"To pokazuje zrelost slovenske politike koja je svjesna da joj je potreban konsenzus svih političkih snaga kad se radi o najvažnijim strateškim odlukama", izjavio je Borut Pahor predsjednik Socijalnih demokrata (SD), najjače slovenske oporbene stranke, osvrnuvši se na odluku premijera Janeza Janše da se uoči nastavka razgovora o načinu rješavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom o tom pitanju konzultira s političkim strankama.

Pahor je također najavio da će se ovog mjeseca sastati s predsjednikom hrvatskog SDP-a Zoranom Milanovićem i da će uz ostalo razgovarati i o sređivanju odnosa između dviju država.

Ured slovenskog premijera Janeza Janše je najavio da će se savjetovanje s političkim strankama o načinu rješavanja odnosa s Hrvatskom održati sljedećeg tjedna, a slovenska vlada će se u međuvremenu konzultirati i sa stručnjacima za međunarodno pravo.

Stajalište ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela podržala je većina slovenskih stranaka. Naime riječ je o tome da se razgovori s Hrvatskom o tim pitanjima nastave, kao i poziciju Ljubljane da se granično pitanje ne rješava pred Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu.

Nekoć najjača oporbena stranka, liberalni demokrati (LDS) jedina su iznimka koja i dalje smatra da bi Slovenija trebala ustrajati na bilateralnim rješenjima i ne pristajati na arbitražu ili posredovanje.

O odnosima s Hrvatskom, te o tome da bi se sastanak o otvorenim pitanjima između dviju država mogao održati još ovog mjeseca, slovenski mediji i dalje posvećuju vrlo veliku pozornost.

Ljubljansko "Delo" u današnjem izdanju navodi da su slovenske političke stranke pozdravile inicijativnost slovenske vlade u odnosima s Hrvatskom, ali da oporba iznosi i kritike na Janšin račun jer smatra da se i ranije morao konzultirati s oporbom.

Uz to "Delo" navodi da su sve slovenske političke stranke jedinstvene u protivljenju hrvatskom prijedlogu da se granični spor rješava pred sudom u Hamburgu.

"Odluka vlade da odbaci prijedlog Hrvatske čini mi se pravilnom. Neriješena pitanja treba riješiti u paketu i pred jednim arbitrom", izjavio je predsjednik slovenskih Socijalnih demokrata (SD) Borut Pahor, navodi "Delo".

List prenosi i mišljenje Jožefa Jerovšeka predsjednika parlamentarnog odbora za vanjsku politiku da premijer sastankom sa svim strankama želi da slovenska "diplomatska inicijativa" dobije na snazi i da tako bude sačuvano "državotvorno stajalište" koje u odnosima s Hrvatskom demonstrira "velika većina" parlamentarnih stranaka.

Ljubljanski "Dnevnik" navodi da je razmjena stajališta o mogućoj arbitraži ili posredovanju između Ljubljane i Zagreba pokazala da "sve vjerojatnijom, odnosno očekivanom" postaje opcija da će o svim otvorenim pitanjima između Slovenije i Hrvatske odlučivati Međunarodni sud pravde u Haagu, odnosno da će ga Slovenija i Hrvatska odabrati kao "treću mogućnost" jer jedna strana odbija Hamburg, a druga sud OESS-a.

"Za razliku od suda u Hamburgu Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu nadležan je za sva neriješena međudržavna pitanja", tako da bi mogao rješavati pitanja granica na moru i na kopnu, kao i ona koja se odnose na Ljubljansku banku, ribarstvo i nuklearku Krško, piše "Dnevnik".

MVPEI o neriješenim pitanjima sa Slovenijom

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) priopćilo je kako se ne vode formalni pregovori sa Slovenijom, već je riječ o radnim konzultacijama kojima je cilj uskladiti poglede na otvorena pitanja između dvije zemlje.

"U povodu aktualnih informacija i izjava o odnosima s Republikom Slovenijom i aktualnih diplomatskih aktivnosti u svezi poznatih otvorenih pitanja između dviju zemalja, MVPEI priopćuje da nisu u tijeku nikakvi formalni pregovori sa slovenskom stranom, već da je riječ o radnim konzultacijama, na različitim razinama, u pokušaju da se usklade pogledi na poznata otvorena pitanja između dviju zemalja", navodi se u priopćenju.

U priopćenju također stoji da je hrvatska Vlada u listopadu 2005. godine uputila Sloveniji službeni prijedlog da se pitanje razgraničenja riješi na "odgovarajućem međunarodnom pravosudnom tijelu". Slovenija je predložila obraćanje Sudu za pomirenje i arbitražu OESS-a, a Hrvatska drži da je primjerenije obratiti se Međunarodnom sudu za pravo mora.

Što se tiče pitanja povrata duga štedišama Ljubljanske banke Hrvatska ima stav da je riječ o potrebi poštivanja privatno-pravnog odnosa s individualnim štedišama, te da Ljubljanska banka mora vratiti dug hrvatskim štedišama.
"U pitanju potraživanja i razlika u pogledima na neriješena pitanja u svezi NE Krško, u navedenom procesu konzultacija nastoji se postići zadovoljavajuće polazište za probleme financijske naravi, odlagališta i druga pitanja", dodaje se u priopćenju.

"U odgovoru na slovenske poglede na pitanja povezana s hrvatskom odlukom o proglašenju ZERP-a i drugih pitanja u vezi ribolova, u sklopu tih konzultacija preneseni su poznati stavovi Republike Hrvatske o neprejudiciranju granice na moru u svezi stupanja na snagu ZERP-a, te se, u svezi ribolova, razmatra mogućnost obraćanja Europskoj komisiji radi upoznavanja sa sličnim primjerima u odnosima između drugih članica EU", priopćeno je iz MVPEI-a.
MVPEI također prenosi da je, nasuprot pisanju nekih hrvatskih medija, ovakav odgovor slovenskoj strani usklađen između Vlade i Predsjednika Republike. "U slučaju da razgovori poprime konkretnije obrise, a prije eventualnog konačnog dogovora, sukladno dosadašnjoj praksi, Vlada će obaviti konzultacije s parlamentarnim strankama", navodi se u priopćenju MVPEI-a.