Nakon što je pretrpio dva snažna udarca, iz svoje stranke i stranke koalicijskog partnera HDSSB-a, predsjednik Hrvatske stranke prava, Anto Đapić, dva mjeseca prije izbora povukao je poteze koji bi HSP trebale ostaviti na trećem mjestu hrvatskih političkih stranaka. Preživio je, kako je rekao, «zabijanje noža u leđa koalicijskog partnera Branimira Glavaša, nakon što je za njegovu zaštitu cijeli HSP digao na noge». Udarac koji mu je zadao odlazak dvaju članova stranke i saborskih zastupnika, Tončija Tadića i Miroslava Rožića, a koji će vjerojatno utjecati na izborni rezultat, Đapić pokušava blokirati dovođenjem novih članova. Na visoko mjesto postavio je Jadranku Cigelj, žrtvu srbijanske agresije, zatočenicu srbijanskog kontracionog logora i bivšu predstojnicu Ureda za Udruge Vlade Hrvatske. Radi svega toga kao i zbog medijski vrlo popraćenog sukoba s bivšom šeficom, ministricom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadrankom Kosor, ona dobro kotira u javnosti. Iako Đapić to ne priznaje, njezin ulazak u HSP trebao bi popraviti ugled stranke nakon odlaska Tadića i Rožića koji su izlazak iz HSP-a objasnili riječima da «ne žele djelovati u stranci u kojoj su stranačka stajališta promjenljiva od tjedna do tjedna radi tzv. višeg stranačkog interesa, a zapravo radi političke trgovine i obećanja o dolasku na vlast poslije izbora".

HSP radikalno je reagirao na sramotnu presudu «vukovarskoj trojici», Mile Mrkšiću, Veselinu Šljivančaninu i Miroslavu Radiću, tražeći hitan prekid suradnje s haškim sudom, institucijom koja za mnoge desne birače osim velikog političkog pitanja, predstavlja izdaju hrvatskih generala kao i nacionalnog dostojanstva. Pokretanje peticije za prekid suradnje s Haškim sudom, za koju je već prvi dan prikupljeno oko sto tisuća potpisa, također bi trebao pomoći HSP-u da zadrži birače.

Prema posljednjoj anketi Pulsa i Jutarnjeg lista, HSP ove izbore dobiva deset zastupnika, odnosno dva više nego na prošlim. Kakav rezultat očekujete na izborima u studenom?

HSP je već dvije, tri godine, s manjim ili većim oscilacijama treća stranaka u državi. Očekujem da će se taj trend pojačati u ova dva mjeseca i da će HSP osvojiti respektabilan broj saborskih zastupnika koji će nam omogućiti snažnije ili korektiranje ili sukreiranje hrvatske politike, ovisi o tome da li ćemo nakon izbora naći koalicijskog partnera. No, biti ćemo u vladi samo ako ćemo imati prilike sudjelovati u kreiranju politike. Ne želimo služiti samo davanju glasova većem partneru.

Kako će odlazak Tončija Tadića i Miroslava Rožića utjecati na izborni rezultat? Priča se da Tadiću niste mogli oprostiti ugled koji je imao u javnosti dok ste Rožiću zamjerili kada vam je rekao da ste se okružili onima koji govore samo ono što želite čuti?

To su neutemeljene spekulacije koje čak ni oni sami nisu rekli već su ih pokrenuli mediji. Da sam im išta zamjerao ne bi dopuštao da se razvijaju u tako ugledne političare. Mogu prihvatiti razne kritike, ali ne i to da sam bilo koga u HSP-u sputavao. Nikad nisam zadirao u medijske popularnosti jer ta popularnost nije uvijek proporcionalna stranačkoj popularnosti. Odnosi se kod nas jako dobro znaju, ne trebam ih naglašavati.

Inače, mislim da naš razlaz prošao na dosta korektan način osim što me nisu obavijestili. U dvanaest godina koliko su bili u stranci uložili su svoje znanje, iskustvo i rad, a HSP im se za to odužio saborskim mandatima. Žao mi je što su otišli, ali ako su ocijenili da više nemaju entuzijazma za rad, poštujem njihovu odluku. Mislim da njihov odlazak neće imati negativnog refleksa na izborni rezultat HSP-a.

Da li je dolazak bivše predstojnice Ureda za Udruge Vlade RH, Jadranke Cigelj trebao ublažiti njihov odlazak?

Jadranka Cigelj je, kako je i sama rekla, od 1995. godine razmišljala o tome da se učlani u HSP. Njezin ulazak baš u ovom trenutku je slučajnost i ništa više. No, ona će kao jedna od najvećih žrtava u ratu sasvim sigurno biti visoko na listi izbornih jedinica. Možda čak u Zagrebu umjesto Rožića.

Kako ocjenjujete premijera Ivu Sanadera nakon ove četiri godine? Što mu konkretno zamjerate?

Sanader nije promijenio model privatizacije, kao ni model koji je doveo do rasprodaje hrvatskih poduzeća. Prema međunarodnim kriterijima Hrvatska ima ogroman broj nezaposlenih i siromašnih. Napravio je čitav niz svjetonazorskih odmaka od temelja demokršćanske politike. Gospodarska, odnosno vanjska HDZ-ova politika jednaka je SDP-ovoj. Velika greška ove vlade je što je vanjska politika određivala unutarnju. U najmanju ruku treba napraviti balans između vanjskopolitičkih potreba i unutarnjih odmaka i realiteta.

Odnos s Haagom je također nezadovoljavajući. Hrvatska radi dnevnopolitičkih potreba uopće nije koristila ona pravna sredstva haškog statuta koja su joj bila na raspolaganju.

HDZ i SDP nazvali ste sijamskim blizancima. Teoretski onda možete koalirati i s jednom i s drugom strankom?

Ta moja usporedba najbolje se vidi u odnosu obje stranke prema Narodnoj banci. U izbornoj kampanji svi govore kako su hrvatske banke rasprodane i to nakon što su bile sanirane novcem poreznih obveznika, da bi poslije toga po pet puta manjoj cijeni bile rasprodane strancima. No, kod odabira novog manađmenta Narodne banke, ove godine i HDZ i SDP složno su podržale isti taj menađment. Ista priča je privatizacijska i vanjskopolitička. Razlike u tome tko će u izbornoj godini biti taj koji će prodavati nešto od državne imovine. Za prošlih izbora to su bile dionice Ine Molu, onda Plivine Barru. Druge konkretnije razlike u vladanju nema.

Iako je nama HDZ svjetonazorski najbliža stranka, u praksi provode sasvim drugačiju politiku koja se nama ne sviđa i upravo te razlike moramo naglašavati. Primjerice, Sanader se pojavio sada u Vukovaru da podrži Vukovarce nakon haške presude. No, u praksi provodio je akcijski plan protiv Gotovine, koji je djelomično i kršio ljudska prava, o čemu je pisao i Nacional. Ne znam hoće li biti koalicije s HDZ-om, vidjet ćemo poslije izbora, sada je još rano o tome govoriti

Zašto unatoč tolikim sukobima s HDZ-om u Saboru uvijek podržavate njihove prijedloge?

To što smo oporbena stranka ne znači da uvijek moramo biti protiv vladajuće. Podržali smo dva HDZ-ova proračuna. Prvi jer smo smatrali da je mandman o tome da Hrvatska osigura financije za isplatu talijanskih ezula, a izbjeglicama iz 1945. godine vrati povrat imovine, vrijedan. Drugi put smo glasovali radi dogovora s Vladom da podrži neke projekte u Osijeku. No, mi smo isto tako podupirali primjerice imenovanje SDP-ove ministrice Ingrid Antičević, jer smo smatrali da je u tom trenutku to dobro rješenje.

Kako bi HSP pokrenuo hrvatsko gospodarstvo?

Za razliku od HDZ-a i SDP-a koji naglasak stavljaju na makroekonomsku politiku, već međunarodno determiniranu, mi u HSP-u mislimo da su mikroekonomski razvoj zemlje i borba protiv sive ekonomije najvažnija dva elementa. U svakoj županiji treba pokrenuti i konkretno realizirati projekte koji će potaknuti zapošljavanje. Trebamo srušiti sivu ekonomiju, rak ranu hrvatskog gospodarstva. Kod nas desetaka tisuća ljudi radi bez socijalnog i zdravstvenog osiguranja, nitko ne plaća poreze. Za to vrijeme mi uvozimo radnu snagu.

Je li istina da priželjkujete mjesto predsjednika Sabora?

Nemam ambicija važnijih od stranačkih. Poslije izbora ne moram biti ništa osim saborskog zastupnika. Za nepunih 50 godina života ostvario sam u politici sve što se moglo ostvariti. Četrnaest godina sam na čelu stranke, imam četiri saborska mandata, a mislim da ni ovaj nije upitan. Ne namjeravam sve što sam u politici radio staviti na kocku zbog neke funkcije.

Mislite li da ćete opet biti gradonačelnik Osijeka?

Kada budu ponovljeni izbori, najkasnije za godinu i pol dana, ponovo ću se kandidirati za gradonačelnika. Imam želju vratit se na čelo grada Osijeka jer mislim da sam u dvije i pol godina pokrenuo taj grad. Primjer mog odstupanja s mjesta gradonačelnika samo pokazuje koliko je politika prevrtljiva. Čitav HSP sam stavio u obranu Branimira Glavaša, da bi mi prvom prilikom zabili nož u leđa. Budući da se borim za prava svih branitelja, borit ću se i za braniteljska prava Glavaša, ali u političkom smislu učiniti ću sve da HDSSB ne vlada u Slavoniji i Baranji.

Što mislite o predsjedniku SDP-a Zoranu Milanoviću?

Milanović je pravo osvježenje na političnoj sceni. Ima specifičan stil s kojim nastupa i iako se s nekim njegovim izjavama ne slažem, poput one o ukidanju prava glasa u dijaspori, ili to da mu je Tito draži od Tuđmana, u osobnoj komunikaciji vrlo dobro funkcioniramo.