Talijanski premijer Prodi zatražio je od rumunjskog kolege Tariceanua da obuzda rijeku iseljenika iz Rumunjske u ItalijuDok se u utorak, 30. listopada navečer, iz kupnje u središtu Rima u svoj stan u vojnoj zgradi u sjevernom predgrađu vraćala 47-godišnja Giovanna Reggiani, postala je žrtvom nove vrste kriminala u talijanskom glavnom gradu, kriminala koji je doveo u krizu odnose Italije i Rumunjske. Sišla je na stanici Tor di Quinto i krenula mračnim putem prema nekoliko stotina metara udaljenom stambenom bloku. Na pola puta napao ju je muškarac, ona ga je udarala torbom i kišobranom, ali on ju je izudarao, onesvijestio i odvukao do obližnjeg šumarka, gdje je logor skitnica gdje je i on stanovao. Što se dalje događalo, istraga još nije utvrdila, ali oko 21 sat Romkinja koja je ondje također živjela vidjela ga je kako vuče tijelo te žene prema obližnjem jarku da ga tamo baci. Rumunjska Romkinja otrčala je do ceste da pozove u pomoć, istrčala pred autobus i zaustavila ga. Kako ne zna talijanski, uzbuđeno je nešto govorila na rumunjskom i pokazivala rukama. Vozač je pozvao policiju koja je ubrzo došla.

Policajci su pošli za Romkinjom u logor, koji se s ceste gotovo i ne vidi, i pronašli izudaranu ženu u jarku. Još je pokazivala znakove života pa ju je hitna pomoć prebacila u bolnicu. Teško ozlijeđena, u nesvjestici, nije reagirala na podražaje, iako joj je mozak još pokazivao znakove aktivnosti. Bila joj je slomljena lubanja, a bilo je indicija da je nasilje bilo i seksualno. Romkinja je policiji rekla tko je vukao pretučenu ženu i taj je čovjek uhićen, Nicolae Romulus Mailat, 24-godišnji rumunjski Rom koji je prije pet mjeseci stigao s majkom u Italiju i nastanio se u tom logoru straćara, povremeno radeći kao zidar. U romskom selu Vurpar nedaleko od Sibiua u središnjoj Rumunjskoj ostavio je ženu, ondje je bio osuđen za krađu, a u zatvoru si je zabijao čavle u glavu.

Uhićen je okrvavljen i izgreben i odveden u rimski zatvor Regina Coeli. U njegovoj straćari pronađena je torbica njegove žrtve bez dokumenata. Tek nekoliko sati kasnije utvrđen je njezin identitet, kad se njezin suprug Giovanni Gumiero, admiral talijanske ratne flote, zapovjednik eskadre minolovaca u sjevernoj ratnoj luci La Spezia - budući da mu se nije javljala na telefon - obratio policiji. On je odmah doputovao u Rim da u bolnici bude kraj žene. Dva dana poslije Giovanna Reggiani je preminula.

Ubojstvo Giovanne Reggiani samo je dio vala imigrantskih zločina koji su zahvatili Italiju. Najviše takvog kriminala ima u Rimu, Milanu i Torinu, gdje su na periferiji iskrsnuli pravi mali gradovi straćara gdje ti useljenici žive.

Nakon što je Rumunjska, zajedno s Bugarskom, početkom ove godine primljena u Europsku Uniju, njeni su građani dobili mogućnost slobodnog putovanja zemljama Unije. Neke su zemlje liberalne prema njihovu dolasku i zapošljavanju, dok npr. Britanija rumunjskim i bugarskim građanima ne dopušta zapošljavanje i kontrolira njihov dolazak. Italija vodi vrlo liberalnu imigrantsku politiku pa se Rumunji u velikom broju doseljavaju u Italiju.

Franco Frattini, povjerenik EU za pravosuđe, angažirao se na inicijativi da se Rumunjska prisili na ograničavanje iseljavanja u ItalijuU posljednjih godinu dana broj useljenika povećao se za čak 21 posto, oko 700.000 ljudi. Danas u Italiji ima 3,7 milijuna legalnih useljenika, ali i znatan nepoznat broj ilegalnih. To je 6,2 posto stanovnika Italije, bitno više od prosjeka u EU. Prije pet godina u Italiji je bilo samo 700.000 emigranata, a ako se ovakav trend nastavi, za 20 godina u Italiji će biti više od 10 milijuna stranaca.

Prije pet godina vidjelo se da se Italija iznutra mijenja, jer se broj stranaca povećavao znatno brže nego u drugim europskim zemljama, čak brže nego u Njemačkoj, koja je tradicionalno imigracijska zemlja. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj u izvještaju o imigraciji tvrdila je da će se preseljavanje stanovništva u zemlje gdje dosad nije bilo mnogo stranaca sljedećih godina povećavati. Italija je postala primamljivom zbog zakonodavstva tolerantnog prema useljenicima, zbog niske razine rasizma te zbog ekonomskog buma i velike potražnje za radnom snagom. Italija i Španjolska jedine su zemlje u Europi gdje postotak nezaposlenosti među useljenicima ne prelazi postotak u općem stanovništvu: stranci u Italiji mogu naći posao jednako kao i Talijani.

Italija ekonomski buja, što se u vladi posebno uzima u obzir kad se razgovara o imigraciji. U ministarstvu unutarnjih poslova redovito se određuju godišnje kvote useljenika, a udruge poslodavaca traže da se one povećaju jer radnika treba više nego što se procjenjivalo na početku godine. Sindikati se protive takvim zahtjevima tražeći da se nova radna mjesta podijele talijanskim nezaposlenima, ali kvote za strance se povećavaju jer na talijanskom tržištu rada nema dovoljno domaće radne snage.

Italija je donedavno bila izrazito iseljenička zemlja, mnogi Talijani su još od 19. stoljeća u sjevernoj Europi i preko Atlatnika tragali za boljim životom. Poslije je počelo useljavanje stranaca, posebno nakon pada komunizma, ponajviše iz istočne Europe i s Bliskog istoka. U prvom imigracijskom valu Italija je kao članica EU bila prolazna zemlja preko koje su useljenici odlazili u Francusku, Njemačku i sjevernije zemlje. Posljednjih pak godina u Italiji se stranci zadržavaju, nalaze posao i počinju živjeti.

Sredinom 90-ih najviše useljenika dolazilo je iz Albanije. Uslijedio je val useljenika iz Afrike i s Bliskog istoka, koji su stizali opasnim rutama krijumčara ljudi na trošnim brodicama preko Sredozemlja uz mnogo žrtava. A nakon 1. siječnja ove godine Italčiju su preplavili useljenici iz Rumunjske, kad su Rumunjska i Bugarska ušle u EU. Zbog teških ekonomskih prilika u Rumunjskoj Rumunji masovno diljem Europe tragaju za poslom i boljim životom. Ali znatan dio zemalja EU ograničava boravak i zapošljavanje Rumunja i Bugara, a Italija to nije učinila. Iako Romi u Rumunjskoj nisu posebno velika manjinska zajednica, oni čine znatan dio nove rumunjske emigracije u Italiju. Na periferiji velikih gradova grade naselja straćara. Samo oko Rima posljednjih je godina nastalo pedesetak takvih naselja, posebno uz željezničke pruge i uz obale Tibera, na mjestima zaklonjenim od pogleda s cesta i iz stambenih blokova.

WALTER VELTRONI, gradonačelnik Rima, zatražio je da se ograniči nekontrolirani priljev RumunjaRumunja u Italiji ima već 556.000, 15 posto svih useljenika. Na drugom su mjestu Marokanci, na trećem Albanci, pa Ukrajinci. Nevladine organizacije tvrde da Rumunja ima čak i milijun. Najviše se zapošljavaju u građevinarstvu i na drugim teškim manualnim poslovima, a mnoge Rumunjke rade kao kućne pomoćnice, njegovateljice starih i nemoćnih te babysitterice. Ima i rumunjskih liječnika, inženjera i intelektualaca. Najpoznatiji Rumunji u Italiji su nogometaš i Intera i Fiorentine Cristian Chivu i Adrian Mutu.

Unutar rumunjske zajednice u Italiji najviše se povećava broj onih koji nisu došli raditi nego skitati i baviti se kriminalom. Prema podacima rimske gradske uprave svakog tjedna u Rim stigne oko tisuću Roma, što je ogroman problem. U ljetošnjem opširnom izvještaju ministarstva unutarnjih poslova na 450 stranica o kriminalitetu među strancima u Italiji Rumunji su po broju delikata na prvom mjestu u sedam od 15 kategorija, po broju ubojstava, silovanja, krađa automobila, provala u kuće i trgovine, pa čak i ucjena.

U talijanskim zatvorima ima 2304 rumunjskih državljana, 15 posto od 15.848 zatvorenih stranaca. U posljednjih osam godina protjerano je iz Italije čak 60.000 Rumunja. U talijanskoj javnosti raste uvjerenje da su Rumunji jedna od najvećih prijetnja sigurnosti. I prije je bilo gadnih slučajeva, npr. kad je suprug jedne Rumunjke, koja je radila kao kućna pomoćnica, ubio bračni par, njezine poslodavce.

U srpnju je talijanski premijer Romano Prodi u Rimu od rumunjskog premijera Calina Popescua Tariceanua zatražio da obuzda rijeku emigranata iz Rumunjske u Italiju. Sredinom listopada gradonačelnik Rima Walter Veltroni u Bukureštu je razgovarao s rumunjskim ministrom unutarnjih poslova, ali rumunjska vlast nije poduzela ništa da se problem riješi.

Ali ubojstvo Giovanne Reggiani zgrozilo je talijansku javnost. Ona je bila vrlo pobožna žena bez djece, mnogo vremena posvećivala je djeci u mjesnoj crkvi, a bila je i supruga časnika talijanske vojske. Čim je doznao za taj događaj, gradonačelnik Veltroni energično je alarmirao talijansku vladu, koja se sutradan sastala na posebnoj sjednici i donijela hitne odluke. Odlučeno je da lokalni šefovi policije smiju protjerati bilo kojeg stranca za kojeg smatraju da ugrožava sigurnost, a to se odnosi i na državljane EU. Ta je odluka objavljena u obliku vladina dekreta sa zakonskom snagom, što ga je još iste večeri potpisao i talijanski predsjednik Giorgio Napolitano.

Na istoj sjednici odlučeno je da se pokrene politička i diplomatska akcija da se Rumunjska prisili da poduzme mjere kako bi se spriječio nekontrolirani dolazak Rumunja u Italiju. Talijanska vlada najavila je da će to pitanje pokrenuti i unutar institucija EU, na čemu se odmah angažirao povjerenik za pravosuđe u Europskoj komisiji Franco Frattini. Veltroni je na tome posebno inzistirao i zbog toga je izjavio:

Talijanski predsjednik Napolitano o tome je razgovarao sa svojim rumunjskim kolegom“Europa treba rumunjsku vlast pozvati na odgovornost. Ne može se biti u Europi, a ne poštovati njena pravila. Ne može se samo podići sve brane i pustiti tisuće i tisuće ljudi da prijeđu iz jedne europske zemlje u drugu u pravoj invaziji. Ne zaboravimo, prije nego što je Rumunjska ušla u EU Rim je bio najsigurniji grad na svijetu.”

Premijer Prodi ponovno je o tome razgovarao s rumunjskim kolegom Tariceanuom, a da se taj problem postavi kao europsko pitanje, slaže se i predsjednik Napolitano. S tim se slažu i opozicija i vladina koalicija, koja je ovako energično djelovala i zbog straha da će je desna opozicija napasti da je odgovorna za taj problema, jer je Prodijeva vlada jako liberalizirala zakon o imigraciji. Udruge za zaštitu ljudskih prava upozoravaju pak da se stvara opasna ksenofobična histerija, da je kriminalitet rumunjskih useljenika mnogo manji od kriminaliteta talijanske mafije, da su gangsteri u Napulju počinili mnogo veći broj ubojstava nego Rumunji. Ta je histerija, tvrde, nepravedna i štetna, što pokazuje i ono što se dogodilo prošlog petka: osmorica maskiranih muškaraca noževima i palicama na periferiji Rima napali su trojicu Rumunja i teško ih ozlijedili. Ministar unutarnjih poslova Giuliano Amato rekao je da se to ne smije pretvoriti u antirumunjsku histeriju, nego se treba ograničiti na akciju državnih tijela protiv Rumunja koji krše zakon. Upozorio je da velika većina Rumunja u Italiji radi i poštuje zakon, a posebno je podsjetio da je osoba koja je prijavila događaj policiji bila upravo rumunjska Romkinja, što je “važna i simbolična činjenica”.

.