'Temelj promjena na HRT-u je drukčija poslovna politika u kojoj ideje i novac moraju ići zajedno', kaže Vanja SutlićProšlo je šest mjeseci otkako je Vanja Sutlić (59) izabran za glavnog ravnatelja HRT-a nakon što je njegov prethodnik Mirko Galić prijevremeno napustio to mjesto i otišao u diplomaciju. Čim je postao glavni ravnatelj, predložio je smjene triju ravnatelja televizije, radija i glazbene produkcije, odnosno Marije Nemčić, Ivanke Lučev i Josipa Guberine od kojih je samo Guberina naknadno ponovo izabran za ravnatelja. Nakon smjene Marije Nemčić, koju je zamijenio Robert Šveb, došlo je, hijerarhijskim redom, do daljnjih smjena, pa je tako za glavnu urednicu Informativnog programa postavljena Hloverka Novak-Srzić, povratnica s Nove TV. Mijenjani su i neki voditelji Dnevnika i emisije Otvoreno, a sve to prije početka predizborne kampanje, što je bilo dovoljno da se Sutlića optuži kako jačanjem desno usmjerenih televizijskih urednika i novinara potiho pomaže HDZ-u u kampanji.

Na te kritike Sutlić nije odgovarao jer ne voli davati novinske intervjue tako da je razgovor za Nacional jedan od rijetkih na koje je pristao. Sutlić je na Televiziji od 1973., kad je na Televiziji Zagreb počeo raditi u unutrašnjopolitičkoj redakciji. Kroz godine je mijenjao redakcije i poslove, a uređivao je izborni ciklus “Izbori ‘90”. Slijedili su njegovi usponi i padovi na Televiziji, od toga da ju je 1994. napustio do toga da je 2002. postao pomoćnik ravnatelja Mirka Galića.

NACIONAL: Kada ste postali glavni ravnatelj HRT-a, izjavili ste da na Televiziji vlada nered. Je li, šest mjeseci od početka vašeg mandata, taj nered raščišćen?
- Nered ima svoje različite iskaze i neki su problemi osobnog karaktera, neki su problemi odnosa među ljudima u ovoj kući, neki odgođenih reformi koje su se morale obaviti. Ta kombinacija bila je razlog da se određene stvari urede. Rezultata još nema, ali su stvorene pretpostavke, u ekipama koje vode posao, da se, počevši s planom za sljedeću godinu, taj nered svede na najmanju mjeru, odnosno da u ovoj kući svatko zna što mu pripada, tko što radi i tko za što odgovara.

NACIONAL: Je li čišćenje nereda počelo s poprilično velikim brojem smjena na HRT-u?
- Nije se dogodilo ništa što se nije događalo i ranije slijedom svake promjene ili izbora glavnog ravnatelja i ostalih ravnatelja, a često i bez toga. Moja ambicija nije bila mijenjati ljude zato što mi se oni sviđaju ili ne.
Promjene koje sam potaknuo su promjene za novi način rada u kojem novac koji dolazi u ovu kuću, od pristojbe i marketinških usluga, mora biti u skladu s troškovima proizvodnje. To je bio temelj za promjene. Drugim riječima, ja sam tražio ekipu koja neće imati samo ideje nego će vidjeti da ideje i koštaju.

'Zadao sam si zadatak da ne istražujem što je bilo, nego da poslovanje HRT-a učinim boljim i transparentnijim', kaže SutlićNACIONAL: Govorite o ekonomskoj strani poslovanja, ali što je s političkim utjecajem HRT-a koji je bitan u ovo predizborno vrijeme?
- Nisam birao vrijeme kada će otići prethodni glavni ravnatelj niti sam birao vrijeme kada ću preuzeti tu dužnost. Mogao sam, što bi mi moglo biti manji teret, sedam ili osam mjeseci ne raditi ništa, čekati da prođu izbori i onda započeti promjene. Tada bi došlo do istih komentara, bez obzira na to tko pobijedi na izborima, da zbog rezultata izbora dolazi do promjene na HRT-u. Cijeli pristup je potpuno pogrešan. Vaše pitanje sugerira golemu nazočnost politike u odlučivanju o bilo kojem kadrovskom rješenju na HRT-u. Upravo obrnuto, smatram da se konačno dogodilo da politika više ne odlučuje o rješenjima u ovoj kući. To smo zato i mogli izvesti sada, a da se pritom ne ugrozi naša pozicija nepristranog medija koji će posao obaviti na najbolji način. To će, usuđujem se reći, biti još jedan dokaz da politika ovdje nije imala što tražiti.

