već sad dobri. Republika Srpska se trenutačno nalazi u velikom investicijskom ciklusu, a kroz svojeKONZULAT U BANJOJ LUCI pod upravljanjem Miroslava Buličića brine se za petnaestak tisuća Hrvata koji žive na teritoriju Republike Srpske razvojne programe mislim da imamo prostora za zajednička ulaganja i investicije i da možemo biti vrlo zanimljiva destinacija za potencijalne ulagače. Vlada koje sam ja član došla je prije godinu i pol, analizirali smo gdje sve imamo predstavništva, pa smo odlučili ugasiti predstavništvo u Solunu, a otvoriti dva nova, u Bruxellesu i Zagrebu. Napravili smo analizu i vidjeli gdje imamo partnere i vanjskotrgovinsku suradnju. Alkalaj je ministar već devet mjeseci, ali je tek prije nekoliko dana reagirao na naše odluke vezane uz Zagreb i Bruxelles, navodeći da nema ustavne osnove da RS radi predstavništva. Mi smatramo da je apsolutno neupitna ustavnost Republike Srpske da smije i može to raditi, jer naša predstavništva nemaju politički karakter, već samo gospodarski i kulturni. Navodi koje je iznio ministar Alkalaj, da nemamo ustavno pravo, jednostavno nisu istiniti. Nije nam jasno zašto se neki toga boje ili su protiv, kad i najmanje poduzeće može u inozemstvu imati svoje predstavništvo, imaju ih i velike kompanije, financijske institucije.... Zašto to onda ne bi mogao imati i jedan entitet?” zaključio je Džombić.

NACIONAL: Kako ocjenjujete vijesti o osnivanju predstavništva Republike Srpske u Zagrebu?
- Otvaranje predstavništva entiteta Republike Srpske u Zagrebu samo po sebi ne znači ništa spektakularno, jer smo svjedoci da i naše županije i institucije iz Hrvatske ili regije u Europi, otvaraju svoja predstavništva u susjednim zemljama, jer je u pravilu to gospodarski interes. Dakle, samo po sebi to ne bi trebalo značiti ništa loše. Međutim, u svjetlu određenih političkih odnosa u BiH i tumačenja koja po tom pitanju daju organi Federacije BiH moguće je da se tu nazire i neki drugi odnos vezan uz unutarnje probleme u BiH. Republika Srpska je nakon uspostave posebnih odnosa s Republikom Srbijom iskazala želju da slične odnose uspostavi i s Hrvatskom. Međutim, hrvatska vlada nije pokazala interes za tu vrstu vezivanja samo s jednim entitetom u Bosni i Hercegovini, jer ako bi i došlo do takvog odnosa, onda bi to trebalo učiniti na nivou cijele Bosne i Hercegovine. Vjerojatno je iz tog razloga kao niži oblik povezivanja i prezentacije svojih mogućnosti Republika Srpska odlučila otvoriti predstavništvo u Zagrebu.

NACIONAL: Koliko RS gospodarski surađuje s Hrvatskom?
- Prave brojke ne znamo, ali na nivou cijele Bosne i Hercegovine Hrvatska je u velikom plusu u odnosu na uvoz iz BiH u Hrvatsku. Uostalom, kad kao kupac prođem trgovinama u Banjoj Luci, vidim da su hrvatski proizvodi vrlo zastupljeni. Od hrvatskih firmi koje svoje proizvode plasiraju u Republiku Srpsku su Rade Končar, Podravka, Kraš, Franck, Lura, Jamnica, Pliva, Ina, Zagrebačka banka… Imam jak osjećaj da su naši proizvodi, kao pojam kvalitete, dobro prihvaćeni u cijeloj BiH, pa i u Republici Srpskoj. U registru naših odnosa imamo tridesetak firmi iz Hrvatske koje imaju svoje urede i predstavništva u Banjoj Luci. Unazad osam mjeseci otkad sam ja generalni konzul došle su tri nove tvrtke iz Hrvatske, a baš jučer je došla i četvrta firma, iz Čakovca, istina tek informativno, ali i to se može smatrati početkom procesa. Nismo mi bez utjecaja na ovom tržištu, ali na cijelom području BiH ima još dosta problema prilikom kupnje određenih firmi u statusnom i pravnom reguliranju.

NACIONAL: Koliko je danas Hrvata u Banjoj Luci odnosno u Republici Srpskoj?
- Po evidencijama, u cijeloj Republici Srpskoj danas ima približno 12 tisuća Hrvata, a realno vjerojatno i nekoliko tisuća više. Prije rata bilo ih približno dvjesto dvadeset tisuća. Tako ispada da smo došli do 7-8 posto otprije rata. Zbog te činjenice vlasti u Republici Srpskoj trebale bi hrvatsku populaciju bolje tretirati i više im pomoći. Postoje problemi s povratkom Hrvata, jer su im kuće još uvijek srušene, ne postoje prilazni putevi, nema struje, a oni koji se vrate, unatoč zakonskim obvezama nemaju prednost, ili im se to pravo ne priznaje prilikom zapošljavanja. Hrvati koji bi se možda i željeli vratiti to ne čine jer nemaju osjećaj da im vlast ovdje želi pomoći u povratku.