Simbol ljepote, bogatstva i moći riječi su kojima bi se mogao opisati najtvrđi mineral u prirodi zvan dijamant. Dijamanti, kao stabilna polimorfna modifikacija ugljika, nastaju u gornjem dijelu Zemljinog plašta na dubinama većima od 180 km. Usljed visoke temperature i pritiska elementarni ugljik kristalizira u dijamant. Na površinu dijamanti dospijevaju putem magmatskih procesa u plaštu i kori. Matična stijena u kojoj se najčešće nalze naziva se kimberlit (prema gradu Kimberleyu u JAR gdje su se donedavno nalazili najveći rudnici dijamanata na svijetu), ultrabazični bazaltni intruziv obično plavkaste boje. Sekundarna nalazišta su u starim riječnim koritima, terasastim morskim obalama i na dnu mora u blizini riječnih ušća. Prema Mohsovoj tablici tvrdoće dijamant ima vrijednost 10, i najtvrđa je poznta supstanca. Težina dijamanata mjeri se u karatima, 1 karat ima 200 mg.

Trenutno najveći brušeni dijamant na svijetu je Afrička zvijezda i teži 530.20 karata, dimenzije su mu 53mm x 44mm x 29mm, i ima 76 faseta, još se zove i Cullinan I jer je najveći od 9 dijamanata izrezanih iz dijamanta Cullinan, nađenog 1905. u južnoj Africi, u rudniku sir Thomasa Cullinana. Originalni Cullinan najveći je dijamant ikad pronađen. Kad su ga našli težio je 3106 karata i nakon nekoliko pokušaja izrezan je u 9 velikih dragulja, 96 manjih briljanata i još 9.50 karata malih neobrađenih komada. Većina Cullinana danas je u posjedu britanske kraljevske obitelji, a Afrička zvijezda ugrađena je u žezlo kralja Edwarda VII.

Sljedeći po redu je 45.52 karatni dijamant Hope pronađen u Indiji, vjerojatno prije 1668. godine, kao grubi kristal težine 112 karata. Pronašao ga je Jean Baptiste Tavernier, francuski trgovac i putnik. Prema legendi dijamant je prije bio oko idola u nekom hramu u Indiji. Ako je tako, logično je zaključiti da Hope ima brata blizanca, no sudbina drugog oka nikad se nije saznala. Dijamant je brušen u indijskom stilu, naglašena je više veličina, nego sjaj. Tavernier je Hope prodao francuskom kralju Louisu XIV, i već od tada počinje legenda o nesretnoj sudbini vlasnika dijamanta Hope. Nekoliko puta bio je ukraden, izgubljen i ponovno pronađen, ali tko god da mu je bio vlasnik snašla ga je prerana smrt. Danas se nalazi u Smithsonian institutu u Washingtonu.

Uzbudljivu prošlost ima i 145.50 karatni Regent. Pohlepa, umorstva i neprilike prate Regenta od samog prvog poglavlja, pa do posljednjeg počivališta. Pronađen je 1701. godine blizu Golconde, u Indiji. Neko vrijeme bio je u vlasništvu engleskog premijera Williama Pitta, dok nije prodan vojvodi od Orleansa, francuskom regentu. Tada su ga nazivali Pitt, ali kasnije je preimenovan u Regent i ugrađen u krunu Louisa XV. Nakon francuske revolucije Napoleon Bonaparte ugradio ga je u držak svog mača. Danas je izložen u Louvreu.

Jednu od najzanimljivijih i najživopisnijih povijesti od svih europskih dijamanata ima dijamant Sancy. To je blijedo žuti 55.23 karatni kamen, oblikovan kao štit, navodno indijskog porijekla. Nazvan je prema jednom od vlasnika, Seigneur de Sancyju, koji je bio francuski veleposlanik u Turskoj krajem 16. stoljeća. On ga je donio francuskom kralju Henryju III, koji ga je nosio u šeširu. Nakon toga prodan je engleskom kralju Jamesu I. Od tada je bio izgubljen i prodavan i mnogi su tražili pravo vlasništva. Danas se također nalazi u Louvreu.

Najčuveniji od svih dijamanata je Koh-I-Noor. Za njega se nekad da tko god posjeduje Koh-I-Noor, taj vlada svijetom. Legenda kaže da kamen datira još od vremena prije Krista, teorije pokazuju mogućnost njegovog prvog pojavljivanja u ranim godinama 1300-tih, povijest je dokazala njegovo postojanje u prošla dva i pol stoljeća. Kad je prvi put zabilježen težio je 186 karata, no bio je ponovno izbrušen za vrijeme kraljice Viktorije i sada iznosi 105.6 karata. Iako su se tokom godina britanska i indijska kraljevska obitelj više puta sporile za njega, danas je dio križa na vrhu krune kraljice Viktorije.

Šesti najveći dijamant na svijetu je prekrasni, bezbojni dijamant, težine 245.35 karata i zove se Jubilee. Originalni grubi kamen, nepravilnog oktaedarskog oblika težio je 650.80 karata. Nađen je u rudniku Jagersfontein, u Južnoafričkoj Republici, krajem 1895. godine. U početku su kamen nazivali Reitz, u čast Francisa Williama Reitza, predsjednika države gdje je kamen nađen. Danas je dio privatne zbirke poznatog kolekcionara dijamanata Roberta Mouawada.

Trenutno najveći moderno rezani dijamant bez ijedne mane je dijamant Centenary otkriven u rudniku Premier Mine u južnoj Africi 17. srpnja 1986. godine. Težio je 599.10 karata u grubom obliku, a izbrusio ga je poznati Gabi Tolkowsky kojem su za to trebale gotovo tri godine. Ima 75 faseta na gornjoj strani, 89 na dnu i 83 sa strana, što je ukupno 247 faseta. Danas je težak 273.85 karata i u vlasništvu De Beers grupe u Johannesburgu.

Na području Buyimai pronađen je dijamant Milenijska zvijezda. Njegovo otkriće pokrenulo je pravu navalu kopača koji su se nadali pronaći sličan kamen. Potpuno je bezbojan, besprijekoran izvana i iznutra, izbrušen do savršenih proporcija, težak 203.04 karata. Taj kamen je centralni komad kolekcije Limited Edition Millennium Diamonds koja se još sastoji od 11 iznimno neobičnih plavih dijamanata brušenih u različite oblike. Originalno, kamen je težio 777 karata. No, kako je ovo jedini kamen tog tipa nađen u čitavom tisućljeću, statistički, sličan se vjerojatno neće pojaviti još par stotina godina.

Fotogalerija