Tvrdnja o broju od oko petsto tisuća branitelja u Hrvatskoj već dugo nailazi na kritike nekih braniteljskih udruga i većine političkih stranaka u Hrvatskoj. Vlada mišljenje da je navedena brojka nerealna, nemoguća, a jedan saborski zastupnik ustvrdio je kako bi se Hrvatska za vrijeme srbijanske agresije obranila za dva mjeseca da ju je branilo toliko vojnika koliko ih trenutačno broji Registar branitelja. Jedina politička stranka u Hrvatskoj koja se protivi javnom objavljivanju imena i prezimena branitelja Domovinskog rata je vladajuća Hrvatska demokratska zajednica.

Ministricu obitelji, branitelja, međugeneracijske solidarnosti Jadranku Kosor u objavljivanju Registra, kazala je, sprječavaju dva zakona; onaj zaštiti osobnih podataka i Zakon o zaštiti tajnih podataka. O oba se zakona brine Agencija za zaštitu osobnih podataka, koja je pak nedavno negativno odgovorila na zahtjev Ministarstva da se ti podaci objave. Stoga, iako ministrica Jadranka Kosor, kako stoji u priopćenju ministarstva, «nema ništa protiv objave Registra, takvim bi činom, bila odgovorna za Kazneno djelo». Iz Ministarstva se na pitanje o prevelikom broju branitelja, opravdavaju tvrdnjom kako je Jedinstveni Registar po prvi puta napravljen 2005. godine, za vrijeme sadašnje vlade, na temelju službenih evidencija Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova, te da se u njemu nalaze 487 409 branitelja raspoređenih u borbeni i neborbeni sektor. Naglašavaju kako Ministarstvo branitelja nikada nije utvrđivalo statuse hrvatskih branitelja nego je tijekom izrade imalo isključivo koordinacijsku ulogu pri objedinjavanju službenih evidencija Ministarstva obrane i MUP-a. Konačno tvrde kako je «nejasno od čega bi se Registar trebao pročistiti, s obzirom da se u njemu nalaze podaci osoba s već utvrđenim statusima branitelja iz službenih evidencija Ministarstva obrane i MUP-a».

Predsjednik SDP-ova Savjeta za branitelje, 39- godišnji Ante Kotromanović, umirovljeni stožerni brigadir Hrvatske vojske, koji je prije godinu dana podigao medijsku prašinu kada je, iako percipiran kao čovjek desnih uvjerenja, odlučio stupiti u stožeru SDP-a kako bi pomogao u rješavanju statusa branitelja, slaže se da su Registar radili djelatnici Ministarstva obrane i MUP-a, ali smatra da je Ministarstvo branitelja, radi svoje inertnosti, također odgovorno za činjenicu da u Hrvatskoj braniteljski status ima preko sto tisuća osoba koje, kako kaže, nikad nisu obule vojničke čizme.
«Ministarstvo obrane i MUP glavni su krivci za tu brojku, ali Ministarstvo branitelja je moralo reagirati kada su im poslali takve podatke. Da sam ministar i da mi to pošalju takve statistike, digao bi se na deset nogu i zahtijevao da mi objasne što je to, kakvi su to podaci?! Tko je tu lud?!». Prisjeća se kako je pokojni, prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman 1996.godine u poslanici u Saboru spomenuo brojku od oko 330 tisuća branitelja, s time da su samo oko 130 tisuća bili aktivni na ratištu, i ti mu se podaci, čine realnima. «Kako samo mi sad tu brojku dogurali do 500 tisuća? Nas mora biti manje, a ne više. Mi smo stariji, neki su umrli od bolesti, neki su počinili samoubojstvo. Logično je da broj branitelja pada, a ne raste».

Kotromanovića koji smatra da su najviše zlouporabe Registra zbile 1996. kada su se odlukom Ministarstva obrane i MUP-a povlastice mahom dodjeljivale onima koji nisu bili na ratištu, ne čudi odbijanje ministrice Kosor da javno objavi Registar. Kaže da HDZ trenutačno vodi, vojničkim rječnikom, tvz. osobnu obranu Registra branitelja. U vojsci se naime, tako naziva obrana koja se mora održati bez obzira na žrtve. HDZ, nagađa, bez obzira na posljedice, neobjavljivanjem Registra, štiti ljude koji uživaju status branitelja i povlastite koje su nezasluženo dobili. Ministričin razlog da zbog Zakona o zaštiti podataka ne može objaviti podatke iz Registra, smatra smiješnim, te govori kako se zakon može lako promijeniti ako koči objavu Registra za koju se zalaže svi pravi branitelji.

Kao i predsjednica Udruge Nezavisnih dragovoljaca Hrvatske, Slavica Hruškar, i on je sasvim siguran da se nitko od branitelja ne protivi izlaganju podataka javnosti. Slavica Hruškar, najviše smeta, što, kaže, većina dragovoljaca sa samog početka rata iz 91-e godine, nije dobila povlastice koje im pripadaju, već su sve privilegije dobili oni koji su za vrijeme rata sjedili u toplim ministarskim foteljama, dok su branitelji hodali po blatu s jednom puškom, s poderanim cipelama i branili Hrvatsku. «Kada je ministar Pančić osnovao Povjerenstvo za ustroj ratnih postrojbi u njemu su sjedili predstavnici udruga, Ministarstva obrane, MUP-a, i drugih. Kada smo dobili spisak ratnih postrojbi bili smo šokirani. Ondje su stajale kulturne, glazbene, satnije i slične».

Kotromanović energično najavljuje, da ću u slučaju pobjede SDP na predstojećim parlamentarnim izborima, odmah prionuti na objavljivanje Registara, a prije toga će ga, kaže, ozbiljno kategorizirati. Posebno ga smeta sadašnja podjela na «borbene» i «neborbene» branitelje jer kaže da još nikada nije čuo da neka zemlja koja je bila u ratu koristi termin «neborbeni branitelji». «U izradi Registra, ratni put branitelja biti će Sveto pismo. Pozvat ćemo sve zapovjednike borbenih postrojbi i zapovjednike satnija, te im predočiti spisak njihovih postrojbi jer oni poznaju sve branitelje kojima su zapovijedali», objašnjava. Slavica Hruškar koja je na ratištu bila od samog početka rata 1991. godine kaže kako braniteljima mogu svašta uzeti, ali da nitko od njih nije zaboravio, tko im je stajao s lijeve, a tko s desene strane za vrijeme borbi, da vrlo dobro znaju prepoznati svoje suborce, te je stoga, uvjerena, da ako postoji volja, ne bi trebalo biti problema kod razvrstavanja branitelja i davanja poštenog statusa svakome od njih.
«Ne može osoba koja je bila dva mjeseca na ratištu imati jednak status kao onaj koji je bio ondje od prvog do zadnjeg dana rata. Mi ćemo, kod rađenja Registra, na tome inzistirati, da svatko dobije onakva prava kakva zaslužuje. Napravit ćemo valjanu kategorizaciju, nećemo miješati kruške i jabuke», kaže Kotromanović. Utvrđivanjem ratnog puta, kaže, ispravit će se nepravde, pa primjerice tajnice koje su radile za MUP-u u vrijeme rata, neće imati više bodova od branitelja s prve crte bojišta.

Na pitanje koje mjesto priželjkuje u Ministarstvu branitelja, odmahuje rukom i kaže: «Nije važno. Važno je da će Ministarstvo, ako SDP dođe na vlast biti aktivno, da će obilaziti sve braniteljske udruge, da će na terenu ispitivati njihove potrebe, te braniteljima omogućiti zapošljavanje». Nitko, priča, ne spominje 30-ak tisuća nezaposlenih branitelja. Šezdeset posto njih su stariji od 55 godina što je problem jer se teško zapošljavaju, i teže idu na doškolovanje i prekvalifikaciju. No, s premijerskim kandidatom SDP-a Ljubom Jurčićem upravo radi na strategiji za zapošljavanje svih umirovljenih branitelja sposobnih za rad. «Jedan od planova je da nekoliko umirovljenih branitelja uzme nekoliko jutara zemlje, primjerice u Slavoniji, koju bi obrađivala, a država bi to otkupljivala». Kotromanović smatra da je rad izuzetno bitan za branitelje, posebno mlade. «U Izraelu ratni invalidi dobivaju naknadu za stupanj invalidnosti, a isto tako nalazi im se primjeren posao za kojeg su dobro plaćeni». Ondje, kaže, na tisuću ratnika, ima 1,1, posto oboljelih od posttraumatskog stresa dok u Hrvatskoj ispada da svaki deseti ima taj sindrom.