JADRANKA KOSOR,potpredsjednica HDZ-ove vlade, u svom je govoru istaknula kako uopće nije važno koja lada“Trebalo je imati obraza pa hladnokrvno doći na svečano otvorenje projekta koji si godinama pljuvao”, tako je Mirando Mrsić, internist u Zavodu za hematologiju KBC-a Zagreb i član SDP-ova Savjeta za zdravstvo i socijalnu politiku, prije nekoliko dana za Nacional komentirao dolazak Andrije Hebranga na prošlotjedno otvorenje “novog Rebra”, dograđenog dijela KBC-a Zagreb oko kojeg se već godinama spore dvije najveće hrvatske političke stranke. I dok je HDZ-ova potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor pred okupljenim novinarima i fotoreporterima svečano otključavala nove bolničke prostorije, a uz nju su cupkali ravnatelj KBC-a Zagreb Željko Reiner, HDZ-ov član Predsjedništva Andrija Hebrang i ministar zdravstva Neven Ljubičić, na tom događaju nije bilo ključnog čovjeka koji je još prije šest godina cijeli projekt inicirao i borio se za njegovu realizaciju, što ga je u konačnici i stajalo funkcije. Riječ je, dakako, o Josipu Paladinu, poznatom hrvatskom neurokirurgu kojeg je upravo bivši ministar zdravstva Andrija Hebrang smijenio s mjesta ravnatelja Rebra. Budući da je cjelokupni projekt dogradnje Rebra započeo još 2001., u vrijeme vlade Ivice Račana, te da su tada oporbeni HDZ-ovci godinama kritizirali projekt, posljednjih dana u SDP-u vlada ogorčenost zbog HDZ-ova prisvajanja projekta i svih zasluga.

A slučaj Rebro počeo je još prije gotovo šest godina, ujesen 2001. Tada je ravnatelj Josip Paladino inicirao da Stručno vijeće KBC-a Zagreb donese odluku o potrebi dogradnje Rebra, što je ubrzo prihvatilo i Upravno vijeće bolnice. Tijekom 2002. izraelska tvrtka Clalit, specijalizirana za zdravstvene projekte, izradila je studiju o proširenju Rebra. Studija je predviđala građevinski, tehnološki i organizacijski preustroj KBC-a Zagreb, izgradnju suvremenog operacijskog bloka s 36 operacijskih dvorana, novu zgradu poliklinike, dnevnu bolnicu i mnoge popratne sadržaje, iz kojih se izdvajao hotel za posjetitelje bolesnika, poslovni prostori i velika podzemna garaža. Čim su krenule najave o projektu, tada oporbeni HDZ počeo je s kritikom i žestokom kampanjom protiv ideje, a otpor projektu predvodio je Andrija Hebrang. Ipak, vlada Ivice Račana u svibnju 2003. dala je jamstvo za kredit vrijedan 73,2 milijuna eura, koji je već u srpnju iste godine realiziran kod Zagrebačke, Privredne i Splitske banke, pa je nakon toga na javnom natječaju za izvođača radova odabrana tvrtka Konstruktor. Ubrzo je uslijedio i početak radova po principu “ključ u ruke”, a predviđalo se da će dogradnja biti završena u roku od 30 mjeseci.

