Zdenek Honek s djelatnicama Vitkovice Toursa Silvie i Marketom Manuskovom, u pozadini Andrea Cahakova, Mihaela Zeniginovska, Danijel Rubic, Homza Vrzgula i Matej Martinščak Zdenek Honek vlasnik je i generalni direktor najpoznatije češke turističke agencije Vitkovice Tours. Češke turiste u Hrvatsku dovodi od ratne 1992. godine, kada se to svima činilo suludom idejom. Njegovu turističku agenciju europski novinari ocjenili su najboljim touroperaterom na Sredozemlju, a samo u Hrvatsku u proteklih je 16 godina doveo više od 610.000 turista. Otkako je 1992. godine na turističkom sajmu “Holiday Word” u Pragu otvorio štand svoje agencije, diplomirani inženjer i ekonomist Zdenek Honek u Hrvatsku je uz brojne turiste poslao i 65 milijuna eura ostvarenog prometa. Smatraju ga jednim od najboljih europskih touroperatera, posebno otkada su Vitkovice Tours dobile prestižnu nagradu “Rhodos”, koju dodjeljuju bankari i mobilni operateri. Vitkovice su danas po službenim listama među sto najuspješnijih čeških tvrtki, a Honek je iz ruku predsjednika RH Stjepana Mesića prošle godine primio nagradu “Osoba 2006. godine” za doprinos razvoju turizma u Hrvatskoj. Stoga Zdenek Honek smatra da je njegova dužnost govoriti o slabostima u hrvatskom turizmu i zakonima i propisima koji turizmu nanose izravne štete.

NACIONAL: Kada ste se prvi puta sreli s predsjednikom Mesićem?
- Kada je 1989. godine u Češkoj došlo do prevrata, odlučio sam osnovati turističku agenciju. Godine 1991. u Hrvatskoj je počeo rat i znao sam, moja će turistička agencija biti specijalizirana za Hrvatsku. Godinu dana poslije na “Holiday Wordu” u Pragu, na čuđenje mnogih koji su znali što se u Hrvatskoj zbiva, otvorio sam štand za Hrvatsku. Stidljivo je prišla skupina ljudi i upitala me zašto nudim odmore u njihovoj zemlji, jer tamo bjesni rat. Prepričao sam im kako sam se 21. kolovoza 1968. godine, usred ruske okupacije Čehoslovačke, našao na splitskoj Rivi, među tisućama Čeha i Slovaka koji su ostali bez novca, smještaja, hrane. Zrakoplovi nisu letjeli, autobusi nisu vozili. Rukovodstvo Splita nam je osiguralo svu pomoć, a ja sam na njihovu molbu sudjelovao u organizaciji smještaja. U Split sam stigao kao projektant željezare Vitkovice, jer se u Kaštelanskom zaljevu planirala izgradnja valjaonice, visokih peći i čeličane. Bili su to za mene značajni dani i dokaz povezanosti i solidarnosti Hrvata, Čeha i Slovaka. Moji zabrinuti gosti na štandu na “Holiday Wordu” bili su direktori velikih hotelskih kuća iz Istre, pa sam im kazao da ne mogu zaboraviti te geste i da želim vratiti ono čime nas je Hrvatska zadužila. Tako je počela moja suradnja s istarskim hotelima. U Umag sam u travnju 1992. poveo pun autobus čeških novinara i s direktorom teniskog ATP turnira Slavkom Razbergerom dogovorio da dođemo do Stjepana Mesića, koji se upravo u svlačionici spremao za svoj teniski meč. Mesić, zadnji predsjednik Predsjedništva SFRJ tada nije imao dužnosti i bio je običan građanin. Dogovorili smo da usred tog meča, nakon prvog gema, na terenu održimo press konferenciju na kojoj će on Česima objasniti uzroke rata, stanje u Hrvatskoj i što to Hrvatska u svojoj borbi za samostalnost hoće. On je to izvanredno odradio, i intervju s Mesićem se na češkoj televiziji emitirao pet puta. Na taj način sam i ja doprinio u slamanju nepovjerenja nekih čeških krugova prema namjerama Hrvatske.

NACIONAL: Što su danas Vitkovice Tours?
PREDSJEDNIK MESIĆ dodijelio je 2006. Zdeneku Honeku turističko priznanje 'Osoba godine' - Najveći češki i jedan od najvećih europskih touroperatora za Hrvatsku. Prije šest godina razvili smo posao i u Crnoj Gori. U poslovnom smo odnosu s tristo hotela i objekata u Hrvatskoj i Crnoj Gori, raspolažemo prodajnom mrežom od 1200 agencija. I već dvanaest godina koristimo chartere Croatia Airlinesa. Tu smo šesnaest godina i želimo boljitak hrvatskom turizmu. Ali, od 2004. godine, vaš turizam se guši u papirologiji, lošim i međusobno proturječnim zakonima i propisima, na štetu hrvatskog turizma. Moram reći, bježe vam touroperateri i novac iz Hrvatske.

Ljudi dolaze u Hrvatsku jer vole more, prirodu, žele tu provoditi odmor. Ali više ih ne zadovoljava more, krevet i odrezak. Ljudi traže doživljaje. Hrvatska je napravila toliko barijera u propisima i zakonima, da je to postao raj za inspekciju koja utvrđuje propuste. Iz Hrvatske nakon ove sezone odlazi novi val nezadovoljnih touroperatora i agencija, njemačkih, francuskih, čeških, koji su dovodili u Hrvatsku velik broj turista. Shvatili su da nema smisla boriti se protiv zakona i propisa koji nemaju logike i štete svima.

NACIONAL: O kojim se to propisima i zakonima radi?
- Sve svjetske destinacije, koje su turistima hit, omogućavaju gostima da provode odmor kako oni hoće i idu na ruku touroperatorima. Bugarska je ovoga trenutka svjetska bajka, tamo su najveći svjetski hotelski lanci. Svi rade svoju animaciju prema onome što gost traži i dovode svoje animatore bez problema. Hrvatska Vlada i dalje uvodi godišnje kvote radnih mjesta na koja se zapošljavaju stranci. Hrvatska Vlada to radi svake godine. Za 2007. godinu u turizmu u Hrvatskoj se smije izdati 257 radnih dozvola. Kako li se došlo do tih brojeva.

Turističkih animatora stranaca u 2007. godini u Hrvatskoj može biti 55. Međutim, samo Vitkovice tours treba ih najmanje petnaest. Ne ide mi u glavu da će za naše turiste animator biti neki Slovenac ili Englez, ili da će zbog njega naši gosti učiti slovenski ili engleski jezik da bi se zabavljali. Ako touroperator stavi svoga animatora, inspekcija ga kažnjava, jer nema radnu dozvolu.

NACIONAL: Zašto bi turističkom animatoru, zastupniku agencije ili pratitelju vaših gostiju, koji je u Hrvatskoj 14 dana, uopće trebala radna dozvola?
- To se i ja pitam. Radna dozvola se izdaje za neko postojeće radno mjesto, koje bi, recimo, češki animator uzeo nekom hrvatskom animatoru. To bi imalo smisla. Kako netko može postavljati broj radnih dozvola za animatore u turizmu, kada ta mjesta ne postoje, niti se zna hoće li touroperatori doći u Hrvatsku. U svijetu nam kažu: “Dovedite sto svojih animatora ili predstavnika, ali neka svaki sa sobom dovede 50 gostiju koji troše!”. Međutim, u Hrvatskoj inspekcije i policija po tom propisu i odlukom Vlade o kvotama, već četiri godine provode represiju i traže radne dozvole od ljudi koji su 14 dana u pratnji i na usluzi gostima. Puno država uopće nema takve zakone. Bugarska uopće nema propisa koji ograničavaju rad turističkih zastupnika i animatora. Gosti traže animaciju na materinskom jeziku. Ne može netko animirati gosta iz Češke, Mađarske, Litve, osim na češkom, mađarskom, litvanskom jeziku. Vaši propisi to onemogućuju, inspekcije reagiraju, rade svoj posao i kažnjavaju. I to je najveća greška hrvatskog turizma. Iz Hrvatske se gosti ne vraćaju sretni, a to je za hrvatski turizam opasno. Kada bi se otvaralo radno mjesto u agenciji touroperatora, shvaćam da bi država brinula o tome da zaposli Hrvate.

NACIONAL: Kakava ograničenja postoje za turističke zastupnike?
U HRVATSKOJ I CRNOJ GORI Honek radi s 300 hotela i drugih objekata, a raspolaže prodajnom mrežom od tisuću i dvjesto agencija - Zbrojili smo, turistički zastupnik mora donijeti hrvatskim organima 21 dokument za poslovnu dozvolu, a nakon toga treba čekati dva mjeseca i strepiti hoće li tu dozvolu dobiti. Da bi dobio radnu dozvolu zastupnik stranog touroperatora mora donijeti ugovor s nekom domaćom tvrtkom. Zašto, ako nije zaposlenik ni hrvatskog hotela, ni agencije, niti ga oni plaćaju, niti je kod njih u radnom odnosu. Nema logike, samo se traže formalni dokumenti zbog kojih se touroperatori kažnjavaju. I zbog toga odlučuju otići, jer u ovoj državi nema smisla raditi.

NACIONAL: Što precizira Zakon o strancima?
- Zakon o strancima od 2003. godine raj je za inspekcije. Sadrži sve što stranac treba imati kada traži radnu ili poslovnu dozvolu, i time radi veliku grešku. Druga greška je utvrđivanje konačnih kvota radnih dozvola. U Hrvatskoj ove godine može biti 95 turističkih zastupnika, a u Dalmaciji, u četiri županije, tek 40. Samo u u Makarskoj njih deset radi u Vitkovice toursu. Svi se u srednjoj i sjevernoj Europi počinjemo pitati, trebaju li Hrvatskoj turisti i novac od turizma ili ne trebaju. Najbolje je opterećenja oko radnih dozvola i kvota u turizmu izbrisati iz zakona. To je učinio i veliki hrvatski konkurent Tunis. Nije presudno koliko će turističkih predstavnika ili turističkih animatora doći, samo dajte neka dovedu goste sa sobom. Ali, umjesto toga, doći će do još gore situacije s novim Zakonom o strancima.

NACIONAL: Zašto?
- Novi Zakon o strancima, koji će na snagu stupiti 1. siječnja 2008. godine, donijet će nove napetosti i nesporazume, jer je nekoordiniran i u suprotnosti sa Zakonom o turističkoj djelatnosti. U novom Zakonu o strancima piše da bez radne dozvole mogu raditi određene kategorije stranaca, ako u Hrvatskoj ne borave duže od 30 dana. U to spadaju i stranci koji pod posebnim propisima pružaju usluge u turizmu. Po novom Zakonu o strancima turistički predstavnici i animatori mogli bi biti u Hrvatskoj bez radne i poslovne dozvole. Ali, to je u suprotnosti s Pravilnikom iz Zakona o turističkoj djelatnosti koji to ne dopušta. Propisi su u suprotnosti, nema koordinacije između turizma, policije i vanjskih poslova. Ovakve situacije su otrov za hrvatski turizam, jer onemogućava touroperatore.

NACIONAL: Što je Bugarskoj donio novi sustav investicija stranih touroperatora u hotelijerstvu?
- Bugarskoj je donio novac odmah, investicije, izgradnju hotela, osiguranu zaposlenost. Strani touroperatori nisu bili investitori, ali su osigurali novac i platili usluge unaprijed, osigurali su novu tehnologiju i management, te su dobili svoju animaciju, jer su to tražili. Touroperatori su sebe prisilili da goste tamo šalju deset godina. Ljudi iz TUI-a su mi rekli: “Bugarska je preskočila Hrvatsku za sedam godina!” Smijao sam im se. No, pošao sam i vidio da je to istina. A, u Hrvatskoj nema šanse da se to napravi. Hrvatska je dizanjem zarade hotela već značajno iznad prosječne europske cijene.