Objavljeno u Nacionalu br. 613, 2007-08-13

Autor: Sina Karli

EKSKLUZIVNO IZ CLEVELANDA: NOVA MEDICINSKA METODA

Uz pomoć elektroda povratak iz kome

Neurokirurg klinike Cleveland Ali R. Rezai prvi je put ugradio pacemaker za mozak bolesniku s teško oštećenim mozgom koji se probudio nakon šest godina kome i sada može jesti i govoriti

George Bush prilikom posjeta Klinici Cleveland gdje mu je dr. Ali R. Rezai osobno objasnio postupak stimulacije mozga elektrodamaGeorge Bush prilikom posjeta Klinici Cleveland gdje mu je dr. Ali R. Rezai osobno objasnio postupak stimulacije mozga elektrodamaJedna od najboljih američkih bolnica - Klinika Cleveland - iz Clevelanda u državi Ohio, prošli je tjedan objavila kako je 38-godišnji bolesnik koji već šest godina leži u komi “probuđen” zahvaljujući elektrodama koje su mu ugradili u mozak. Taj postupak stimulacije duboko u mozgu, prvi put primijenjen na bolesniku u “minimalno svjesnom stanju”, izveo je ugledni neurokirurg Ali R. Rezai, ravnatelj Centra za neurološku obnovu klinike iz Clevelanda, te otvorio novu eru u liječenju ljudi koji su zbog teških ozljeda mozga pali u duboku komu. O najnovijim nalazima iz Clevelanda saznali smo od tamošnjih stručnjaka koje je u srpnju posjetio i predsjednik Bush upravo zbog izvanrednih rezultata koje su postigli na području neurokirurgije, te kirurgije srca i kralježnice. Dr. Ali R. Rezai osobno je američkom predsjedniku pokazao najnovije rezultate u tretiranju teških ozljeda mozga.

Iako su liječnici zasad oprezni u prognozama jer je postupak stimulacije mozga još u eksperimentalnoj fazi, obitelj probuđenog muškarca, kako su objavili američki mediji, ne može biti sretnija.


Tko je on, zasad se ne zna jer je obitelj od bolnice zatražila strogu diskreciju. Zna se samo da su ga jedne noći prije šest godina, vjerojatno u New Yorku, opljačkali i pretukli te ostavili, misleći da je mrtav, da leži na cesti. Lubanja mu je bila skrhana a mozak teško oštećen. Liječnici su tada rekli da će, preživi li, vegetirati do kraja života. Šest godina nije mogao govoriti niti jesti. Povremeno je znao pokazati pokoji znak očima ili prstom da je pri svijesti, ali ruke nije mogao pomicati i hranili su ga pomoću cijevi. Njegovo stanje u medicini se naziva minimalno svjesnim stanjem zbog povremenih znakova svijesti i liječnici su upravo njega odabrali za eksperiment.




Postupak stimulacije mozga, Deep Brain Stimulation, naziva se i pacemakerom za mozak. Riječ je o malim elektrodama koje se ugrađuju u mozak a spojene su na bateriju pacemakera u grudima. Ugrađene elektrode stimuliraju područje mozga koje se zove thalamus zahvaljujući kojemu smo budni i komuniciramo s okolinom. Pacijent dr. Rezaija odlično je reagirao na stimulaciju. Iako je cjelokupni postupak trajao šest mjeseci prije nego što je objavljen, 38-godišnji muškarac već je 48 sati nakon prve stimulacije uspio držati otvorene oči, pomicati glavom i izreći nekoliko riječi. Nakon niza stimulacija sada je sposoban napraviti kompleksne zadatke, primjerice počešljati se - doduše vrlo teško zbog slabe pokretljivosti ruku uzrokovanu dugogodišnjim mirovanjem, a što je još važnije, može žvakati i progutati hranu, približiti šalicu ustima, odgovoriti na verbalne zahtjeve.

