NOVA HRVATSKA LJEVICA Podmladak SDP-a na čelu s Arsenom Baukom (34 godine; peti u X. izbornoj jedinici), Tomislavom Sauchom (27 godina; deveti u I. izbornoj jedinici), Tanjom Vrbat (28 godina; osma u VIII. izbornoj jedinici), Gordanom Marasom (33 godine; sedmi u I. izbornoj jedinici), Danijelom Mondekarom (29 godina; sedmi u VI. izbornoj jedinici) i Željkom Jovanovićem (42 godine; peti u VIII. izbornoj jedinici)Kad su prošlog tjedna u sjedištu Socijaldemokratske partije predstavljeni stranački kandidati, bilo je jasno da Zoran Milanović u hrvatsku politiku uvodi novu generaciju političara. Već za mjesec dana, odmah nakon izbora 25. studenoga, u politički život ući će nekoliko desetaka novih i uglavnom mladih političara. Riječ je o svojevrsnoj “generaciji 70-ih”, obrazovanim donedavnim pripadnicima Foruma mladih SDP-a. Nije tajna da su oni podržali Milanovića na izborima za predsjednika stranke i on im se sada odužio.

Riječ je o procesu koji zahvaća sve relevantne stranke u Hrvatskoj. Bez obzira na pobjednika, u idućem parlamentu i vladi naći će se nova generacija političara, koji su zasad nepoznati široj javnosti. SDP je prvi predstavio svoju listu, ali već se zna da Sanader i HDZ u idućem mandatu planiraju promovirati Zrinku Kovačević i Mariju Pejčinović-Burić kao ministrice znanosti i vanjskih poslova. Tu su i Miroslav Kovačić, jedan od najbližih Sanaderovih suradnika, Branko Grgić iz Splita te Martina Dalić, koja vodi Vladin Ured za strategiju i kandidatkinja je za ministricu financija.

Ako u Vladu uđe HNS, zajamčen je brzi uspon Peri Lučinu, profesoru iz Rijeke, pod čijim su vodstvom okončana dva poglavlja pregovora s Europskom unijom. Lučin je najvažniji haenesovac nakon Radimira Čačića i Vesne Pusić, kandidat za ministra obrazovanja i znanosti.

Milanovićeva strategija vidjela se već pri predstavljanju izbornih lista. Na njima se našlo tridesetak novih osoba, a nitko se nije suprotstavio ili zatražio da ih makne na zadnja mjesta. Tako su u rekonstrukciji SDP-a otpali isluženi kadrovi poput Arlovića i Crkvenca, a pojavili se dosad malo poznati članovi SDP-ova podmlatka. Politička budućnost te generacije ovisi o izbornom rezultatu: pobijedi li SDP, barem petnaest “starijih” članova završit će na položajima ministara i državnih tajnika, a time se otvara prostor za Milanovićeve omladince. Svi su akademski obrazovani i, koliko je moguće za 30-godišnjake, uspješni u vlastitim profesijama.

ZRINKA KOVAČEVIĆ (38), zamjenica ministra obrazovanja i sporta Dragana Primorca, ako HDZ pobijedi na izborima, očekuje ministarsko mjesto u izvršnoj vlastiŽeljko Jovanović jedan je od starijih pripadnika Milanovićeve garniture, rođen 1965., i predviđa se da će biti državni tajnik za zdravstvo. Na izbore izlazi kao peti u VIII. izbornoj jedinici. Jovanović je doktorirao internu medicinu i magistrirao menadžment marketinga, a posljednjih godina radi u farmaceutskoj industriji. Još kao 25-godišnjak postao je zastupnik u prvom višestranačkom Saboru, a poslije je vodio Odjel zdravstva i socijalne skrbi u riječkom poglavarstvu. Relativno je nepoznat na nacionalnoj razini, ali u Primorju je jedan od najistaknutijih socijaldemokrata. Kao razlog povratka u visoku politiku Jovanović ističe ovogodišnje promjene u vrhu SDP-a. “Kad je izabran Zoran Milanović, odlučio sam se jače angažirati jer sada SDP vodi osoba koja mi je bliska i generacijski i po stavovima koje zastupa.”

Dojam je kako Jovanović nije zainteresiran za položaj saborskog zastupnika nego želi funkciju u izvršnoj vlasti. Uvjeren je kako se zdravstveni sustav može poboljšati u kratkom roku: “Zdravstvu godišnje nedostaju dvije milijarde kuna, a to je 1 posto bruto-društvenog proizvoda, pod uvjetom rasta od 7 posto. Naš cilj je pokretanje gospodarstva i ako u tome uspijemo, sredit ćemo probleme i u zdravstvu.”

Branko Grčić, trećeplasirani u X. izbornoj jedinici, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Splitu i član Glavnog odbora SDP-a, glavni je socijaldemokratski kandidat za ministra gospodarstva, a jedna od varijanata je i preuzimanje neke od glavnih funkcija u pregovorima s EU. Iza njega su dvogodišnje pregovaračko iskustvo i potpora Jurčića i Milanovića. Druga je varijanta ulazak u Vladu, što će, naravno, ovisiti o izgledu koalicije lijevog centra. Uspije li stranka postaviti Grčića, to će značiti da jedan od najvažnijih resora preuzima osoba koja podupire regionalni razvoj Hrvatske. Grčić je uvjeren da postojeća centralizacija i naglašeno vodeća uloga Zagreba nije dobra. Zato je unutar SDP-ove gospodarske strategije izradio regionalni model upravljanja “4 puta 4“.

Nositeljica SDP-ove IV. izborne jedinice, 36-godišnja liječnica Biljana Borzan, tvrdi da se problemi Slavonije i Baranje, najplodnijeg, a ujedno i najsiromašnijeg dijela Hrvatske, mogu riješiti samo uz pomoć Vlade: “U Slavoniju i Branaju treba ulagati više nego u ostatak Hrvatske kako bi se izjednačile s ostatkom zemlje.” Puno plodne zemlje u istočnoj Hrvatskoj je zapušteno i zasijano minama koje se sporo uklanjaju. To treba, kaže, hitno riješiti i modernizirati poljoprivredu: “Doživimo sušnu godinu, urod podbaci, a Vlada proglasi elementarnu nepogodu i daje pet do deset posto vrijednosti uroda. Ako se poljoprivreda modernizira, urod neće ovisiti o vremenskim prilikama. Slavonija bi u tom slučaju hranila cijelu Hrvatsku i izvozila prehrambene proizvode.“

MARIJA PEJČINOVIĆ-BURIĆ izgledna je HDZ-ova kandidatkinja za ministricu vanjskih poslovaPremda peti u X. izbornoj jedinici Arsen Bauk ima samo 34 godine, u studenom bi prvi put trebao postati zastupnik i iskusan je član ekipe koju je sastavio Milanović. Rođen je 1973. u Supetru na Braču, a u Zagrebu je diplomirao matematiku i informatiku. Član je SDP-a od osamnaeste godine, bio je predsjednik Foruma mladih, a kad je Račan postao premijer, imenovan je pomoćnikom ministra obrane za informatičku tehnologiju i komunikacije. Bio mu je to prvi ozbiljniji posao u karijeri, što pokazuje kakav je status uživao kod Račana. U prosincu 2002. premješten je na položaj pomoćnika ministra za materijalne resurse. “U neku ruku, raspolagao sam sredstvima kao da sam zajedno Ljubo Ćesić Rojs i Vladimir Zagorec, ne sjećam se točno o koliko se milijardi radilo, ali cifra je bila deseteroznamenkasta“, kaže Bauk. Uvjeren je u izbornu pobjedu i preferira povratak u izvršnu vlast. Ne precizira koja ministarstva i funkcije ga zanimaju, ali ističe svoje iskustvo na području obrane i nacionalne sigurnosti, ali i regionalnog razvoja i posebice politike prema otocima. “Želim ući u državnu upravu i pomoći u borbi protiv korupcije“, kaže Bauk.

Gordan Maras, SDP-ov poslovni direktor, sedmi u I. izbornoj jedinici, u stranci slovi za jednog od najpovjerljivijih Milanovićevih ljudi. Odnos između njih dvojice nalik je vezi koja je postojala između Račana i Josipa Leke, Marasova prethodnika na direktorskoj funkciji. Maras je Zagrepčanin, rođen 1974., diplomirani ekonomist. U SDP-u je deset godina i na konvenciji 2004. imenovan je na sadašnji položaj. Ima realne izglede ući u Sabor i kaže da pretpostavlja da će se kao ekonomist baviti pitanjima financija i gospodarstva. Privlačenje fondova Europske Unije u Hrvatsku ili pitanja visokog školstva, teme su kojima se namjerava baviti Daniel Mondekar, 29-godišnji profesor povijesti iz Zagreba. On je sedmoplasirani u VI. izbornoj jedinici. U stranci je od 1998. a prije tri godine na Račanov poziv postao je član Izvršnog odbora. Pet godina školovao se u inozemstvu a u Bruxellesu je završio Akademiju za europske fondove. “Kad uđemo u EU, iz tamošnjih strukturnih fondova Hrvatska će godišnje dobivati oko 1,5 milijardu eura, ali isključivo budemo li imali kvalitetne programe. Zato je jako važno da u Sabor dođu ljudi koji su stručni i koji će znati rasporediti ta sredstva”, upozorava Mondekar.

Tanja Vrbat, 28-godišnja politologinja, bila je najmlađa predsjednica neke SDP-ove organizacije. Kao sedma u VIII. izbornoj jedinici ima velike izglede da uđe u Hrvatski sabor. U tom slučaju iduće četiri godine namjerava se baviti vanjskom politikom i integracijama. Prije dvije godine vodila je SDP u Umagu, a na razini stranke bila je i međunarodna tajnica Foruma mladih. Politologiju je diplomirala na Sveučilištu u Trstu, a trenutačno je potpredsjednica Socijalističke internacionale mladih, koja okuplja 150 lijevih stranaka.

