Britanska studija koja je provedena na 153 djece u dobi od tri godine i 144 djece u dobi od 8 godina pokazala je da boje i aditivi mogu povisiti razinu hiperaktivnosti djece.

Istraživači sa sveučilišta u Southamptonu ispitivali su ponašanje djece koja su dobivala običan voćni sok i one koja su dobivala koktel najčešćih aditiva u hrani. Aditivi se dodaju u hranu kako bi joj se produljila trajnost, poboljšao okus ili izgled ili promijenila boja.

Jim Stevenson i njegovi kolege otkrili su da su djeca koja su dobila aditive u prosjeku za 10 posto bila bliža definiciji hiperaktivnog djeteta. Djeca su se ponašala impulzivno i gubila koncentraciju nakon što su popila koktel.

To nije prva studija koja je povezala korištenje aditiva i hiperaktivno ponašanje, no obuhvatila je najviše djece među kojima su bila i djeca koja ranije nisu pokazivala znakove hiperaktivnosti.

Voditelj studije profesor Jim Stevenson rekao je da je studija pokazala da određena kombinacija umjetnih boja, uključujući sodium benzoate, aditiv koji se koristi za sladolede i slatkiše, mogu biti povezane sa povećanom hiperaktivnosti. No, istaknuo je da roditelji ne bi smjeli jednostavno izbaciti sve aditive iz dječje prehrane jer to neće spriječiti hiperaktivne poremećaje.

Puno je drugih stvari koje utječu na dječju hiperaktivnost, a ovo je samo jedna stvar koju roditelji mogu izbjeći. Nije mogao reći točno koji sastojak u koktelu aditiva ima najveći utjecaj na djecu.

Između 5 i 10 posto školske djece ima određen poremećaj koncentracije koji se iskazuje impulzivnošću, nemogućnosti koncentracije ili pretjeranom aktivnosti. Više dječaka nego djevojčica pati od poremećaja koncentracije, što ih često ometa u ostvarivanju boljih akademskih uspjeha.