Međutim, u ostvarenju projekta u zadanim rokovima ispriječila se smjena vlasti u Hrvatskoj. Čim je na prošlimUZ BOLNIČKE ZGRADE sagrađen je i hotel za posjetitelje bolesnika, poslovni prostori i najveća podzemna garaža u Zagrebu, kojom će deset godina upravljati Zagrebparking na ime komunalne naknade parlamentarnim izborima HDZ pobijedio SDP, u novoj HDZ-ovoj vladi, u kojoj je potpredsjednik i ministar zdravstva postao Andrija Hebrang, počele su kritike na rad i projekte bivše vlade, a posebno se isticao projekt dogradnje Rebra. U svojim javnim istupima ministar Hebrang je Rebro često navodio kao primjer SDP-ove rastrošnosti i neumjerenosti, a to je pojačavao nazivajući cijeli projekt “Rebrovac”, po uzoru na izgradnju pogona za preradu glinice u Obrovcu, što se smatra jednim od najvećih gospodarskih promašaja nekadašnje Jugoslavije. Kolika je bila količina Hebrangova animoziteta prema dogradnji Rebra i tadašnjem ravnatelju Josipu Paladinu dovoljno svjedoči činjenica da je samo nekoliko dana nakon imenovanja Vlade jedan od prvih njegovih poteza kao novog ministra zdravstva bio da 8. siječnja 2004. osnuje stručno povjerenstvo za nadzor projekta dogradnje KBC-a Zagreb. Istovremeno, pojačale su se kritike na račun cijelog koncepta i spekuliralo se da bi Hebrang mogao smijeniti Paladina s ravnateljske funkcije. Tadašnji ministar tvrdio je da nema novca za tako opsežan projekt, da Paladino na dogradnju Rebra troši državni novac namijenjen za nabavu lijekova, a na građane je pokušavao utjecati i emotivnim izjavama poput “Postavljam pitanje je li nužna centralizacija investicija u KBC Rebro u iznosu od 88 milijuna eura a da istovremeno još uvijek nije rekonstruirana bolnica u Vukovaru, bolnica u Rijeci, Split još uvijek nema rodilište, a u bolnicama na 16 pacijenata imamo samo jedan zahod? Paladinov je koncept što više ‘isisati’, zadužiti se i investirati, pa makar i po cijenu blokade isporuke lijekova i nedostatka nužne opreme”. Pritom nije ostao samo na riječima, nego je 19. ožujka 2004. Državnom odvjetništvu poslao zapisnik Ministarstva zdravstva koji je trebao kompromitirati ravnatelja Rebra Josipa Paladina, ali i bivšeg premijera Ivicu Račana, kojem je Hebrang zamjerio što je za koncept dogradnje Rebra izdao državno jamstvo. U međuvremenu, nedugo nakon smjene vlasti stali su i radovi na Rebru. Bez obzira na sva Hebrangova nastojanja da ocrni projekt dogradnje Rebra i inicijatore projekta, većina hrvatskih građana smatrala je da je riječ o legitimnom i opravdanom projektu, što se pokazalo i krajem ožujka 2004. Tada je ravnatelj Rebra Josip Paladino u HTV-ovoj emisiji “Nedjeljom u 2” javno branio projekt dogradnje Rebra, te je na kraju emisije ispalo da je na njegovoj strani 95 posto gledatelja, dok je samo 5 posto glasovalo za Hebranga. Hebrang je potom izazvao skandal tvrdnjom da su glasovi gledatelja bili namješteni, što mu je navodno dojavila “njegova veza u HT-u”. Kad je tom izjavom uzburkao javnost, izjavio je da mu je to dojavio “prijatelj iz SDP-a”, na što su mu SDP-ovci tada poručili da on “nema prijatelja ni u HDZ-u, a kamoli u SDP-u”.

Epilog javne svađe između HDZ-ova ministra i SDP-a bio je da je 600-tinjak zaposlenika Rebra na velikom skupu podržalo ravnatelja Paladina, no to nije spriječilo Hebranga da unatoč velikim protivljenjima na sjednici Upravnog vijeća KBC-a smijeni dotadašnjeg ravnatelja, a na njegovo mjesto postavi nekadašnjeg HDZ-ova ministra zdravstva Željka Reinera. U prvim istupima nakon imenovanja, Reiner je, doduše vrlo ublaženo, slijedio retoriku svog stranačkog mentora Hebranga, spominjući neizvjesnost cijelog projekta dogradnje Rebra, nedostatak novca za dovršetak, no prema Nacionalovim izvorima ubrzo je shvatio da dogradnja Rebra uopće nije loš projekt, pa je u HDZ-u i Vladi unatoč Hebrangovu protivljenju lobirao da se projekt ipak završi.

MIRANDO MRSIĆ, liječnik s Rebra i SDP-ov kandidat za Sabor, smatra da je HDZ samo nastavio ono što je unatoč kritikama SDP osmislio i proveoTako je i bilo: nakon proučavanja cjelokupne dokumentacije projekta bivše vlade, Ivo Sanader i njegovi suradnici shvatili su da bi otkazivanje dotad potpisanih ugovora o dogradnji bilo vrlo skupo, pa su tako zapravo bili prisiljeni provesti ga do kraja, eventualno tek angažirajući HDZ-u bliske građevinske tvrtke kao podizvođače. Potom su prekinuti radovi na Rebru ponovo bili pokrenuti. Kad su već bili prisiljeni provoditi projekt Račanove vlade, u HDZ-u su najvjerojatnije zaključili da uspjeh projekta u konačnici mogu prisvojiti sebi, pa su i datum proglašenja završetka radova “naštimali” da im se uklopi prije samog početka predizborne kampanje.

Tako je Rebro svečano “otvoreno” u utorak, 30. listopada, tik uoči početka predizborne kampanje. Tog dana na Rebro je stigla HDZ-ova potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor u pratnji ministra zdravstva Nevena Ljubičića, a domaćin im je bio sadašnji ravnatelj Rebra Željko Reiner. Zanimljivo je da je u delegaciji bio i Andrija Hebrang, najveći protivnik dogradnje Rebra, a prema nekim informacijama glavni inicijator projekta, Josip Paladino, na svečanost navodno nije niti bio pozvan, a ondje ga nitko nije ni vidio. Međutim, Andrija Hebrang je tik uz Jadranku Kosor, bez imalo grižnje savjesti, veselo šetao novoizgrađenim hodnicima bolnice na Rebru.