Ako se ostvare najave premijera Sanadera, Hrvatska će od 1. siječnja 2008. početi primjenu Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP). Ta se odluka temelji na odluci Sabora iz listopada 2003. godine, kada je odlučeno da će Hrvatska proglasiti ZERP.

Hrvatski sabor tom odlukom proglašava gospodarski pojas koji se odnosi na suverena prava istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim prirodnim bogatstvima voda izvan vanjske granice teritorijalnog mora, te jurisdikciju glede znanstvenog istraživanja mora i zaštite i očuvanja morskog okoliša.

Burne reakcije s obje straneNajava o aktiviranju ZERP-a izazvala je reakcije i na Hrvatskoj i na Slovenskoj strani. Jožef Jerovšek, parlamentarni zastupnik SDS-a, stranke slovenskog premijera Janeza Janše, i predsjednik vanjskopolitičkog odbora, rekao je kako je zapisnik o tome da Hrvatska neće primijeniti ZERP na Italiju i Sloveniju bez postizanja sporazumnog rješenja jasna politička obveza Hrvatske. To stajalište potvrdio je i premijer Janša.

Predsjednik Nacionalnog odbora za praćenje pregovora sa EU Zoran Milanović pojasnio je da Hrvatska ima svako pravo proglasiti pojas. "Hrvatska ima svoja prava iz općeg međunarodnog prava i pomorskog prava. Ta prava ne diraju prava trećih država", rekao je Milanović.

Zaštićeni ekološko-ribolovni pojasZERP obuhvaća morski prostor od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom. Vanjske granice zaštićenoga ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske trebale bi se utvrditi međunarodnim ugovorima o razgraničenju s državama čije obale leže sučelice ili bočno u odnosu na hrvatsku obalu.

Do sklapanja tih međunarodnih ugovora, vanjska granica ZERP-a privremeno će slijediti crtu razgraničenja epikontinentalnog pojasa uspostavljenu Sporazumom između SFRJ i Talijanske Republike o razgraničenju epikontinentalnog pojasa iz 1968. godine, a kod bočnog razgraničenja crtu koja slijedi smjer i nastavlja se na privremenu crtu razgraničenja teritorijalnih mora kako je to utvrđeno Protokolom o privremenom režimu uz južnu granicu između Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore iz 2001. godine.

Proglašavanjem ZERP-a Hrvatska je u svoju nadležnost stavila dodatnih 25 tisuća četvornih kilometara morske površine, čime je ukupna morska površina pod Hrvatskom nadležnošću dostigla 56.964 četvornih kilometara. Gotovo istovjetna površini Republike Hrvatske.

U prvotnoj odluci ZERP se trebao početi primjenjivati za godinu dana, kako bi se dalo dovoljno vremena da se sa susjednim državama, Italijom i Slovenijom, dogovore svi detalji oko njihovog sudjelovanja u ZERP-u. No, ZERP nije aktiviran, nego je stavljen na čekanje. Dijelom jer je vijest o proglašenju ZERP-a uzbunila susjedne države, a dijelom i zbog pritisaka iz Europske unije. Kako je Hrvatska u to vrijeme tek započinjala pregovore o pristupanju EU, odlučeno je da se ZERP neće početi primjenjivati do daljnjeg.

Nakon početka pregovora, 3. lipnja 2004. godine, tajnici u ministarstvima vanjskih poslova potpisuju zabilješku u Bruxellesu kojom se odluka o proglašenju ZERP-a ne odnosi na zemlje članice EU do potpisivanja Ugovora o o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Republike Hrvatske. Sabor donosi potvrđuje tu odluku dopunom Odluke o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru. U međuvremenu Italija i Slovenija donose jednostrane odluke o proglašenju zaštićenih pojaseva, ali u njih ne uključuju i ribarenje u Jadranu. Italija je proglasila samo „ekološki“ a Slovenija samo „zaštićeni“ pojas.

"Italija i Slovenija proglasile su svoje ekološke pojaseve jednostrano, ne konzultirajući Hrvatsku, što je njihovo pravo", rekao je Milanović.

Tonči Tadić smatra da Hrvatska ima pravo jednostrano primjenjivati ekološki dio gospodarskog pojasa jer su to učinile i Finska i Slovenija 2005. i Italija 2006. "Ekološki dio pojasa ne spada u pravnu stečevinu EU, nije predmet pregovora s njom i ne treba biti plod konzultacije s Bruxellesom", kaže Tadić. Smatra da zabilješka koja je potpisana u Bruxsellesu "nema snagu međudržavnog ugovora".

Primjena ZERP-aSabor je odlučio 15. prosinca 2006. da će se Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas i za države članice EU primijeniti najkasnije 1. siječnja 2008.

Glasnogovornica povjerenika EU za proširenje Krisztina Nagy sredinom srpnja je najavila da će Europska komisija na jesen pokušati dogovoriti sastanak na višoj razini između Hrvatske, Italije i Slovenije o hrvatskom ZERP-u. Vjerujući da će širenje nacionalne jurisdikcije u Sredozemlju stvoriti uvjete za održivi ribolov, pridonijeti učinkovitom suzbijanju ilegalnoga, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, te stvoriti temelje za učinkovitu bilateralnu i multilateralnu suradnju država u Sredozemlju.

Glasnogovornik Europske komisije Michael Mann izjavio je da bi jednostrano aktiviranje ZERP-a moglo bi imati negativne posljedice u pristupnim pregovorima. No, dodao je da je EK podržala intenzivne stručne konzultacije Hrvatske, Slovenije i Italije o tom pitanju.

Primjena ZERPA na članice EU praktično je dogovorena na stručnoj razini između Hrvatske, Italije i Slovenije. Usuglašeno je gotovo sve, osim pitanja nadzora. Italija traži da se nadzor provodi zajednički, dok se Hrvatska poziva na pravo mora i zauzima za samostalan nadzor. Na završnim sastancima Italija i Slovenija predstavili su svoje zakonodavstvo i ribolovnu i ekološku komponentu zaštite.

Osnovni je princip koji zastupa Hrvatska da mjere unutar zone moraju vrijediti za sve zemlje, ne smiju biti diskriminatorne i primjenjuju se uz hrvatski nadzor. Predviđenim mjerama zabranio bi se izlov sitne plave ribe u vrijeme mrijesta, zabranio bi se lov koćaricama u Jabučkoj kotlini u određenim razdobljima te bi od 1. srpnja do 31. prosinca bio zabranjen izlov krupne plave ribe. Kako su naši propisi usklađeni sa propisima EU, njihova primjena ne bi trebala stvarati probleme.

U političkim krugovima smatraju da pripreme za uvođenje ZERP-a teku dobro. U Sloveniji smatraju da je ZERP prihvatljiv u pogledu mjera zaštite, ali napominju da se proteže na slovensko more. Hrvatski ih stručnjaci umiruju da zona završava na udaljenosti od 15 milja od slovenskog mora. No, još nije zaključen konačni dogovor između tri države.