DR. ALI REZAI ravnatelj je Centra za neurološku obnovu klinike iz Clevelanada i jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za neurokirurgiju. Objavio je više od stotinu znanstvenih radova te knjigu o kirurškom liječenju psihijatrijskih bolestiDR. ALI REZAI ravnatelj je Centra za neurološku obnovu klinike iz Clevelanada i jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za neurokirurgiju. Objavio je više od stotinu znanstvenih radova te knjigu o kirurškom liječenju psihijatrijskih bolesti Dr. Rezai koji je posljednjih dana u središtu pozornosti medija o pacemakeru za mozak kaže:
“Ovakva stimulacija mozga bit će jedna od opcija u liječenju ljudi koji su doživjeli teška oštećenja mozga a predstavlja i veliko olakšanje za njihove obitelji. Cilj tog istraživanja je da se aktiviraju područja mozga odgovorna za budnost, komunikaciju, govor, motoričke funkcije i shvaćanje. Na taj način moglo bi se pospješiti i ubrzati oporavak i postići veću samostalnost u funkcioniranju. Mi zapravo pomažemo mozgu da se trgne.”

Primjena pacemakera mozga najnovija je terapija kod liječenja bolesnika koji su doživjeli tešku traumu mozga. “Moj sin sada može jesti, govoriti, gledati film a da ne zaspi”, ispričala je novinarima u telefonskom razgovoru na press konferenciji u bolnici majka Rezaijeva pacijenta. Dok joj se glas ganutljivo lomio, rekla je za sina da sada može piti iz šalice, izraziti bol, plakati i smijati se. No najvažnije joj je, rekla je uplakana, što može reći “mama” i “tata” i što joj je rekao “Mama, volim te”.
Dr. Ali Rezai i njegov tim u Klinici Cleveland objavili su rezultate o ovom slučaju u najnovijem broju znanstvenog časopisa Nature. I oni poput drugih američkih stručnjaka nazivaju uspješni ishod prve primjene stimulacije mozga kod bolesnika u minimalnom svjesnom stanju ohrabrujućim korakom čija vrijednost može biti potvrđena tek nakon što se taj postupak sprovede na drugim bolesnicima i pokaže dobre rezultate. Eksperimenti se već nastavljaju na drugim slučajevima. Neuroznanost je, prema američkim podacima, područje na kojemu se posljednjih godina najviše i najbrže odvijaju vrlo kompleksna istraživanja, jer bolesti mozga pogađaju više od milijardu i pol ljudi na svijetu. Ne postoje, kažu, sasvim točne statistike o tome koliko se Amerikanaca nalazi u “minimalno svjesnom stanju”, ali neki podaci kazuju da je riječ o 112 do 280 tisuća ljudi. Nijedan lijek niti način liječenja dosad nije mogao puno pomoći pa je najnoviji slučaj i dobio toliko pozornosti. Podaci izneseni u Klinici Cleveland pokazuju da milijun i pol Amerikanaca svake godine doživi tešku povredu mozga. Najčešći uzroci su padovi, automobilske nesreće i napadi.

Najnoviji uspjeh u liječenju 38-godišnjeg muškarca daje nadu da će se mnogi bolesnici “probuditi” zahvaljujući novoj terapiji. O tome dr. Ali Rezai kaže:
“Ovo je vrlo važan trenutak za ljude s teškim oštećenjima mozga. Moramo pažljivo analizirati te slučajeve, podvrgnuti ih ponovo standardnim ispitivanjima i snimanjima i odrediti kojima ugraditi pacemakere. Uzbuđeni smo što nam se pokazala mogućnost liječenja trauma mozga, jer to znači nadu za mnoge ljude koje se donedavna smatralo beznadnim slučajevima.”

OPERACIJSKA DVORANA u kojoj se tim dr. Rezaija priprema za kirurški zahvat ugrađivanja elektroda u mozakOPERACIJSKA DVORANA u kojoj se tim dr. Rezaija priprema za kirurški zahvat ugrađivanja elektroda u mozak Dr. Ali Rezai, koji radi u Klinici Cleveland od 2000. godine, ima izvanrednu znanstvenu i liječničku karijeru. Liječničku diplomu stekao je na Sveučilištu Južne Kalifornije a specijalizaciju iz neurokirurgije završio je na Sveučilištu New York. Subspecijalizaciju iz funkcionalne neurokirurgije završio je na Sveučilištu u Torontu i Karolinska Institutet u Stockholmu. Prvo je radio na neurokirurgiji u New York University Medical Center gdje je potom postavljen za ravnatelja Centra za funkcionalnu neurokirurgiju i gdje je radio dok nije prešao u Kliniku Cleveland.

Smatraju ga, iako ima tek četrdeset godina, jednim od najvećih svjetskih autoriteta u neurokirurgiji. Ekspert je za neurokirurško menadžiranje bolesnika s poremećajima u kretanju kod Parkinsonove bolesti i distonije, psihijatrijskih stanja poput depresije i opsesivnih poremećaja, kronične boli, te povreda mozga. Svrstali su ga među najbolje liječnike u Americi od 2001.-2007. godine u vodiču Castle Connolly. Proglašen je i kao inovator Klinike Cleveland za 2007. godinu a dobio je i mnogo prestižnih znanstvenih nagrada i priznanja kao i nagrada za kirurgiju. Predsjednik je nekoliko vrhunskih američkih neurokirurških udruženja. O njemu je napisano jako mnogo članaka u najpoznatijim američkim listovima - od Wall Street Journala, New York Timesa, US News and World Reporta, Washington Posta, pojavljuje se u mnogobrojnim programima na velikim televizijskim stanicama, a u američkom izdanju knjige “Tko je tko u biotehnologiji” bio je na listi 40 stručnjaka mlađih od 40 godina.

U posljednjih sedam godina u Klinici Cleveland, otkako je redovni profesor neurokirurgije, ravnatelj Centra za neurološku obnovu i predsjednik zaklade Jane i Lee Seidman za funkcionalnu neurokirurgiju, dr. Rezai objavio je 1oo znanstvenih radova, knjigu o kirurškom liječenju psihijatrijskih bolesti a pojavljuje se i kao izdavač najnovije knjige “Textbook of Neuromodulation”. Održao je u SAD-u i širom svijeta 300 predavanja te predsjedavao brojnim međunardonim znanstvenim skupovima i simpozijima.

Upravo zbog medicinskih inovacija i vrhunskih liječnika, Kliniku Cleveland koja je osnovana 1921. godine, posjetio je prije mjesec dana i američki predsjednik George W. Bush. Ugledni američki list U.S. News & World Report već godinama Kliniku Cleveland uvrštava na svoju listu najboljih američkih bolnica. U njoj radi oko 1800 stalno zaposlenih liječnika i istraživača a tijekom 2006. godine kroz nju je prošlo više od tri milijuna bolesnika iz svih američkih država i osamdesetak država svijeta.

Prilikom posjeta predsjednika Busha, liječnici Klinike Cleveland upoznali su ga s nekoliko najvažnijih inovacija: minimalno invazivnoj operaciji aneurizme aorte, najnovijim zahvatima transplantacije srca, najnovijim tehnologijama tretiranja boli kralježnice te pacemakeru za mozak. Upravo je dr. Ali R. Rezai osobno predsjedniku Bushu demonstrirao kako se provodi stimulacija mozga elektrodama. Samo koji tjedan kasnije objavljen je i njegov prvi veliki uspjeh u liječenju trauma - buđenje 38-godišnjeg bolesnika.

Liječenje i psihičkih oboljenja

U klinici Cleveland posljednjih godina napravljeno je više od tisuću postupaka stimulacije mozga. Američka agencija za lijekove FDA odobrila je taj postupak kod teških slučajeva Parkinsonove bolesti, distonije i tremora. Klinika istražuje korištenje pacemakera za mozak kod liječenja teških oblika opsesivnih psihijatrijskih stanja i depresija.

Vezane vijesti

Stres smanjuje mozak

Stres smanjuje mozak

Emotivni stres od prošlogodišnjeg tsunamija u Japanu kod nekih je preživjelih doveo do smanjivanja mozga, utvrdili su japanski znanstvenici koji su… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika