Objavljeno u Nacionalu br. 623, 2007-10-23

Autor: Željko Rogošić

OBNOVA U DOLINI NERETVE

'Krećemo u gradnju nove luke Ploče'

Lučka uprava Ploče i Luka ploče uz pomoć Svjetske i Europske banke te Vlade RH uskoro će početi obnovu te dalmatinske luke u koju će 2014. moći pristajati najveći teretni brodovi

KONKURENCIJA SLOVENCIMA Izgradnjom terminala za rasute terete, gdje će gaz biti 18,5 metara, Luka Ploče postat će konkurencija KopruKONKURENCIJA SLOVENCIMA Izgradnjom terminala za rasute terete, gdje će gaz biti 18,5 metara, Luka Ploče postat će konkurencija KopruVeć ove jeseni očekuje se početak realizacije jednog od kapitalnih hrvatskih gospodarskih projekata - izgradnje nove luke Ploče. Lučka uprava Ploče i Luka Ploče d.d., po modelu javno-privatnog partnerstva, kakav se prvi put primjenjuje u Hrvatskoj, uz podršku Vlade RH, Svjetske i Europske banke, počet će obnavljati luku Ploče i graditi tri nova suvremena terminala za prihvat najvećih brodova. U projekt izgradnje lučke infrastrukture i nabavu opreme, što bi trebalo biti gotovo do 2014., uložit će se 267 milijuna eura. Najveći zagovornik toga projekta, značajnog za razvoj cjelokupnog hrvatskog juga, kojim Ploče postaju velika regionalna luka, jest direktor Luke Ploče d.d. Ivica Pavlović.

IVICA PAVLOVIĆ, direktor Luke Ploče, najavljuje dokapitalizaciju te tvrtke, nakon čega će se znatno smanjiti vlasnički udio državeIVICA PAVLOVIĆ, direktor Luke Ploče, najavljuje dokapitalizaciju te tvrtke, nakon čega će se znatno smanjiti vlasnički udio države“Ovaj je projekt nužan kako bi se sačuvala konkurentnost i osigurala budućnost i razvoj luke Ploče. On se sastoji od ulaganja u lučku infrastrukturu u iznosu od 91 milijun eura i ulaganja u lučku opremu, u iznosu od 176 milijuna eura”, kazao je Ivica Pavlović. “Ulaganja u novu lučku infrastrukturu odnose se na izgradnju terminala za rasute terete, višenamjenskog kontejnerskog terminala za čiju su izgradnju kredite Lučkoj upravi Ploče već odobrili Svjetska banka u iznosu od 58,8 milijuna eura, Europska banka 11,2 milijuna eura, a Republika Hrvatska, kroz Lučku upravu, osigurala je 20,9 milijuna eura. Luka Ploče kupuje opremu vlastitim sredstvima. Već u prve tri godine u opremu terminala za rasute terete uložit ćemo 50 milijuna eura a u drugoj fazi još 30 milijuna eura.

U opremu kontejnerskog terminala uložit ćemo 11 milijuna eura, a u zamjenu opreme u postojećoj luci još 26 milijuna eura. Osim toga zajedno s poslovnim partnerima investirat ćemo u staroj luci oko 70 milijuna eura u izgradnju novog terminala za tekuće terete”, istaknuo je Pavlović koji je direktor Luke Ploče od 1990. Desetljeće prije, kapetan duge plovidbe Pavlović radio je kao lučki peljar. Lučka infrastruktura otplaćivat će se samo kroz razdoblje amortizacije, što znači da s takvim, u nas neprimijenjenim modelom financiranja država uopće neće imati trošak. “U Europi je razdoblje amortizacije infrastrukture od 50 do 80 godina. Mi smo se dogovorili da amortizacija traje 50 godina. U tom vremenu, kroz koncesijsku naknadu, koju će platiti Luka Ploče d.d., i prihod koji će novi terminali ostvarivati od korištenja brodova i obale, i država, odnosno Lučka uprava, bit će na dobitku. Kada svi terminali budu u funkciji, Luka će na ime koncesijske naknade Lučkoj upravi plaćati godišnju koncesiju od 3,5 milijuna eura”, rekao je Pavlović. Prema njegovim riječima luka će podići promet s 4 milijuna tona na 8-10 milijuna tona godišnje, a u špediterskim agencijama i kontrolnim kućama zaposlit će se mnogo ljudi. “Mislimo da u Luci Ploče treba napraviti proizvodne zone, treba osigurati nove poslove sastavljanja materijala koji stigne u luku, etiketiranja robe, prepakiranja, kao u velikim svjetskim lukama. Države daju poticaj ulagačima u takve zone, poput Rotterdama koji Nizozemskoj donosi 11 posto BNP-a. Najmanje donosi sama luka, jer u Rotterdamu su najveće svjetske rafinerije, tamo se razvrstava riba iz Južne Amerike, u vrećama se pakira i sortira šećer i čaj, tamo je burza aluminija i bakra, to je trgovačko čvorište u kojem se roba s velikih brodova prekrcava na manje. Da bi se to realiziralo u Pločama, moraju se promijeniti pojedini hrvatski zakoni. Luka Ploče d.d. je s oko 1000 zaposlenih i sedam poduzeća u stopostotnom vlasništvu najznačajnija tvrtka u županiji, posebno ako se zna da je stopa nezaposlenosti u dolini Neretve 35 posto”, naglasio je Ivica Pavlović. Luka Ploče, koja je još uvijek u većinskom vlasništvu države, postat će privatno dioničko društvo. “Budući da u opremanje terminala za rasute terete trebamo uložiti 50 milijuna eura, nužno je provesti dokapitalizaciju i novu emisiju dionica. Naša kreditna sposobnost je između 20 i 30 milijuna eura, 10 milijuna su vlastita sredstva iz tekućeg poslovanja, a 20 milijuna eura ćemo skupiti kroz novu emisiju dionica.


IVICA PAVLOVIĆ na čelu je Luke Ploče od 1990. godine; na slici s prvim suradnicimaIVICA PAVLOVIĆ na čelu je Luke Ploče od 1990. godine; na slici s prvim suradnicimaUlaganjem u opremu za dva nova terminala i u terminal za tekuće terete s našim poslovnim partnerima, te plaćanjem koncesije, pokazat ćemo da smo novčano sposobni biti koncesionari, kako to traži Svjetska banka od Luke Ploče. Dokapitalizacija je stoga za nas nužna, jer bez nove emisije dionica nema ni novih koncesija. Bez novih koncesija Luka Ploče bi nestala. Stara luka ne pruža više servis brodovima kakav bi trebala, brodovi su sve veći, sve su brže norme, gazovi su sve dublji. Ovakva luka kakva je danas ne bi mogla biti konkurentna Kopru i Rijeci ili nekim stranim lukama”, rekao je Ivica Pavlović koji je 1999. bio ministar pomorstva u vladi Zlatka Mateše.

Koncesije i broj godina usklađeni su s brojem godina otplate investicija. Tako je koncesija na kontejnerskom terminalu na površini od 40.000 četvornih metara 25 godina, a ako Luka sama izgradi još 150.000 četvornih metara skladišnog prostora, što je ulaganje u infrastrukturu, dobit će koncesiju na još 20 godina, znači ukupno 45 godina. Koncesija na terminalu rasutih tereta je 45 godina. Koncesija za staru luku trajala bi 30 godina, a u obnovu dotrajale opreme Luka će utrošiti 26 milijuna eura. Najveća investicija za Luku Ploče je terminal rasutih tereta, čija izgradnja treba početi 2008., a izgradnja kontejnerskog terminala počinje ove godine. “Opremanje obaju terminala Luku Ploče ukupno će stajati oko 80 milijuna eura. Da bi Luka bila konkurentna, mora imati dobar vez, koji će imati gaz. Ali isto tako luka mora imati opremu za pretovar te robe. U današnjoj luci na terminalu rasutih tereta pretovaruju se brodovi do 60 tisuća tona, gdje je gaz 13 metara i norma 10 tisuća tona dnevno. Na novom terminalu rasutog tereta pretovarivat će se brodovi od 200.000 tona, gaz će biti 18,5 metara i dnevna norma 40.000 tona. Takva luka može biti konkurentna Kopru, jer tamo već postoji takav terminal rasutih tereta”, istaknuo je Ivica Pavlović. “U luci Ploče kontejnerski terminal danas ne postoji. Kontejnerski prijevoz obavljamo samo jednom mobilnom dizalicom, norma je 10-12 boksova na sat. Boksove dižemo na konvencionalne obale gdje nema prostora, niti je podloga preuređena. Novi kontejnerski terminal trebao bi u početku imati 40.000 četvornih metara, a proširio bi se na 150.000 kvadrata. Dnevna norma iskrcaja tada će biti 50 boksova na sat. Namjeravamo produžiti obalu kontejnerskog terminala ako bude zahtjeva naših prijevoznika, najvećih svjetskih kompanija Maersk SeaLand, MSC i Evergreen. Tako će nam moći dolaziti brodovi najveće generacije, koji voze na liniji od Kine i Japana i koji za sada mogu uploviti u samo jednu do dvije luke na Sredozemlju”, objasnio je Ivica Pavlović.

LUKA PLOČE u svom vlasništvu ima sedam poduzeća u kojima radi više od 1000 ljudi i najvažnija je tvrtka u županijiLUKA PLOČE u svom vlasništvu ima sedam poduzeća u kojima radi više od 1000 ljudi i najvažnija je tvrtka u županijiLuka Ploče će po kapacitetima terminala biti druga mediteranska luka. Luke poput pločanske, ona u Trstu, Liverpoolu i Manchesteru, više se i ne bave lučkim poslom. Luka je prije svega prostor. Luke su sada izvan gradova, nekad su bile u centrima. Za izgradnju terminala u Pločama osigurani su veliki prostori izvan grada i stare luke u koju se ne mogu vezati veliki brodovi, ni zbog dužine, ni zbog gaza, a ne mogu se postaviti ni velike dizalice. U Pločama je nužno sagraditi novu luku. U staroj luci će jedna od sedam tvrtki kćeri, Luka Ploče trgovina, s partnerima sagraditi treći terminal za tekuće terete i sustav tretiranja otpada. “Trebamo proširiti kapacitete za pretovar tekućih tereta, pri čemu bi nam financijski pomogle velike naftne kompanije”, rekao je Ivica Pavlović.

Javno-privatno partnerstvo javnog sektora, Lučke uprave i privatnog sektora, lučkih operativnih kompanija, praksa je svuda u svijetu. Luka Ploče d.d. će kao i većina luka u svijetu biti privatna. Trenutačno država drži oko 61 posto udjela, ali to će se uskoro promijeniti. Država štiti interese kroz Lučku upravu, upravlja pomorskim dobrom, a u cijelom lučkom području Luka Ploče upravlja pokretnom mehanizacijom.

Postoje četiri modela koncesioniranja u lukama, ali su se partneri u Pločama na terminalima dogovorili da će primijeniti dva. Prvi je javno-privatno partnerstvo po modelu BOT u kojem javni sektor gradi osnovnu infrastrukturu i daje koncesiju, a ovlaštenik gradi operativnu infrastrukturu i nabavlja opremu za rad. Model koncesije BOT primijenit će se na projektu postojeće luke i na terminalu tekućih tereta. Drugi je javno-privatno partnerstvo po modelu EOT u kojem javni sektor gradi infrastrukturu a ovlaštenik koncesije nabavlja opremu za rad. Model koncesije EOT primijenit će se na kontejnerskom i terminalu za rasute terete. “Već je počeo dovoz kamena za izgradnju kontejnerskog terminala”, istaknuo je Pavlović. “HAC je odlagao kamen s autoceste Zagreb - Split - Ploče i to je plaćao Hrvatskim šumama. Taj kamen se sada prevozi u Luku Ploče. HAC nikome ne plaća kamen, a Luka Ploče 2 milijuna kubika kamena koji će joj trebati neće kupovati. Prva faza izgradnje kontejnerskog terminala i terminala rasutog tereta trebala bi početi 2009. Od nove luke u Pločama najviše koristi imat će tvrtke iz BiH. U novoj i opremljenoj luci Ploče, Željezara Zenica ili Metalsteel će godišnje morati uvoziti 1,5 milijuna tona rude ili ugljena, i na vozarini će godišnje uštedjeti 15-20 milijuna dolara. Najveći benefit je za BiH privredu i hrvatske tvrtke u zaleđu. Kad bi se izgradila dva terminala, ušteda privrede BiH bila bi oko 40 milijuna dolara”, naglasio je Ivica Pavlović.

Model bez troškova

Luka Ploče još je uvijek u većinskom vlasništvu države, ali nakon najavljene dokapitalizacije emisijom novih dionica to više neće biti. Ta tvrtka u stopostotnom vlasništvu ima sedam poduzeća koja unutar luke pružaju razne usluge, te zapošljava više od 1000 ljudi. Lučka uprava koja je u državnom vlasništvu sudjeluje u obnovi Luke Ploče kao javni partner. Tvrtka Luka Ploče koristit će pomorsko dobro putem koncesije pa će država tako pokriti troškove gradnje infrastrukture, na što je obvezna prema ugovoru o javno-privatnom partnerstvu.

Vezane vijesti

Radnici strahuju od gubitka terminala u Pločama

Radnici strahuju od gubitka terminala u Pločama

Iako je domaćoj javnosti cijeli slučaj relativno nepoznat, hrvatska luka Ploče predmet je najvrijednijeg najvrijedniji trgovačko-pravni spor u… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika