Nakon što su banjalučke Nezavisne novine objavile stenograme razgovora iz 2004. godine glavne haške tužiteljice Carle del Ponte s tadašnjim predsjednikom Narodne skupštine RS Draganom Kalinićem, autentičnost transkripta za isti list potvrdila je bivša glasnogovornica Haaškog tribunala Florence Hartmann.

Florence Hartmann bila je nazočna prilikom tog razgovora, kada je del Ponte od Kalinića tražila da haaškom optuženiku za ratne zločine Radovanu Karadžiću prenese poruku da se dobrovoljno preda jer bi ga u protivnome mogle ubiti snage SFOR-a.

"Mogu svakako potvrditi autentičnost tog razgovora, iako ne mogu isključiti da je nešto možda djelomice mijenjano. Uglavnom taj transkript oslikava razgovor koji se održao tada ( 31. svibnja 2004.) između Del Ponte i Kalinića", izjavila je Hartmann za Nezavisne novine.

Hartmann je kazala da je u svojoj nedavno objavljenoj knjizi "Mir i kazna" potanko opisala što se dogodilo u prvoj polovici 2004. godine, kada je i vođen ovaj razgovor između Del Ponte i Kalinića. Hartmann kaže kako je u knjizi, među ostalim, navela da je u siječnju te godine (2004.) haaški tim za praćenje uspio locirati Karadžića u Beogradu. "Zatim su ga locirali u veljači iste godine u selu Zaovine, na teritoriju BiH blizu granice sa Srbijom, ali velike sile nisu pokrenule odgovarajuću operaciju. Nezadovoljna Del Ponte, koja shvaća da ne može računati na velike sile, obraća se ljudima koji su ostali bliski Karadžiću", kaže Hartmann. Ona je dodala da se po tadašnjim informacijama haaške tužiteljice, Kalinić sastajao s Karadžićem i da nije bio jedini.

"Carla del Ponte se u više navrata obratila dužnosnicima Republike Srpske (RS) koji su imali visok položaj i ostali u kontaktu s Karadžićem, izravno ili putem telefona. Od svih njih je tražila da prenesu poruke da se preda", objašnjava Hartmann.

Po njezinim riječima, takvi potezi Carle del Ponte možda izgledaju bijedno, ali nije imala drugog izbora. "Što da radi sud koji nema sudsku policiju. Što da radi kada sudac, predsjedavajući Haaškog tribunala, ne poziva Vijeće sigurnosti zbog neizvršenja naloga za uhićenje, a međunarodne snage ne dobivaju nalog od svoje države da uhite i odvedu bjegunca u Haag, dok ga lokalna policija doživljava kao nacionalnog heroja i štiti ga", kaže Hartmann. Ona navodi da je zbog toga Del Ponte, i pored svih napora, bila dovedena u situaciju da pita Kalinića, kao i tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Dragana Čavića, bivšega srpskog člana Predsjedništva BiH Mirka Šarovića i druge, da iskoriste svoj kontakt s Karadžićem da ga nagovore na predaju.

"Mogu samo reći da sve upućuje na to da bi Karadžić prije bio ubijen nego prebačen u Haag. Genocid u Srebrenici je počinjen i Karadžić je za to osumnjičen zajedno sa drugima. Zapad je griješio i voljan je sačuvati tajnu na to razdoblje jer je bio spreman na kompromise koji su omogućili vršenje genocida, koji nisu spriječili kada je već počeo", kazala je Florance Hartmann.