29.09.2007. / 09:31

Autor: Nina Tomljanović

HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

Smrtne nesreće najčešće u građevinarstvu

Najčešće su smrtne nesreće bile u građevinarstvu, gdje je zabilježeno 29 smrtnih slučajeva, devet više nego 2005. godine

Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj su prošle godine na radnom mjestu smrtno stradala 62 radnika. To je sedam osoba više nego u 2005. godini.

Ukupno 24.843 radnika je prošle godine doživjelo ozljedu na radu, što u odnosu na prethodnu godini iznosi povećanje od 9,3 posto. Od ukupnog broja, na radnom mjestu je stradalo 19.503 radnika, dok su ostali ozlijeđeni na putu do posla ili s posla.

Najčešće su smrtne nesreće bile u građevinarstvu, gdje je zabilježeno 29 smrtnih slučajeva, devet više nego 2005. godine. Zatim slijedi prerađivačka djelatnost s 13 smrtnih slučajeva, trgovina s osam, te poljoprivreda i šumarstvo sa sedam slučaja.

Glavni savjetnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) za zaštitu na radu Boris Jureša u vezi podataka o smrtno stradalima na radnom mjestu upozorava da kod nas do danas zbog smrti radnika nije krivično odgovarao nijedan poslodavac.

"Hrvatska je po tome jedinstveni slučaj, jer je u svijetu uobičajeno da su kazne za smrt na radnom mjestu drastične, za takve slučajeve nema zastare te se krivično procesuira poslodavac koji nije osigurao odgovarajuće uvjete rada", kaže Jureša.

Jureša ističe kako u Hrvatskoj nema ulaganja u zaštitu na radu, kao ni olakšica za poslodavce koji žele ulagati u zaštitu radnika.

HZJZ je na temelju podataka došao do ljestvice najugroženijih zanimanja. Na prvom mjestu su bravari, a slijede prodavači, radnici na proizvodnoj liniji, policajci, zavarivači, brodomonteri, tesari, strojobravari, radnici na niskogradnji, zidari i kuhari.

S obzirom na stope ozljeda prema broju zaposlenih u određenoj djelatnosti, najviše je bilo ozlijeđenih u građevinarstvu (3.005 na 100.000 zaposlenih), zatim u prerađivačkoj industriji (2.714 na 100.000), od čega posebice u preradi metala i drva, te u poljoprivredi, lovu i šumarstvu (2.874 na 100.000). Slijede rudarstvo (2.230 na 100.000) i opskrba električnom energijom, plinom i vodom (1.910 na 100.000).

Juriša kaže da je SSSH počeo educirati svoje sindikalne povjerenike o zaštiti na radu te među njima proveo anketu o stupnju zaštite u njihovim tvrtkama. Rezultati su pokazali da je 85 posto njih prvi puta slušalo o zaštiti na radu, te da njihov poslodavac nije ništa napravio po tom pitanju.

Jureša smatra kako je postojeći Zakon o zaštiti na radu dobar, jer su doslovce prepisani austrijski i njemački zakoni, ali je problem u praksi, gdje se ne događa ništa.

Vezane vijesti

Mrsić: Cijena rada u Hrvatskoj je već smanjena

Mrsić: Cijena rada u Hrvatskoj je već smanjena

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić danas je kazao kako je cijena rada u Hrvatskoj smanjena jer je doprinos za zdravstvo manji dva… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika