Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu presudio je tzv. Vukovarskoj trojci. Mile Mrkšić proglašen je krivim za pomaganje i poticanje na ubojstva, mučenja i okrutno ponašanje prema ratnim zarobljenicima i za ta je zlodjela dobio 20 godina zatvora.

Veselin Šljivančanin kriv je za pomaganje i poticanje na mučenje, za što mu je određena kazna od 5 godina zatvora. Miroslav Radić, pak, oslobođen je po svim točkama optužnice.

Ni za jednog od trojice pripadnika „vukovarske trojke“ nije utvrđeno da su sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu, iako ih je tužiteljstvo teretilo i po toj točki. Vesna Bosanac, ravnateljica Vukovarske bolnice iz koje su izvedeni ratni zarobljenici ranije je izjavila da se nada maksimalnoj kazni za svu trojicu optuženih, što je tražio i tužitelj. Ni Bosanac, ni tužitelj, a ni obitelji najmanje 194 hrvatska vojnika koji su mučeni i ubijeni na Ovčari neće biti zadovoljni ovom presudom.

Sud je utvrdio da su zločine na Ovčari počinili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi i teritorijalne obrane, u kojoj su uglavnom bili zastupljeni Srbi koji su do rata živjeli na području Vukovara.

Sudsko vijeće je u presudi ustvrdilo da na Ovčari nisu ubijeni civili, nego da je riječ o ratnim zarobljenicima dovedenima iz vukovarske bolnice. Prema sudskom vijeću, ubojstvo 194 osobe, koje su poimenice navedeni u optužnici, izvršile su TO i srpske paravojne snage. "Zločin ubojstva počinjen je u noći nakon povlačenja svih snaga vojne policije JNA s Ovčare nakon naredbe Mile Mrkšića", kaže se u presudi.

Prema tužiteljima, Mrkšić je naredio počinjenje kaznenih djela navedenih u optužnici. Međutim, sudsko vijeće u presudi kaže da postoji "potpuni izostanak dokaza koji bi poduprli takav zaključak. Iako je, kao zapovjednik Operativne skupine Jug, Mrkšić bio u poziciji vlasti prema Teritorijalnoj obrani i paravojnim snagama koje su počinile zločine okrutnog postupanja, mučenja i ubojstva na Ovčari, nije ustanovljeno da je on naredio da se počine ti zločini". U presudi je Mrkšić kriv samo za to što je promijenio svoju prvotnu odluku i naredio povlačenje vojne policije koji je čuvala ratne zarobljenike. Mrkšić je znao za neprijateljsko raspoloženja srpske Teritorijalne obrane i paravojnih snaga prema pripadnicima hrvatskih snaga. Nadalje, Mrkšić nije poduzeo nikakve korake da spriječi nasilje i okrutno postupanje TO-a i paravojnih snaga prema zarobljenicima. "Tim propustom, Mrkšić je dao praktičnu pomoć i ohrabrenje onima na Ovčari koji su tražili osvetu nad ratnim zarobljenicima. Stoga je odgovoran za pomaganje i podršku kaznenim djelima mučenja i okrutnog postupanja", kaže se u presudi.

Sud je odbacio dijelove optužnice koje govore da su optuženi bili uključeni u zajednički zločinački pothvat. Tužitelji su optužnici naveli da su optuženi djelovali zajedno na kaznenom djelu ubojstva zarobljenika iz vukovarske bolnice i njihovu mučenju. "Nema izravnog dokaza koji to potvrđuje. Iako bi, na temelju nepotpunog razumijevanja nekih događaja iz 20/21. studenoga 1991. i nekih izoliranih dijelova dokaza, to moglo biti sugerirano, Vijeće nije pronašlo dokaze koji ustanovljuju da su se tri optuženika, ili bilo koji od njih, udružila u zločinački pothvat za izvršenje djela navedenih u optužnici", kaže se u sažetku presude koji je pročitao predsjedavajući sudskog vijeća Kevin Parker.

Vijeće navodi da je utvrđeno da je optuženi Mile Mrkšić naredio 19. studenoga 1991., a njegovu naredbu proveo Veselin Šljivančanin, da se zarobljenici izvedu iz vukovarske bolnice i da su odvedeni na Ovčaru. Raspravno vijeće navodi da je prvotna namjera Mile Mrkšića bila da se zarobljenici odvedu u Srijemsku Mitrovicu, kako bi kasnije bili razmijenjeni za srpske ratne zarobljenike koje su držale hrvatske vlasti. Međutim, prema Sudu, Mrkšić je promijenio mišljenje ujutro 20. studenoga i promjenio naredbu. Zarobljenici su najprije bili držani u autobusima u vojarni JNA u Vukovaru i da čuvala ih je vojna policija JNA, navodi Sud. Kasnije je Mrkšić donio odluku o povlačenju vojne policije, koja je dok je bila uz autobuse neefikasno čuvala zarobljenike. Učinak te odluke bio je da se zarobljenici prepuste srpskoj TO.

Pred haškim sudom se ranije vodilo još jedno suđenje zbog Ovčare. Optužen je bio Slavko Dokmanović, bivši vukovarski gradonačelnik. Optužnica ga je teretila za pomaganje u odvođenju najmanje 200 ljudi iz Vukovarske bolnice. Ipak, on nije dočekao presudu jer je izvršio samoubojstvo 1998. u haškom pritvoru.

Za zločine na Ovčari optužen je i Goran Hadžić, koji je još uvijek u bijegu.

U Beogradu, pak, se trenutno vodi suđenje osobama, optuženim da su neposredni počinitelji zločina na ovčari. Prvostupanjska presuda donesena je već na ovom suđenju, a svi optuženi osuđeni su na zatvorske kazne.

Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja ogorčen je ovakvom presudom.