BILJANA BORZAN, 36-godišnja liječnica iz Osijeka, nositeljica je SDP-ove liste u IV. izbornoj jedinici“Do svoje 19. godine bio sam toliko apolitičan da nisam znao što znači termin zakonodavac. Ali otkako sam 1999. ušao u SDP, politika je za mene postala nešto s čime živim, i nije mi teško dnevno raditi petnaest sati”, priča Tomislav Saucha, 27-godišnji zagrebački pravnik. Na izbore izlazi kao deveti u I. izbornoj jedinici u Zagrebu. Saucha je 2003. bio jedan od osnivača Socijaldemokratske studentske unije, a dvije godine poslije sudjelovao je u organizaciji prosvjeda ispred Ministarstva znanosti, kad se od Dragana Primorca tražilo povećanje studentskih stipendija. "Ako uđem u Sabor, kao pravnik ću sudjelovati u stvaranju legislative kojom će se poboljšati obrazovni sustav u Hrvatskoj“, kaže Saucha.

“Marija Pejčinović-Burić i Zrinka Kovačević nesumnjivo će u idućem razdoblju biti iznimno važne karike unutar HDZ-a i cjelokupne hrvatske politike”, kaže Vladin glasnogovornik Ratko Maček. Iako nije želio potvrditi nagađanja da u slučaju izborne pobjede Sanader u Vladi želi vidjeti te dvije političarke, Mačekov odgovor pokazuje da je čvrsto utemeljena nedavna izjava Marije Pejčinović-Burić u Jutarnjem listu kojom je potvrdila ambiciju da želi naslijediti Kolindu Grabar-Kitarović na položaju ministrice vanjskih poslova.

Marija Pejčinović-Burić rođena je 1963. u Mostaru a u Zagrebu je diplomirala na Ekonomskom fakultetu. Poslijediplomske studije pohađala je u Bruggeu i Varšavi i 90-ih sudjelovala u vođenju Europskog doma. Bilo je to jedno od tadašnjih sjedišta opozicije autoritarnom režimu Franje Tuđmana. U državnu administraciju ušla je 2000. na poziv ministra europskih integracija Ivana Jakovčića. Cijeli mandat je provela na položaju pomoćnice ministra, da bi, kad je vlast preuzeo HDZ, bila promovirana na mjesto državne tajnice ministarstva vanjskih poslova.

PERO LUČIN, najvažniji haenesovac nakon Radimira Čačića i Vesne Pusić, kandidat za ministra znanostiKad je riječ o europskim integracijama, Marija Pejčinović-Burić nesumnjivo je među vodećim stručnjacima u Hrvatskoj. To dobro zna i Sanader koju je nakon dolaska na vlast nije smijenio nego, naprotiv, promovirao. Idući korak bilo je primanje nekadašnje liberalke i kritičarke HDZ-a u redove vladajuće stranke. Politički salto ima smisla za obje strane - HDZ je pojačao imidž stranke privlačne mlađim i obrazovanim kadrovima, dok je Marija Pejčinović-Burić dobila priliku ostvariti ambicije i postati šefica diplomacije. Kolinda Grabar-Kitarović ionako je na odlasku i glavnu vezu s Vladom održavaju Hido Biščević i Marija Pejčinović-Burić, čiji bi glavni suparnik u borbi za ministarski položaj mogao postati Gordan Jandroković.

Zrinka Kovačević učlanila se u HDZ istog onog siječanjskog dana kad i Marija Pejčinović-Burić, a iskaznicu je dobila od Sanadera. Bio je to veliki skok za asistenticu slovačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koju je 2004. Dragan Primorac imenovao pomoćnicom ministra za visoko obrazovanje. Rođena je 1969. u Zagrebu, udana za HTV-ova sportskog novinara Brunu Kovačevića, a njezin politički mentor upravo je Primorac. “Upoznao sam je na intervjuu kad sam tražio pomoćnika za visoko obrazovanje. Zrinka Kovačević je odlična radnica i potpuno podržavam njezin politički angažman”, izjavio je Primorac.

Ovo mišljenje ne dijeli konzervativni dio HDZ-a predvođen Andrijom Hebrangom, koji ju je unutar stranke kritizirao kad je ljetos izjavila da podržava homoseksualne brakove.

Iako je najuspješniji hrvatski pregovarač s Europskom Unijom, a već godinama i jedan od vodećih članova HNS-a, Pero Lučin malo je poznat široj javnosti. Rođen je 1962. u Trogiru a od šeste godine živi u Rijeci. Prorektor je Riječkog sveučilišta i bio je voditelj jedinih dvaju pregovaračkih timova u poglavljima koja su zatvorena: Znanost i istraživanje te Obrazovanje i kultura.

Uzme li se u obzir da je temelj premijerske kampanje Radimira Čačića ulaganje u razvoj obrazovanja, postaje jasna i Lučinova uloga u HNS-u. On je autor glavnih teza koje zastupa Čačić i uspije li HNS ući u buduću vladu, Pero Lučin postat će najozbiljniji kandidat za ministra znanosti i obrazovanja.