Slijedećeg utorka na dnevnom redu američkog senata naći će se prijedlog plana rješavanja krize u Iraku koji se temelji na Daytonskom sporazumu o uređenju Bosne i Hercegovine. Plan čiji je glavni zagovornik demokratski senator i predsjednički kandidat Joseph Biden predviđa uređenje Iraka kao labave federacije tri etnička autonomna entiteta Sunita, Šiita i Kurda, po uzoru na trenutno političko uređenje Bosne i Hercegovine.

Federalna vlada smještena u Bagdadu brinula bi se isključivo za sigurnost vanjskih granica federacije i raspodjelu naftnih prihoda, dok bi sve ostale ovlasti bile prebačene na entitetske vlade. Biden se pri izradi ovog plana rukovodio Daytonskim sporazumom koji je po njegovom mišljenju bio ključni faktor u prekidu nasilja u BiH i stabilizaciji te zemlje. S tim se slaže i velik broj Demokrata koji smatraju kako bi takvo rješenje političke situacije u Iraku moglo dovesti do poboljšanja sigurnosne situacije u zemlji, što bi u konačnici rezultiralo smanjenjem broja američkih vojnika u Iraku.

Protivnici prijedloga, uglavnom iz republikanskih redova, naglašavaju kako se radi o strategiji koja dobro izgleda na papiru, ali je u stvarnosti potpuno neizvediva s obzirom na veliku etničku pomiješanost koja postoji u nekim dijelovima Iraka. Smatraju kako bi takva podjela Iraka dovela do masovnih migracija, etničkog čišćenja, te potpunog raspada ionako slabih iračkih sigurnosnih snaga.

Iako Biden tvrdi da bi ovakav plan rješavanja krize u Iraku mogao steći potporu ostalih zemalja u regiji, smatra se kako bi jedan od glavnih protivnika „iračkog Daytona“ bila Turska koja smatra da bi formiranje autonomnog kurdskog entiteta u Iraku loše utjecao na njezine unutarnje probleme s kurdskom manjinom.

Zastupnici Senata će o ovom prijedlogu glasati slijedećeg utorka. Iako njihova odluka ničim ne obvezuje predsjednika Busha, njezino izglasavanje bi se smatralo još jednim ozbiljnim udarcem za aktualnu strategiju koju Bushova administracija provodi u Iraku.