Zakonsko pravo na titulu magistra imaju svi diplomirani inženjeri, pravnici, ekonomisti i ostali koji su diplomu stekli prije uvođenja bolonjskog procesa. Prema Zakonu o akademskim stručnim nazivima i akademskom stupnju visokoobrazovane osobe sa završenim četverogodišnjim sveučilišnim studijem moći će od fakulteta na kojem su studirale zatražiti potvrdu ili diplomu s nazivom magistra struke, dok će osobe s višom stručnom spremom, odnosno završenim stručnim ili preddiplomskim sveučilišnim studijem, dobiti naslov pristupnika, ili pak prvostupnika. U Ministarstvu znanosti i obrazovanja ističu da se novi akademski nazivi neće dobivati automatizmom, nego samo na osobni zahtjev. Kako ne bi došlo do zabune treba naglasiti da će se stari nazivi, stečeni prije 2003., jednako vrednovati kao i dosada.

Svi oni koji žele da im na diplomi umjesto "diplomirani pravnik" stoji "magistar prava" morat će pričekati veljaču. Naime, još uvijek nije utvrđen točan popis svih akademskih i stručnih naziva na temelju kojih će visoka učilišta izdavati nove dokumente, piše Glas Istre.

Državni tajnik za visoko obrazovanje Slobodan Uzelac navodi da Rektorski zbor i Vijeće veleučilišta imaju rok od dva mjeseca za izradu toga popisa popis, na kojem će biti oko tisuću različitih naziva, a moći će se izdavati samo nazivi koji budu na tom popisu. Međutim, nema dvojbe da će ranije fakultetsko obrazovanje biti izjednačeno sa sadašnjim.

Detalji o izdavanju novih diploma, odnosno potvrdi o novom akademskom nazivu, još nisu precizirani, no prema aktualnim cjenicima pojedinih fakulteta, izdavanje diplome stoji od 150 do 360 kuna. Zasad se nitko ne želi upuštati u procjene broja potencijalnih kandidata za podizanje novih diploma, no one će najvjerojatnije biti zanimljive nezaposlenima s VŠS-om i VSS-om, kojih je na Zavodu za zapošljavanje oko 20.000.

Prema novom zakonu, završetkom preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija na kojem se stječe najmanje 300 ECTS bodova, osoba stječe akademski naziv magistar, uz naznaku struke. Tako će, primjerice, naziv diplomiranog arheologa zamijeniti naziv magistra arheologije, a diplomiranog ekonomista magistar ekonomije. U području tehničkih znanosti, umjesto inženjera uvodi se naziv magistra inženjera uz oznaku struke, pa će tako osoba sa završenim studijem geodezije ubuduće imati titulu mag. ing. geod., koja se dodaje iza imena i prezimena. Iznimka će biti oni koji su završili diplomski sveučilišni studij medicine, stomatologije ili veterine, koji će i dalje imati akademski naziv doktora medicine, stomatologije ili veterine.

Osobe koje su u ranijem sustavu stekle višu ili visoku stručnu spremu na stručnim studijima, nove će nazive dobiti prema broju ECTS bodova. Tako će oni s manje odslušanih kolegija imati status stručnih pristupnika, a oni s više od 180 ECTS bodova status stručnog prvostupnika (baccalaureusa). Polaznici poslijediplomskog specijalističkog studija u trajanju od jedne do dvije godine stjecat će naziv sveučilišnog specijalista, a postdiplomanti stručnih studija naziv stručnog specijalista, uz naznaku struke.

Magistri znanosti zadržavaju taj status, a do 2011. mogu steći titulu dr. sci. obranom doktorata. U novom sustavu više nema magisterija znanosti, već se na poslijediplomskom, koji traje tri godine, stječe titula doktora znanosti. Do te titule dolazi se s 480 ECTS bodova.