Objavljeno u Nacionalu br. 623, 2007-10-23

Autor: Nina Ožegović

EKSKLUZIVNO S VIENNALEA

Jane Fonda zvijezda gala večeri u Beču

Zvijezda Hollywooda Jane Fonda bila je prošlog tjedna posebna gošća bečkog filmskog festivala Viennalea, na kojem je prikazano deset njenih najboljih filmova

Jane Fonda jedna je od najkontroverznijih i najneovisnijih žena Hollywooda, a poznata je kao glumica, feministica, politička aktivistica i kraljica aerobikaJane Fonda jedna je od najkontroverznijih i najneovisnijih žena Hollywooda, a poznata je kao glumica, feministica, politička aktivistica i kraljica aerobikaJane Fonda (69), slavna filmska glumica, feministica, politička aktivistica i “kraljica fitnessa i aerobika”, te jedna od najkontroverznijih i najneovisnijih žena Hollywooda, gostovala je prošlog tjedna na bečkom filmskom festivalu Viennale. U programu “Tribute to Jane Fonda” prikazano je njezinih deset najboljih filmova, od “Barbarelle” Rogera Vadima, nastale po tada popularnom stripu, koji ju je u šezdesetima promovirao kao novi svjetski seks simbol, preko “I konje ubijaju, zar ne?“ Sydneyja Polacka, do angažiranih “Detektiv Klute“ Alana J. Pacule i “Povratka ratnika“ Haskella Wexlera iz sedamdesetih za koje je nagrađena Oscarima. Doputovala je u društvu svog sadašnjeg partnera Lyndena Gillisa, umirovljenog biznismena, kojeg je upoznala na promociji svoje opsežne autobiografije od 600 stranica “Moj život do sada”, objavljene prije dvije godine. Po dolasku s aerodroma dočekao ju je direktor Hans Hurch, a ona je izgledala glamurozno i na licu joj se nije vidio umor.

Festival je otvoren u bečkoj vijećnici, na kojem su bili brojni uzvanici iz svijeta filma, primjerice redatelj Haskell Wexler sa suprugom Ritom Taggert, koji je režirao njezina dva filma - “Introduction to the Enemy”, kojeg su snimili u Sjevernom Vijetnamu i “Povratak ratnika”.

Jane Fonda je nakon projekcija svojih filmova razgovarala s novinarima u hotelu Hilton pored Stadt parka prepričavši im brojne anegdote iz svoje dugačke karijere i privatnog života, primjerice o vrlo emocionalnom rastanku s ocem, velikim glumcem Henryjem Fondom, s kojim je tijekom života imala brojne nesporazume. Naime, glava glumačke dinastije Fonda bio je emocionalno hladna i distancirana osoba, izjavila je Jane Fonda, a njezina majka, njujorška bogatašica, ubila se kad je Jane Fonda imala 12 godina. Otac se ženio pet puta, tako da su nju i brata Petera Fondu odgajali djed i baka te guvernante. Svoj su odnos popravili tek na kraju njegovog života, tijekom snimanja “Ljetnikovca na Zlatnom jezeru” redatelja Maxa Rydella, u kojem su prvi put zajedno glumili otac i kći te Katherine Hepburne.

“Odnos oca i kćeri iz tog filma, Normana i Chelsee Thayer, preslikana je situacija iz našeg života i pokazuje naš odnos u kojem godinama nismo mogli riješiti probleme”, objasnila je Fonda. “U filmu postoji vrlo emocionalna scena u kojoj Chelsea kaže ocu da želi biti njegova prijateljica. Snimajući tu scenu, neočekivano sam ga uhvatila za ruku, a on je počeo plakati i zatim je okrenuo glavu od kamera stideći se svojih suza. Redatelj je iskoristio upravo tu scenu, tako da djeluje nevjerojatno realistično. Moj je otac za tu ulogu dobio svog prvog Oscara, no nije mogao biti na dodjeli jer je već bio bolestan. Umro je samo nekoliko mjeseci kasnije”.

Govoreći o protestima protiv rata u Iraku, spomenula je da je u snu imala viziju u kojoj sreće Georga Busha. “Sprijateljila sam se s njim i odvela u Afriku. Rado bih mu pokazala na human način rezultate njegove politike. Kad bi to vidio vlastitim očima, promijenio bi je. I on je čovjek, zar ne?”. “Mentorica” Jane Fonde bila je glumica Simone Signoret, supruga Yvesa Montanda i prijateljica njezinog oca, koja ju je upoznala s pariškim lijevo orijentiranim intelektualcima i umjetnicima. U to je vrijeme već bjesnio Vijetnamski rat, a izvještaji o krvoprolićima u Aziji, nefiltrirani američkom cenzurom, šokirali su njezine francuske prijatelje. Jane Fonda je već tada, nakon uspjeha “Barbarelle”, imala status mačkaste seksi zvijezde, no time nije bila zadovoljna i tražila je način da pobjegne od “besmislenog života”.


Jane Fonda s Hansom Hurchom, direktorom festivala, i Andreasom Mailathom-Pokornym, zaduženim za kulturu BečaJane Fonda s Hansom Hurchom, direktorom festivala, i Andreasom Mailathom-Pokornym, zaduženim za kulturu Beča“Kad sam došla u Pariz, nikoga nisam poznavala, osim Simone Signoret, koja je u mom životu odigrala važnu ulogu pomogavši mi da se transformiram od seksi zvijezde u političku i feminističku aktivisticu”, ispričala je Jane Fonda. “Ona mi je objasnila pozadinu francuskog kolonijalizma u Aziji i ulogu SAD-a u Vijetnamskom ratu. Odvela me je na pariški antiratni skup na kojem je govorio francuski egzistencijalist Jean-Paul Sartre i povezala me s njegovom partnericom i spisateljicom Simone de Beauvoir. Osjećala sam se vrlo čudno; oni su kritizirali moju zemlju, a ja sam se branila. No nakon određenog razdoblja shvatila sam da moram nešto poduzeti. Tada je moj brak s francuskim redateljem Rogerom Vadimom bio pri kraju i kad sam se vratila u Ameriku napravila sam radikalnu promjenu u životu: odrezala sam dugu, plavu kosu i uključila se u antiratne demonstracije. U tom miljeu upoznala sam drugog supruga, političara ljevičara Toma Haydena. Također sam počela birati drukčije uloge. Prvo sam snimila ‘I konje ubijaju, zar ne?’ Sydneyja Pollacka, a zatim ulogu emocionalno nestabilne prostitutke Bree Daniels u filmu ‘Detektiv Klute’”.

Film “Detektiv Klute” je bio prekretnica u njezinoj filmskoj karijeri. Za ulogu prostitutke Bree pripremala se vrlo temeljito - deset dana družila se s kolgerlama, prostitutkama i njihovim svodnicima upoznavši dno njihovog života obilježenog kokainom i kriminalom. “Tada sam zaključila da ne mogu odigrati tu ulogu jer nemam ništa zajedničko s prostitutkama i zatražila sam da poderemo ugovor”, rekla je Fonda. “Istodobno sam se pitala je li iz feminističke perspektive politički korektno da glumim lik prostitutke. Tražila sam savjet od mudrih žena, koje su mi rekle da imam šansu da lik prostitutke pokažem kao višedimenzionalno ljudsko biće. Tada sam se sjetila jedne vrhunske i dobro plaćene francuske kolgerle, koja je radila za najbolju parišku madamme. Njezini klijenti su bili diplomati i poslovni ljudi. Njezin lik mi je pomogao da stvorim Bree. Taj film simbolizira moj život, sinergiju aktivizma i umjetnosti”.

U ULOZI BARBARELLE, ekranizaciji stripa iz 60-ihU ULOZI BARBARELLE, ekranizaciji stripa iz 60-ihJane Fonda je radila s mnogim cijenjenim redateljima - Jean-Luc Godardom, Fredom Zinnemannom, Markom Rydellom - a partneri su joj bili, između ostalih, Robert Redford i njezina prijateljica Vanessa Redgrave. Studirala je balet i slikarstvo, no završila je u čuvenom Actors studiju Leeja Strasberga gdje je bila najbolja u klasi. Dok je snimala film “Kineski sindrom” slomila je nogu i to ju je ponukalo da objavi instrukcijski video s aerobik vježbama, koji se prodao u 17 milijuna kopija. Povukla se s platna početkom devedesetih, ali se vratila na film nakon 15 godina pauze snimivši 2005. “Za sve je kriva svekrva” s Jennifer Lopez te 2007. “Georgia Rules” s Lindsay Lohan.

“Alan J. Pakula imao je psihološki pristup i prilazio je filmu vrlo analitički, gotovo kao psihijatar”, prisjetila se Fonda. “Hal Ashby, redatelj ‘Povratka ratnika’, bio je posve drukčiji - mislim da nije jako volio ljude i zato je stalno bio ukočen. Bio je zainteresiran za osjetljivi dio američke povijesti - za šezdesete i sedamdesete, pa je zato s velikom pažnjom radio taj film. Inače montažer, ponavljao je neke scene 18 puta, no nikad nam nije rekao da nešto moramo učiniti drukčije nego što smo već napravili. Njegov pravi posao je počinjao kod montaže - tada bi on od sati i sati snimljenog materijala strpljivo slagao komadiće filma. Ponekad bismo došli u studio nedjeljom i improvizirali. Kad smo na kraju vidjeli film, to nije bilo ono što smo uradili”.

Govoreći o pripremama za ulogu Sally Hyde u “Povratku ratnika”, Fonda je objasnila da nikada nije željela biti samo glumica koja nešto izvodi ispred kamera, nego je htjela angažirano djelovati. “Družila sam se tri godine s vijetnamskim veteranima i profesionalnim vojnicima i razgovarala s njihovim suprugama u vojnim bazama”, kaže. “Znala sam, vjerojatno više od većine civila, što znači biti vojnik, premda su me tada desničari napadali tvrdeći da ne znam kroz što prolaze vojnici. Jedan od tih veterana, Ron Kovic, po kojem je kasnije snimljen film ‘Rođen 4. srpnja’, u kojem glumi Tom Cruise, bio je tri puta u Vijetnamu i stalno su ga iznova pozivali dok se na koncu nije vratio u invalidskim kolicima. On je shvatio, probijajući se kroz američku birokraciju, što se zaista zbivalo u Vijetnamu, da je bio iskorišten, a cijeli rat laž. Bila sam na skupu u Kaliforniji gdje je pred tisućama studenata držao govor i na kraju rekao: ‘Možda sam izgubio tijelo, ali sam spasio sebe i svoj život!’. Kad sam došla kući počela sam razmišljati o njegovim riječima. Pomislila sam: ‘Kakav koncept!’ Tada sam sa svojim drugim mužem Tomom Haydenom osnovala tvrtku I.P.C. Do tada mutna ideja o filmu počela se pretakati u film.”

AUTOBIOGRAFIJA Jane Fonde, objavljena 2005., bila je bestsellerAUTOBIOGRAFIJA Jane Fonde, objavljena 2005., bila je bestsellerFonda je primijetila kako je “Povratak ratnika” i danas aktualan film. Promjena od domoljubne supruge oficira do odlučne protivnice rata, koja joj je donijela Oscara, imala je paralelu u njezinom životu: kada je u sedamdesetima kao radikalna proturatna aktivistica boravila u Sjevernom Vijetnamu, fotografirali su je za baterijom protuzračnog topa kakvima su rušeni američki avioni. Nazvana je “Hanoj Jane”, a tu fotografiju joj nikada nisu oprostili američki veterani, iako im se ona kasnije ispričala.

Na pitanje da usporedi raspoloženje u Americi sedamdesetih nakon Vijetnamskog rata i danas nakon sukoba u Iraku, odgovorila je da postoji puno paralela. “Troši se puno novca na rat, ali ne i na ljude koji taj rat vode, koji se loše tretiraju”, objasnila je Fonda. “Tu ne mislim samo na vidljive, nego i na nevidljive rane koje pogađaju te mlade muškarce i žene. Od Vijetnama do danas, počevši s Reaganovom administracijom, američka je vlada postala puno spretnija u manipuliranju javnim mnijenjem. Sada se nametnuo stav da je suprotstavljanje ratu protuamerički i nedomoljubni čin. U doba Vijetnama nastojali smo naše vojnike izvući iz Vijetnama; američka vojska je bila pred kolapsom, vojnici su se bunili, bilo je dezertera, vladala je demoraliziranost... I opet je proturatni pokret bio optužen za poraz. A tko će se danas opirati ratu u Iraku? Sada su taj negativistički prikaz podigli na razinu umjetnosti, osobito nakon 11. rujna kada smo prvi put napadnuti na našem tlu. To je bilo vrlo zbunjujuće i zastrašujuće za Amerikance. Oni ne znaju da se sve više vojnika povratnika iz Iraka protivi tom ratu. Sve više vojnika ide u Irak znajući da taj rat nije ispravan, ali osjećaju da se moraju tako ponašati. Navodno nema novačenja, ali to nije točno. Uglavnom se novače siromašni mladići, koji si ne mogu priuštiti da idu na fakultet ili oni koji ne mogu otplatiti svoje studentske kredite. Rat ne dodiruje srednju klasu, tako da se taj dio američke populacije ne osjeća pogođenim ratom, no rat postoji. Ne znam što će se dogoditi, ali sigurna sam da će nam kao zemlji trebati još mnogo vremena da naše rane zacijele od ovog užasa”.

Jane Fonda je zadnjih šest, sedam godina iznimno aktivna u svjetskom pokretu protiv nasilja nad ženama V-Day. Utemeljila ga je feministica i spisateljica Eve Ensler, autorica “Vagininih monologa”, koji se izvode desetak godina na Valentinovo u gotovo svim zemljama svijeta. V-Day se može tumačiti na tri načina: kao Victory Day, Anti Violence Day i Vagina Day, a cilj pokreta je da diljem svijeta upozorava na nasilje nad ženama te prikuplja novac za izgradnju ženskih skloništa, liječenje i slično. U predstavi su do sada sudjelovale, osim Jane Fonde, Marisa Tomei, Isabella Rosellini, Salma Hayek i druge zvijezde, a skupljeno je nekoliko milijuna dolara.

URANIA, jedna od dvorana u kojima se odvijao međunarodni filmski festival u Beču ViennaleURANIA, jedna od dvorana u kojima se odvijao međunarodni filmski festival u Beču Viennale“Kad sam prvi puta gledala ‘Vaginine monologe’, bila sam oduševljena - istodobno sam plakala i smijala se do suza”, kaže Jane Fonda. “Ta mi je predstava promijenila život. Kad mi je ponudila da i sama sudjelujem u predstavi koju je 2001. željela postaviti na sceni Madison Square Gardena, bila sam malo zbunjena jer sam se pitala hoću li moći u javnosti govoriti o vaginama. Prihvatila sam izazov i pridružila sam se Oprah Winfrey, Calisti Flockhart, Glen Close, Queen Latifah i drugim glumicama i pjevačicama, koje su zajedno sa mnom izvele komad pred 17 tisuća gledatelja. Samo tada smo skupile dva milijuna dolara. U početku mi je bilo jako teško javno govoriti o vaginama, usprkos tome što govorim dirljiv monolog u kojem se vagina opisuje kao prekrasno čudo. Kasnije sam to pregrizla i počela sam se jako dobro osjećati u svom tijelu. S projektom smo putovale u Palestinu, Izrael, Meksiko, Jordan, Pakistan, Indiju i druge zemlje, i svuda smo upozoravale na problem nasilja nad ženama. Mislim da pokret ima veliki odjek”.

Premda se filmska industrija bitno izmijenila, Fonda smatra da je još uvijek moguće stvarati političke filmove. “George Clooney je dobar primjer”, izjavila je Fonda i navela filmove “Syriana” i “Laku noć i sretno”. “Danas je puno lakše u Hollywoodu biti subverzivni aktivist nego bankar ili političar. U snimanje umjetničkih filmova ne bih se upuštala. Zato tako jako volim Cate Blanchett. Ne znam bih li ja imala hrabrosti glumiti Boba Dylana”.

Tri braka i dvoje djece

Imala je tri braka - s kontroverznim pariškim redateljem i intelektualcem Rogerom Vadimom, koji ju je nagovorio, kako piše u autobiografiji, na “seks u troje - on i dvije žene”. S njim ima kćer Vannesu. Drugi suprug joj je bio političar Tom Hayden s kojim ima sina Troya Garityja, a treći medijski mogul Ted Turner. Usvojila je i kćerku pripadnika pokreta Crne pantere.

Aktivistica protiv rata

Zbog njezinih antiratnih aktivnosti godinama su Jane Fondi prigovarali “da je privilegirana kći Henryja Fonde, koja je izdala svoju zemlju”. I danas joj se kao “nedomoljubnoj protivnici rata” često obraćaju kao Hanoj Jane, nadimkom koji je zaradila u Sjevernom Vijetnamu.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika