Dvadeseto stoljeće je stoljeće nafte. Možete li zamisliti današnji svijet bez automobila, zrakoplova i plastike. Odgovor je zasigurno, ne. Bez računalne tehnologije, svijet bi bio sporiji i vjerojatno skuplji, ali kakav bi bio svijet bez nafte? Nafti, koja više nije jeftina, uskoro bi mogao doći kraj. Tomu u prilog ide zabrinjavajuća činjenica da se od 2004. do 2007. godine cijena nafte na svjetskom tržištu učetverostručila. Cijena od 70 američkih dolara za barel sirove nafte, koja je spominjana kao visina cijene za naftu na čijoj razini bi cijena alternativnih energenata bila isplativa je probijena, te sada iznosi više od 90 američkih dolara. Iako se svijet i prije susretao sa problemima u nestašici ( razvoj OPEC-a kao kartela, lokalni ratovi, uragani itd. ), koji su uzrokovali porast cijena nafte na svjetskim burzama, sadašnja cijena rezultat je posve drugačijih parametara'', kaže Anđelko Karlović konzultant u naftnoj industriji.

Na žalost, ova istina dopire do malo koga. Postojeća svjetska nalazišta uglavnom su prešla najveću mogućnost proizvodnje i nalaze se pred ''nemogućom misijom'' kako zadovoljiti povećanje potražnje za naftom. ''Zbog svjetskog trenda povećane potrošnje kao posljedice neumjerene potrošnje energije u SAD-u (5 posto svjetskog stanovništva koje živi u SAD-u troši 25 posto ukupne svjetske proizvodnje nafte) i nagle industrijalizacije budućih svjetskih ekonomskih divova Kine i Indije, u bliskoj budućnosti bit ćemo suočeni sa konstantnim trendom rasta cijena nafte i nestašicama'', kaže Karlović.

Neki znanstvenici naime već duže vremena tvrde da će već sam početak 21. stoljeća, uz globalizaciju svjetskog gospodarstva, čija je paradigma Internet, po svojoj prilici biti u znaku još jednog globalnog fenomena: potražnja za naftom nadmašit će ponudu. Bit će to početak kraja ere jeftine nafte. Postoje i optimističnija predviđanja da će se to desiti kroz 15, 50 ili čak 100 godina, no ishod je neminovan. Rastuća svjetska populacija za svoje gospodarske aktivnosti, posebice poljoprivredu i promet, treba sve više nafte, što naftna industrija prema dostupnim informacijama više neće moći osigurati. Nafte ima sve manje, a njezina cijena postaje sve veća.

O čemu ovisi cijena nafte

Sasvim logično je da cijena nafte ovisi o ponudi i potražnji. No, nafta bi se uvjetno mogla nazvati životnim eliksirom naše civilizacije pa tretiranje nafte poput ''robe'', npr. kukuruza, pšenice ili bilo kojeg drugog obnovljivog izvora energije jedna je od najtežih zabluda našeg vremena. ''S obzirom na nezamjenjljivost i vrlo malu 'elastičnost' potražnje za naftom (potražnju je naime nemoguće bitno smanjiti bez obzira na rast cijena) ovo je samo potvrda posve posebnog položaja nafte među 'robama'. Osim čiste ponude i potražnje, cijena nafte ovisi i o političkoj situaciji na Srednjem istoku te potom i o općenitoj političkoj atmosferi, naročito onoj koju definiraju Sjedinjene Američke Države svojom vanjskom politikom'', ističe Karlović, dodajući kako u posljednje vrijeme postoje pokazatelji da sadašnja cijena nafte koja je premašila 90 američkih dolara sve više postaje odraz činjenice koja se u medijima uglavnom pomno zaobilazi. Naime, riječ je o tome, kaže Karlović, da je prema svemu sudeći postalo nemoguće daljnje povećavanje proizvodnje nafte kako bi se ''hranio'' rast svjetske privrede.

Cijena nafte dakle osim što ovisi o ovom najbitnijem elementu, trenutnoj potrebi tržišta i trenutnom zadovoljavanju te potrebe također ovisi i o nekim manje bitnim elementima. Jedan od njih je kaže Karlović, godišnje doba (u jesen cijena raste zbog zime na sjevernoj polutki i činjenice da se najveći dio nafte troši u industrijskim zemljama koje su također na sjevernoj polutki), a drugi su tekuće zalihe u državama koje su najveći potrošači, osobito SAD. Te su zalihe u ovom trenutku vrlo male.

Trebamo li vjerovati podacima o trenutnoj proizvodnji nafte u svijetu

Trenutna proizvodnja nafte ili bolje reći tekućih ugljikovodika iznosi oko 84 milijuna barela dnevno. ''Podaci IEA (International Energy Agency) sasvim jasno pokazuju da je najveća dnevna proizvodnja nafte bila u svibnju 2005.'', kaže Karlović. Od tog mjeseca, nastavlja , prije dvije i pol godine proizvodnja nafte pala je za oko jedan milijun barela unatoč veoma značajnom porastu cijene i gotovo nevjerojatnom povećanju u istraživanjima i izradi novih bušotina. Zasad, dovoljno će biti reći samo to da bude li proizvodnja sirove nafte padala kao što pada na Sjevernom moru, padat će i nakon izlaska iz perioda ''plafona'' ( maksimalne eksploatacije) s trendom od oko 10 posto godišnje. Prema više modela, između 2020. i 2030. proizvodnja sirove nafte u svijetu trebala bi pasti sa sadašnje 4 milijarde tona godišnje na oko 2.75 milijardi tona.

Hrvatska u svjetskoj raspodjeli neiscrpljenog naftnog bogatstva

U ovome trenutku Hrvatska proizvodnja s domaćih naftnih polja pokriva tek petinu potreba sa trendom pada proizvodnje, zbog iscrpljivosti nalazišta, što će dodatno povećati ovisnost o uvozu nafte. Vezano za to je i više godina stara ideja, da domaća polja treba zatvoriti i čuvati ostatke ostataka domaćih rezervi kao stratešku rezervu, potekla od hrvatskog novinara i ekonomiste Ratka Boškovića.
Budućnost: Znatno manji broj inžinjeraDa sveukupna slika naftnog bogatstva svijeta nije sjajna pokazuje i podatak da naftni inžinjering u SAD-u studira u ovom trenutku brojkom i slovima 600 studenata. Broj inžinjera ne utječe na samu fiziku proizvodnje ali utječe na mogući obujam radova, kvalitetu istraživanja i održavanja postojeće tehnologije. Prije dvadeset godina naftni inžinjering je u SAD-u studiralo desetak tisuća studenata.Kako nastaje nafta?Nafta i daleko najveći dio prirodnog plina većih molekula biološkog su porijekla. Sve današnje rezerve nafte i plina nastale su unutar posljednjih pola milijarde godine. Takva stara nafta vrlo je rijetka i gdje je ima (na nekim nalazištima u Omanu) to treba zahvaliti samo stjecaju posve neobičnih okolnosti. Ugljikovodici su nastali iz organskog materijala taloženog u deltama rijeka ili plitkim morskim bazenima s obiljem flore i faune. Takva područja su ponekad zbog geološke nestabilnosti Zemljine kore počela tonuti i na njih se nastavilo taloženje te se organski materijal našao u zatvorenoj sredini u kojoj se zbog povećanja dubine povećavao pritisak i temperatura. Takve okolnosti dovele su do kemijskih izmjena u nataloženom organskom materijalu i stvaranju organskih spojeva koje zovemo ugljikovodicima. Možemo slobodno reći da se naša civilizacija razvila na račun energije koja se u Zemljinoj kori akumulirala pola milijarde godina. No za nas je nafta prije svega osnova civilizacije. Sve što se dogodilo u XX stoljeću, od povećanja poljoprivredne proizvodnje i posljedičnog povećanja stanovništva s 1.5 milijardi na 6.5 milijardi do industrijske revolucije rezultat je obilja energije koju smo našli u nafti. Prema projekcijama koje je veoma teško dovesti u pitanje, krajnji je trenutak za planiranje budućnosti u kojoj će nafte bit daleko manje nego danas.