Na današnjem forumu "Presude Haaškog tribunala i aktualna suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj", član Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) Željko Puhovski je ustvrdio da su suđenja u Zagrebu za ratne zločine korektnija od suđenja u Haagu.

Puhovski je ocijenio da Haaško sudište više nema smisla, istaknuvši pri tome kako suđenja u Zagrebu i Beogradu ne bi bila moguća "da Haaško sudište nije prije nekoliko godina činilo to što je činilo".

Političke i pravosudne primjedbe koje su iznesene u Hrvatskoj, Puhovski smatra neutemeljenima jer presuda ''vukovarskoj trojci'' ne uzima u obzir tragediju Vukovara, koja je sužena samo na Ovčaru. Neutemeljenima smatra i kazne koje su manje od onih koje je inače izricao Haaški sud. "Zadaća suda nije bavljenje simbolima, niti je zadaća suda da daje utjehu", rekao je.

Predsjednica Upravnog vijeća Centra za ljudska prava, Ksenija Turković ustvrdila je kako je, uz iniciranje pomirenja, jedan od ciljeva zadanih prilikom osnivanja Haaškoga suda bio i "pružanje utjehe" kroz presude, od čega Sud bez obzira na težinu zadatka nije odustao.

Turković se u potpunosti složila s ocjenom Puhovskog da je hrvatsko pravosuđe u potpunosti spremno suditi za ratne zločine i da su suđenja "možda i kvalitetnija i pravednija od suđenja na Haaškome sudu".

U odnosu na dosadašnju praksu tumačenja koncepta zapovjedne odgovornosti u dokumentima Haaškoga suda", Puhovski smatra da je u obrazloženju presude "došlo do potpune aberacije.

U presudi je eksplicitno rečeno da nema dokaza da je netko od oficira davao naredbe u smislu ubijanja, navodi Puhovski, a nije u obzir uzeto dotadašnje tumačenje zapovjedne odgovornosti na način "znao ili je morao znati te nije poduzeo ono što je u njegovoj moći".

"Blaškićev i slučaj vukovarske trojke najbolje pokazuje kako se različito tumačio koncept zapovjedne odgovornosti", dodao je Puhovski koji "posebno besmislenim" drži činjenicu da je "nedvojbeno utvrđeno kako je Šljivančanin odgovoran za sudbinu ljudi iz vukovarske bolnice, a istovremeno je osuđen na pet godina".

"To se meni čini posve neprihvatljivim", kazao je član HHO-a.

Osvrnuvši se na pokretanje sudskog procesa pred hrvatskim pravosuđem, Puhovski je kazao kako pokretanje procesa nije problem, ali kako kaže, problem vidi u suđenju u odsutnosti s obzirom "na sramotna iskustva s nekoliko tisuća procesa u odsutnosti u kojima su ljudi u postupcima koji su trajali sat-dva osuđivani na deset i dvadeset godina zatvora".

Vesna Teršelič, voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću osvrnula se u svom izlaganju na položaj svjedoka, ponajprije na suđenju za zločine u Medačkom džepu koje je nazvala pilot suđenjem jer je kao prvo preneseno hrvatskom pravosuđu.

Teršelič je izrazila zabrinutost da svjedoci nisu prije početka suđenja bili u nekoj formalnoj komunikaciji sa sudom, tj. odvjetništvom sve do početka suđenja, pa se tek u postupku utvrdilo da su neki već mrtvi, da su krive adrese. "Upozoravam na taj propust ne samo zbog ovog suđenja, nego zbog mogućih sličnih situacija - jer će se možda neki predmeti s Međunarodnog kaznenog suda prenijeti u Hrvatsku", kazala je Teršelič.