21.09.2007. / 15:48

Autor: Martina Čizmić

ISTRAŽIVANJE

Najbolje i najgore zemlje za život

Hrvatska se u ukupnom poretku nalazi na pristojnom 28. mjestu, a naši susjedi Slovenci na veoma dobrom 15. mjestu

Časopis "Reader's Digest" proveo je istraživanje u kojem je usporedilo podatke iz 141 države kako bi otkrili koja je država najpoželjnija za život. Analizirali su socijalne faktore poput prihoda i obrazovanja i ekološka pitanja.

Njihovi istraživači usredotočili na one zemlje koje imaju najbolji omjer između ekološkog i korisnog. Prva je na listi najbolje države za život Finska. Ona je imala visoke ocjene za kvalitetu vode i zraka, mali postotak smrtnosti kod djece i dobro razvijenu strategiju zaštite svojih stanovnika od prirodnih katastrofa ili onečićšenja. Međutim, isto tako proizvodi velike količine stakleničkih plinova i koristi mnogo fosilnih goriva.

U prvih pet najpoželjnijih zemalja za život, uz Finsku nalaze se i Island, Norveška, Švedska i Austrija. Naravno, najnepoželjnije zemlje dolaze iz Afrike. Čad, Burkina Faso, Sierra Leone, Niger i Etiopija na samom su začelju.

Zrak je najkvalitetniji u Moldaviji, gdje je i najmanje onečišćenje zraka u urbanoj sredini, dok je voda najkvalitetnija u Norveškoj. Hrvatska se u ukupnom poretku nalazi na pristojnom 28. mjestu, a naši susjedi Slovenci na veoma dobrom 15. mjestu.

U izboru najpoželjnijeg grada za život u obzir su uzeti podaci o javnom prijevozu, ekonomskim uvjetima, ekološkim zakonima, cijenama energije, proizvodnji smeća te problemu parkiranja u svakom gradu. Na prvom mjestu ponovno se našao jedan skandinavski grad, Stockholm. Slijede ga Oslo, Munichen, Paris i Frankfurt. Listu najgorih predvode kineski gradovi Peking i Šangaj, koji imaju problem sa onečišćenjem zraka i prometnom gužvom, a slijede ih Mumbai, Guangzhou i Bankok. Na žalost, na listi najpoželjnijih gradova nema niti jednog iz Hrvatske.

Vezane vijesti

Države rade premalo na problemu globalnog zagrijavanja

Države rade premalo na problemu globalnog zagrijavanja

Emisija stakleničkih plinova do 2020. godine mogla bi porasti na devet milijarda tona iznad razine potrebne za ograničenje globalnog zagrijavanja,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika