Većina Hrvata ovisna je o nikotinu. Naime, puši gotovo svaki treći punoljetni građanin Hrvatske, a toj su navici skloniji muškarci nego žene. U našoj zemlji glavni uzročnici smrtnosti su moždani udar i koronarne bolesti srca koje sasvim sigurno uzrokuje i pušenje.

Pušenje je vodeći svjetski uzročnik preuranjene smrtnosti, a Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da će se broj osoba koje u svijetu umiru od bolesti povezanih s pušenjem do 2020. godine udvostručiti na 10 milijuna godišnje, ako se postojeći trendovi pušenja i dalje nastave. Prema podacima SZO-a, svakih osam sekundi jedna osoba umre od neke bolesti povezane s pušenjem, no zabrinjavajuća je činjenica da netko drugi jednako tako brzo po prvi puta zapali cigaretu.

Dobrobit koja proizlazi iz prestanka pušenja trenutačna je i izravna. Prestanak pušenja u bilo kojoj dobi smanjuje opasnost od preuranjene smrti. Danas se zna da prestankom pušenja pušači umanjuju povišeni kardiovaskularni rizik do 50 posto. U prilog tome govori i činjenica da se 15 godina nakon prestanka pušenja rizik od nastanka koronarne bolesti srca izjednačuje s onim u nepušača. Ipak, iako bi mnogi pušači željeli prestati pušiti, prema procjenama SZO-a, manje od pet posto pušača koji bez stručne pomoći pokušavaju prekinuti ovu za zdravlje opasnu naviku ustraje u apstinenciji najviše godinu dana.

Razlog tomu leži u činjenici da duhanski dim koji sadrži više od 4.000 različitih kemijskih sastojaka, sadrži i najpoznatiji – nikotin, koji stvara ovisnost. Danas je i znanstveno dokazano da je pušenje više od navike i da kod većine stvara ovisnost. Mnoge karakteristike to potvrđuju – tolerancija prema nikotinu te fizička, psihička i emocionalna ovisnost o nikotinu. Da je pušenje više od navike, potvrđuje i SZO. Naime, duhanska ovisnost službeno je zavedeni organski mentalni poremećaj u Internacionalnoj klasifikaciji bolesti i ozljeda pripremljenoj od SZO-a.

Dobra vijest je da znanstvenici danas bolje razumiju ovisnost o nikotinu, posebice ulogu nikotinskih receptora. Nikotin je psihoaktivna tvar i veže se na nikotinske receptore u mozgu, uvećavajući otpuštanje neurotransmitera, uključujući dopamin koji stvara osjećaj ugode osjećaj ugode vezan uz pušenje. S obzirom na visoku razinu morbiditeta i mortaliteta povezanog s pušenjem, napredak znanosti, tj. proaktivna medicinska intervencija sigurno će se pokazati korisnom u borbi za nepušenje.
Pri prestanku pušenja, prema SZO-u, ispitivanja su pokazala da čak i kratki savjeti zdravstvenih stručnjaka mogu povećati razinu apstiniranja od duhana za čak 30 posto. Sve pušače zdravstveni bi djelatnici trebali kontinuirano ohrabrivati da prestanu pušiti.

Pušenje šteti gotovo svakom organu u tijelu te se povezuje s mnogim bolestima, uključujući bolesti srca i krvnih žila, karcinom, bolesti dišnih putova i moždani udar. Direktni je ili indirektni krivac kod više od 50 bolesti od kojih je 20 smrtonosno. SZO je utvrdio kako će jedna od dvije osobe koje trenutno puše umrijeti od bolesti povezane s pušenjem, dok do polovine smrti u populaciji višegodišnjih pušača dolazi u srednjim godinama.

Većina pušača svjesna je posljedica koje nosi pušenje, ali ipak se ne odriče te navike. Iako danas postoje mnoge osobe i organizacije koje mogu pomoći u prestanku pušenja, najveći dio uspjeha ipak je u samoj osobi koja sama mora donijeti čvrstu odluku o prestanku pušenja.