24.10.2007. / 08:36

Autor: Katarina Zorić

AKADEMSKI I STRUČNI NAZIVI

Magistarska titula svima s četverogodišnjim studijem

Na snagu stupa Zakon o akademskim i stručnim nazivima prema kojemu se svima koji su završili četverogodišnje sveučilišne studije priznaje naziv - magistar struke.

Osobe koje su završile četverogodišnji sveučilišni studij uskoro će dobiti magistarske titule. Naime, na snagu stupa Zakon o akademskim i stručnim nazivima prema kojemu se svima koji su završili četverogodišnje sveučilišne studije priznaje naziv - magistar struke, piše Vjesnik.

Visoka (VSS) i viša (VŠS) stručna sprema se ukidaju, magisterij više ne postoji, ali zato se onima koji su završili nekadašnji četverogodišnji sveučilišni studij priznaje naziv – magistar struke.

S obzirom na to da u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa očekuju niz dilema i pitanja, odlučili su provesti višemjesečnu edukativnu kampanju koja će informirati građane o svim promjenama.

Novi zakon propisuje da završetkom sadašnjeg preddiplomskog sveučilišnog studija, koji u pravilu traje tri do četiri godine, a čijim se završetkom dobiva od 180 do 240 bodova, stječe naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus), odnosno sveučilišna prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke. Primjerice, sveučilišna prvostupnica arheologije ima kraticu univ. bacc. arh. koja stoji iza imena osobe.

Uzimajući u obzir tradiciju tehničkih znanosti, Zakon kao titulu vraća i inženjera pa se tako završetkom preddiplomskog studija iz tehničkih znanosti stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik inženjer uz naznaku struke - na primjer, prvostupnik inženjer geodezije, a kratica glasi: univ. bacc. ing. geod.

Naziv magistar i kratica mag. ubuduće će dobivati oni koji završe preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, s najmanje stečenih 300 ECTS bodova. Završetkom poslijediplomskog sveučilišnog studija koji u pravilu traje tri godine (potrebno 180 bodova), stječe se jedini akademski stupanj - doktor znanosti, odnosno doktor umjetnosti. Kratica akademskog stupnja je dr. sc., odnosno dr. art i stavljaju se ispred imena. Za razliku od njega, naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (primjerice, sveučilišni specijalist financijske analize) dobiva ona osoba koja završi poslijediplomski specijalistički studij od jedne do dvije godine (u pravilu 60 do 120 bodova), a kratica naziva je - univ. spec. fin. anal.).

Stručni studiji koji traju kraće od tri godine, odnosno koji donose manje od 180 ECTS bodova, zvat će se stručni pristupnici uz naznaku struke, a kratica je, primjerice, pristup. eoc. (ekonomije). Oni kojima stručni studij traje do tri godine, a steknu 180 ili više bodova, dobivaju naziv stručni prvostupnik. Ovakvi akademski i stručni nazivi unosit će se u diplome po završenom studiju.

Zbog činjenice da nova zakonska regulativa više ne koristi termine VSS i VŠS, očekuje se i promjena Pravilnika o radnoj knjižici. Osobe koje su završile fakultet prije donošenja Zakona, mogu od fakulteta zatražiti da im izda potvrdu ili diplomu kako bi prije stečeni naziv uskladili s nekim od novih naziva. Do kraja studenoga, sveučilišna i veleučilišna tijela moraju napraviti popis oko 900 novih akademskih i stručnih naziva koji će odgovarati starima.Iz Ministarstva znanosti obećavaju da će prilikom usklađivanja starih i novih naziva izuzetno štititi stečena prava pojedinaca.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika