Objavljeno u Nacionalu br. 625, 2007-11-06

Autor: Robert Bajruši

POLITICAL REPORT

HSS bliži HDZ-u, HSLS SDP-u

SDP I HDZ će, prema istraživanjima, osvojiti po pedesetak mandata, ali za stabilnu većinu će onomu tko bude sastavljao vladu trebati bar dvadeset zastupnika manjih političkih stranaka

Josip Friščić, šef HSS-a, sa Slavkom Goldsteinom, predsjednicom HSLS-a Đurđom Adlešić i Doricom NikolićJosip Friščić, šef HSS-a, sa Slavkom Goldsteinom, predsjednicom HSLS-a Đurđom Adlešić i Doricom NikolićGlavno strateško pitanje, treba li poslije izbora ući u SDP-ovu ili HDZ-ovu vladu, ovih je dana dovelo do prvih većih razmimoilaženja unutar saveza Hrvatske seljačke stranke i Hrvatske socijalno-liberalne stranke: dok HSLS inklinira SDP-u, Josip Friščić i njegovi najbliži suradnici mijenjaju strategiju i sve češće kontaktiraju sa Sanaderom i HDZ-om, potvrdili su za Nacional neki od vodećih članova te koalicije. Premda se ne radi o većim sukobima, najnovija situacija još jednom otvara iznimno važnu temu za budućnost Hrvatske, koja glasi: komu će se nakon 25. studenoga prikloniti manje stranke i manjinski zastupnici, koji će dobiti četrdesetak saborskih mandata.

Relevantni predstavnici HSS-a, HSLS-a i HSP-a ispričali su kako su proteklih desetak dana u brojnim neformalnim razgovorima postignuti prvi načelni dogovori o uvjetima za koaliranje. Dok stranački čelnici nastupaju na skupovima i gostuju u medijima, pregovara se o budućim koalicijama. Stvar je razumljiva s koje se god strane promatrala - Ivo Sanader i Zoran Milanović svjesni su kako će za pobjedu morati pronaći koalicijske partnere, a u pet manjih stranaka i koalicija počeli su iznositi zahtjeve, odnosno uvjete pod kojima su spremni podržati iduću vladu. To znači da je, usporedo s izbornom kampanjom i pokušajima mobilizacije birača, počelo privlačenje budućih koalicijskih partnera. Nimalo neočekivano. Unatoč svim izbornim prognozama koje pokazuju da će SDP i HDZ zajedno osvojiti više od dvije trećine saborskih mandata, neosporno je da će za formiranje iduće vlade biti potrebna podrška nekoliko manjih stranaka, a možda i predstavnika nacionalnih manjina. Tri relevantna ispitivanja javnog mnijenja, koja su proveli International Republican Institute (IRI), Agencija Puls i Media Metar, pokazuju da HSS-HSLS, HSP, HNS, IDS i Hrvatska stranka umirovljenika osvajaju 29-31 mandat, a tomu treba pribrojiti još osam manjinskih zastupnika. Uzme li se u obzir da SDP dobiva 56-58 zastupničkih mjesta, a HDZ 51-53 (bez dijaspore), za formiranje vlade trebat će više od dvadeset mandata iz drugih stranaka.

RUŽA TOMAŠIĆ I ANTO ĐAPIĆ, čelnici HSP-a, javno ne priznaju da su, uz neke uvjete, spremni prekinuti neprijateljstva s HDZ-omRUŽA TOMAŠIĆ I ANTO ĐAPIĆ, čelnici HSP-a, javno ne priznaju da su, uz neke uvjete, spremni prekinuti neprijateljstva s HDZ-omU političkih kuloarima u posljednje se vrijeme govori o smanjenju HDZ-ovih koalicijskih kapaciteta. Sanader ima velike probleme u zadržavanju stranaka s kojima drži vlast od 2003., jer HSLS, HSU pa čak i SDSS najavljuju promjenu strane. Pritom treba biti oprezan, jer na pitanje zašto HDZ ubuduće ne bi bio atraktivan saveznik, iz svih tih stranaka kao glavni razlog ističu bahato Sanaderovo ponašanje. Tvrde da Sanader omalovažava njihove zahtjeve i ponaša se kao nedodirljivi vođa, a to ih udaljava od HDZ-a. Svi koji poznaju sadašnjeg premijera mogu posvjedočiti istinitost kritika na njegov račun, ali s političkog gledišta takve optužbe djeluju poput dječjeg tužakanja. Sanader je u kampanju ušao s ciljem da osvoji više glasova od SDP-a, za što mora uzeti i dio podrške svojim dosadašnjim koalicijskim partnerima. To je u prvom redu osjetio Anto Đapić, jer je HSP, prema anketama, od početka ove godine izgubio pedeset posto birača i umjesto predviđenih 15-17 zastupnika bit će prezadovoljan ako nakon 25. studenoga u Hrvatski sabor uđe deset pravaša.


Đapić je uvjeren da Sanader stoji iza odluke Tončija Tadića da napusti HSP i tako oslabi stranku. HSP je sada stvarno u lošoj situaciji i vrlo vjerojatno neće prijeći prag u I. i VIII. jedinici, a upitno je kako će desni glasači podijeliti glasove u južnoj Dalmaciji, gdje konkuriraju Tadić i Ruža Tomašić. Osim toga, HDZ je, baš kao u Tuđmanovo doba, pokrenuo akciju kupovanja pravaških članova, koji su u Koprivnici, Varaždinu, Sisku i još nekim mjestima prešli u vladajuću stranku. Iako u sjedištu HSP-a prebjege proglašavaju lokalnim pijancima, neosporno je da je HDZ uspio oslabiti ili sasvim razbiti nekoliko Đapićevih gradskih organizacija.

ZORAN MILANOVIĆ se prema HSLS-u ponaša kao da čeka izbore, što u toj stranci ne odobravajuZORAN MILANOVIĆ se prema HSLS-u ponaša kao da čeka izbore, što u toj stranci ne odobravajuU takvim okolnostima HSP-ov šef posljednjih dana “off the record“ plasira tezu kako je u ovom trenutku HSP nezainteresiran za poslijeizbornu koaliciju s HDZ-om. Navodno su pravaši spremni zadržati neutralnost, a u parlamentu poduprijeti SDP-ovu vladu, bez ulaska u ekipu Ljube Jurčića. Tako bi se osvetili Sanaderu, makar cijena bilo još četiri godine u opoziciji. Ovo je mogući, ali malo izgledan scenarij. Haespeovci žele nakon 15 godina u oporbi napokon ući u izvršnu vlast i Đapić nije dokraja razvrgnuo odnose sa Sanaderom.

Novost u političkim odnosima je i tiho približavanje HSS-a i HDZ-a. Još prije mjesec dana situacija je bila bitno drukčija, i Božidar Pankretić i Željko Pecek javno su podržali koaliranje s SDP-om, a istraživanja su pokazala da većina HSS-ovih birača također preferira ulazak u Vladu pod vodstvom socijaldemokrata. U prvom tjednu studenoga situacija se promijenila.

“Nitko od njih nije nam bliži, odlučili smo zadržati ekvidistancu. Preuranjeno određivanje saveznik bilo bi licemjerno, a takvo ponašanje nije jako pametno. Uostalom, pogledajte kako je pao HNS-ov rejting nakon što su izjavili da će nakon izbora koalirati isključivo s SDP-om“, smatra Božidar Pankretić. Premda je bio ministar poljoprivrede u Račanovoj vladi i spada u dio HSS-a koji je skloniji suradnji s lijevim centrom, Pankretić priznaje da se situacija promijenila. Prije nekoliko mjeseci SDP je dao naslutiti da podržava HSS-ovu politiku prema selu, što je otvorilo mogućnost postizborne suradnje. Esdepeovka Marija Lugarić je izjavom o potrebi ukidanja vjeronauka u školama dala argument desnom krilu HSS-a, a Milanovićevo ograđivanje samo je djelomice popravilo situaciju. U međuvremenu je Sanader obećao Friščiću ispunjavanje većine zahtjeva, koji se ukratko svode na 6 milijardi kuna za razvoj sela u iduće četiri godine, tijekom pregovora s EU ustrajalo bi se na Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i najmanje pet godina moratorija na pravo državljana EU da kupuju hrvatske nekretnine te raspisivanje referenduma o ulasku u NATO.

IVO SANADER veoma je aktivan u pridobivanju partnera za poslijeizbornu koaliciju s HDZ-omIVO SANADER veoma je aktivan u pridobivanju partnera za poslijeizbornu koaliciju s HDZ-omU HDZ-u su načelno prihvatili Friščićeve zahtjeve, makar su objektivni izgledi da na njima ustraju vrlo mali. Dok su izdvajanja za poljoprivredu moguća, nepopustljivost oko ZERP-a mogla bi blokirati pregovore, a i cjenkanje o prodaji nekretnina neće biti lako. Naposljetku, eventualno referendumsko odbacivanje NATO-a izazvalo bi niz sigurnosnih komplikacija za Hrvatsku. Sada je to nevažno jer koalicija HSS-HSLS-PGS u anketama osvaja 7-8 mandata, a Nacionalovi sugovornici vjeruju da bi naposljetku mogli imati i više od deset zastupnika. Problem je u tome što se liberali - koji su podržavali Sanaderovu vladu - zadnjih mjeseci približavaju SDP-u. Ovakav obrat ima nekoliko elemenata, od kojih nije nevažna ni dosta dobra komunikacija Đurđe Adlešić i Milanovića. Osim toga, SDP je u Saboru podržao HSLS-ov prijedlog Zakona o radu, koji nije prošao zbog protivljenja HDZ-ove većine. Zanimljivo je da je Sanader obećao Đurđi Adlešić potporu tom zakonu, ali ovaj put nije ga slijedila stranka. Zapravo, izglednije je da je Sanader prekršio obećanje kako se u izbornoj godini ne bi zamjerio Katoličkoj crkvi, koja je najžešći protivnik rada nedjeljom.

U vodstvu liberala smatraju da bi ih novi ulazak u Sanaderovu vladu mogao definitivno marginalizirati i zato se okreću SDP-u. Pritom nemaju dilemu zbog čestih vrludanja između ljevice i desnice.

“Kad je Budiša napustio koaliciju s Račanom, bilo je logično da smo stali uz HDZ. Ali u protekle četiri godine postalo je jasno da Sanader dovoljno ne cijeni doprinos HSLS-a i teško ćemo nastaviti suradnju. Nećemo se baviti demagogijom i tvrditi da su neke koalicije prirodne, a druge ne, jer je uvijek riječ o interesima. Od budućih partnera u Vladi tražit ćemo potpisivanje sporazuma u kojem će jasno pisati što želimo“, ispričao je visokopozicionirani liberal.

JORDAN ima izglede da osvoji 6 ili 7 mjesta u SaboruJORDAN ima izglede da osvoji 6 ili 7 mjesta u SaboruNjihovi zahtjevi svode se na prihvaćanje novog Zakona o radu, koji će liberalizirati poslovanje, ali i odrediti strože kazne poslodavcima koji krše prava trgovaca. Tu je i nastavak decentralizacij. Treći je zahtjev vezan uz depolitizaciju javnih poduzeća, čiji bi se čelnici trebali birati na javnim natječajima, a u nadzornim odborima ne bi smjeli biti političari. HSLS-ovo vodstvo je uvjereno da će imati najmanje tri saborska zastupnika i nadaju se kako će nakon izbora uvjeriti partnere iz HSS-a da se ipak priklone lijevom centru. “Sanader je puno aktivniji i stalno naziva i nudi suradnju. Nasuprot njemu, Milanović se ponaša autistično i kao da čeka izbore, a to je pogrešno“, smatraju u HSLS-u. Uzme li se u obzir da su u HNS-u i IDS-u već najavili da će podržati SDP-ovu vladu, otvoren je status još samo Hrvatske stranke umirovljenika i SDSS-a. Nacionalovi izvori tvrde kako u njima odluka još nije donesena.

Nepuna tri tjedna prije izbora u punom su jeku pregovori i cjenkanja budućih koalicijskih partnera. Trenutačna situacija pokazuje da HDZ ipak ima stanovitu podršku konzervativnih HSP-a i HSS-a, dok su HNS, HSLS i IDS bliži socijaldemokratima. Temeljno pitanje ipak se svodi na to hoće li više mandata osvojiti Milanovićeva ili Sanaderova lista. Onaj tko u tome uspije, steći će vjerojatno odlučujuću prednost.

HSP bi koalirao s HDZ-om

Iz pravaških krugova stiže poruka kako su spremni prekinuti neprijateljstva s HDZ-om uz nekoliko uvjeta. Sanader treba prestati napadati HSP i izjaviti da je spreman uzeti pravaše za partnere, nakon izbora upotrijebiti svoj utjecaj da HSP bude primljen u Europsku pučku stranku, a naravno da pri sastavljanju Vlade žele dva ili tri ministarstva. Đapić računa na položaj predsjednika Sabora, ali 25. studenoga održavaju se i izvanredni izbori u Osijeku i, želi li opet postati gradonačelnik, treba savezništvo s tamošnjim HDZ-om.

SDSS i HSU će s većinom

JORDAN ima izglede da osvoji 6 ili 7 mjesta u SaboruJORDAN ima izglede da osvoji 6 ili 7 mjesta u SaboruSve donedavno Milorad Pupovac i suradnici bili su pouzdani Sanaderovi partneri. S druge strane, SDSS-ovo biračko tijelo zbog povijesnih je razloga sklonije ljevici. SDSS će pričekati rezultate i vjerojatno pregovarati sa strankom koja osvoji relativnu većinu. Slično će postupiti i Hrvatska stranka umirovljenika. HSU-ove organizacije iz Zagreba i Rijeke na lokalnoj razini koaliraju s SDP-om. Jordan ističe da će se HSU prikloniti onom tko osigura više novca za umirovljenike. Istraživanja im predviđaju 6-7 zastupnika i iduća vlada bit će pod snažnim utjecajem gerijatrijskih predstavnika.

Vezane vijesti

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Josip Friščić, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora i bivši čelnik Hrvatske seljačke stranke (HSS-a), HDZ-ovog koalicijskog partnera u bivšoj Vladi,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika