PORAST KAMATA I KREDITA NAKON NOVE GODINE

Iako se najnovija mjera o povećanju stope izdvajanja deviznog udjela obvezne rezerve banaka, najavljena od guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, odnosi samo na bankare, ubrzo će je osjetiti i građani, piše u subotu Jutarnji list. Naime, kada se iz opticaja povuče 2,1 milijarda kuna doći će do povećane potražnje za kunama, jer će bankari morati povećati kunski dio rezerve. Zbog toga će bankama poskupjeti zaduživanje u inozemstvu, pa će, kako bi nadoknadili taj gubitak, smanjiti kreditiranje, odnosno postrožiti uvjete za dobivanje kredita. Oni koji kredite već imaju i koji su ih ugovorili po promjenjivim kamatama, povećanje mogu očekivati nakon izbora, odnosno u novoj godini. Time će ljudima ostati manje novaca za trošenje, što će direktno utjecati na obuzdavanje uvoza, kažu analitičari. Pozitivna strana je ta što, zbog povećane potražnje u jesen, kuna neće uobičajeno pasti. Kada se u jesen vidi reakcija tržišta i ukoliko se procijeni da ova mjera nije dovoljna, ako je Savjet HNB-a 27. kolovoza odobri, guverner je najavio imobilizaciju dodatnih 2 milijuna kuna. Sljedeća mjera bio bi depozit od 30 posto koji bi HNB uveo na svako zaduženje banaka u inozemstvu.