NACIONAL: Je li moguće da bi vladajuća stranka i oporba, nakon toliko godina, dopustile promjene na HRT-u a da pri tome nemaju manji ili veći utjecaj na te promjene, i to od vašeg izbora za glavnog ravnatelja pa nadalje?
- Mene je izabralo vijeće koje je moralo imati visoki stupanj konsenzusa. To vijeće izabrao je Sabor tako da vladajuća strana može imati jednog predstavnika više od ostalih u vijeću. Članovi vijeća su ljudi koji nisu izravno u politici, ali ih je politika izabrala na temelju prijedloga cijelog niza udruga i institucija, te je teško vjerovati da postoji kontrola pozicije i oporbe nad 11 članova vijeća. Teško je povjerovati da bi voljom jedne strane itko mogao biti izabran.
Ako je postojala volja više strana, onda je pitanje tko utječe na ovu kuću vrlo smiješno. Kada su me pitali jesam li plod političkog konsenzusa, odgovorio sam da bih trebao biti čarobnjak Merlin kako bih mogao zadovoljiti sve političke suprotnosti i potrebe, počevši od velikih stranaka do svih ostalih. Na cijelu stvar gledam drukčije. Moja percepcija je da je hrvatska politika, nakon desetljeća posezanja za medijima, postala toliko zrela da se i u slučaju HRT-a konačno odmaknula od pokušaja da na izravni način utječe na bilo što što se u ovoj kući događa. Svi u politici su shvatili da su svake četiri godine izbori i da svaka politička garnitura može biti lako promijenjena te da vladanje medijima, pa i HRT-om, nije nešto što politici ide u prilog nego ih ruši.

NACIONAL: Jeste li pokrenuli smjene zato što oni koje ste smijenili nisu to shvatili?
- Ja sam pokrenuo promjene na razini ravnatelja. Niti jedna promjena nije prouzročena političkim razlogom.

HLOVERKA NOVAK-SRZIĆ s premijerom SanaderomNACIONAL: Čime je onda prouzročena, jer ne sjećam se da ste ikada objasnili zašto ste smijenili Mariju Nemčić, ravnateljicu HTV-a?
- Iznio sam plan i program u kojem sam tražio uvođenje poslovnog sustava i drukčiji način planiranja, drukčiji način trošenja, dakle cijeli niz različitih mjera koje su trebale promijeniti stanje na HRT-u. Slijedom toga, tražio sam najbolju ekipu za taj posao. To je smisao mojih promjena. Ne mislim da je bilo tko tko je ovdje radio i stekao iskustvo za ovu kuću neupotrebljiv. I ja sam otišao s funkcije prije tri i pol godine i imao sam posao u ovoj kući kojim sam manje-više bio zadovoljan. Temelj promjena je drukčija poslovna politika u kojoj ideje i novac moraju ići zajedno.

NACIONAL: Imaju li kadrovske promjene uporišta u zakonu s obzirom na to da prema Zakonu o HRT-u ravnatelji mogu biti smijenjeni, a vi ste promijenili dva od tri ravnatelja, tek u slučaju teških pogrešaka? Oni nisu trebali ni dati mandate na raspolaganje, što su ipak učinili.
- I da i ne. Josip Guberina, koji je dao mandat na raspolaganje, ponovo je izabran na dužnost ravnatelja glazbene proizvodnje HRT-a. Ovdje se radilo o nečem drugom. Zakon kaže da je glavni ravnatelj taj koji predlaže ravnatelje podružnica, a ravnatelji podružnica su ti koji predlažu glavne urednike i direktore programa, i to putem natječaja. Pravo prijedloga pripada glavnom ravnatelju i ravnateljima podružnica a izbor vijeću. Kad bi neki glavni ravnatelj nakon godinu dana napustio svoju dužnost, to znači da bi on izabrao ekipu sljedećem ravnatelju. Glavni ravnatelj se bira na temelju programa a svi ostali ispunjavaju taj program. Program je ključ ekipe koju sam predlagao. Dovesti to u pitanje znači onemogućiti provođenje programa.

NACIONAL: Kad već ističete značaj odnosa ideja i uloženog novca, kako objašnjavate situaciju oko najskuplje HTV-ove serije “Ponos Ratkajevih”, koja stoji jako loše?
- Ona ne stoji loše. Prema pokazateljima koje imamo ona je u sadašnjem, poslijepodnevnom terminu vrlo gledana. Pokazatelji u večernjem terminu, u kojem se serija neko vrijeme prikazivala, nisu usporedivi jer je serija po broju gledatelja imala veću gledanost u tom terminu nego u poslijepodnevnom zato što je u poslijepodnevnom drukčija struktura gledanosti. Našli smo se u nezavidnoj situaciji. Igrani program za ovu jesen nije bio ugovoren, a trebao je biti ugovoren, po mom mišljenju, godinu dana prije. Zato je serija “Ponos Ratkajevih” bila vatrogasna mjera.

VANJA SUTLIĆ, glavni ravnatelj HRT-a, sa suprugomNACIONAL: Što se tiče političke strane poslovanja, jeste li očekivali tolike potrese nakon svih smjena? Denis Latin optužuje Hloverku Novak-Srzić, polovina djelatnika HTV-a nije zadovoljna njezinim izborom za urednicu Informativnog programa, pa se Latin miri s Hloverkom Novak-Srzić i udruže se protiv Nikole Kristića, onda događaji oko Mamića u emisijama Otvoreno i Nedjeljom u dva, koji su rezultirali kritikama Aleksandra Stankovića i Dijane Čuljak-Šelebaj, i tako dalje?
- Ja sam na sjednici programskog vijeća jasno rekao da je rukovodstvo ove kuće o tome razgovaralo. Dakle, to nisu samo moji stavovi, a želio sam reći da mi, rukovodstvo, ovu kuću vodimo odgovorno te da za razliku od situacija u kojima se reagiralo nakon što je reagiralo vijeće, mi vlastiti rad procjenjujemo promptno i na njega sami reagiramo. Što se tiče konkretnih primjena, zna se tko za što odgovara. Nije se, dakle, radilo o neupitnom pravu programa da sam bira teme, da sam slaže teme i bira goste, ali program nije nedodirljiva institucija. Ja mogu samo pohvaliti Aleksandra Stankovića koji je stvorio iznimno gledanu emisiju u terminu koji do tada nije bio osobito gledan, ali se ne mogu složiti s time da se objavljuju psovke koje nisu bile objavljene čak ni u dnevnim novinama, nego su stavljane točkice. Ja ću se lako oduprijeti pritiscima nekog političara ili ekonomskog tajkuna, ali će mi mnogo teže pasti prigovori običnih ljudi koji će reći “Nismo očekivali da će se pod tvojim vodstvom nedjeljom, u vrijeme obiteljskog ručka, s televizije emitirati takve psovke”. Što se tiče međusobnih svađa, to je iskaz nereda o kojem sam govorio na početku razgovora. U ovoj je kući predugo vladala podjela na naše i vaše, lijeve i desne, moje i tvoje. Moj pokušaj da razbijem te podjele izazvao je reakcije dijela ljudi koji su sebe duboko ugradili u te podjele. Ja u ovoj kući nemam svoje ljude. Ljude koje sam izabrao nisu moji, jer bi to pretpostavljalo neki sluganski odnos. Izabrao sam ih zato što sam duboko uvjeren da mogu obaviti taj posao bez moje pomoći, kao potpuno odgovorne osobe, u sustavu rada u kojem se zna kome koja uloga pripada. To je bit promjena koje želim.

NACIONAL: Od svih novih ljudi najviše se govorilo o Hloverki Novak-Srzić. Je li ona dobila od nekoga garancije da će postati urednica Informativnog programa ako se odluči vratiti na HTV? Teško da bi se vratila na HTV kao novinarka ili voditeljica nakon svega što je izgovorila o HTV-u prilikom odlaska na Novu TV.
- Nju je za to mjesto predložio ravnatelj HTV-a Robert Šveb. Znao sam da će to biti njegov prijedlog i nisam imao ništa protiv toga. Sada ću prvi put reći da mu ja to nisam predložio. Otvoren je natječaj na koji se ona javila, mogla je pasti ili proći. Da je vijeće nije izabralo, ne znam što bi se dogodilo. Pitali su me hoćemo li odustati od tužbe protiv Hloverke Novak-Srzić, koja nije bila iz redovnog radnog odnosa nego iz posebne klauzule. Započeti sudski proces bit će nastavljen i pokazat će se tko je u pravu. Kad sam se prešutno složio s prijedlogom Roberta Šveba, pošao sam od toga da je to, za stanje u kojem se program nalazi, najbolje rješenje što se tiče preuzimanja odgovornosti za funkcioniranje tog programa. Mene je zanimalo hoće li osoba koja će preuzeti Informativni program preuzeti i odgovornost za njegovo funkcioniranje, za drukčije odnose u njemu te za potpuno zakonito ispunjavanje njegove djelatnosti i za daljnje podizanje profesionalne razine tog programa.

'DENISA LATINA iznimno cijenim', kaže Vanja SutlićNACIONAL: Znači da vam nije smetalo kako će na novinare Informativnog programa djelovati činjenica da je njihova urednica prije 12 godina izjavila kako joj je predsjednik Tuđman govorio koje pitanje da mu postavi na konferenciji za novinare, što je ona i radila, te nije u tome vidjela ništa loše?
- Ne bih je želio braniti, ali ponovit ću da u toj temi nema nevinih. Vaša primjedba mogla bi zakvačiti mnoge. Indikativno je nešto drugo. Zašto je ta tema na tapeti kad se bira Hloverka Novak-Srzić a nije bila kad su se birali drugi, na različite dužnosti, a nisu imali manjih repova od nje?

NACIONAL: Navedite mi neke primjere.
- Ne bih.

NACIONAL: Vašim izborom za glavnog ravnatelja HRT-a započela je rasprava o vašoj prihvatljivosti ljevici i desnici pa se kao prihvatljivost ljevici navodi vaše članstvo u SDP-u i kumstvo s Antunom Vujićem a desnici pisanje u desničarskom tjedniku Fokus krajem 1999.
- Volio bih da sam kum Antunu Vujiću ili on meni, ali mi nismo ni u kakvom kumstvu, a u ovim godinama teško da ćemo i biti. Poznajemo se beskrajno dugo i dijelimo mnoge zajedničke doživljaje iz zagrebačkih prostora. To je jedino što nas povezuje, ne povezuje nas politika nego dugogodišnje prijateljstvo i pripadanje urbanom miljeu. Ja sam s politikom završio 1990. Do tada je teško bilo biti neutralan i baviti se imalo važnijim poslom u medijima. Tada smo osvajali prostor za slobodu i demokraciju, ja sam pripadao timu koji je organizirao praćenje prvih izbora na televiziji 1990., kada rasplet nije bio izvjestan kao danas, kada se zna da će nakon izbora na vlasti, u svakom slučaju, biti naši. Svoje političko uvjerenje izražavam u krugu svojih prijatelja, u krugu svoje obitelji i na glasačkom mjestu. Ne znam kako bih mogao biti prvi čovjek HRT-a ako bih kao ljevičar udovoljavao ljevici ili kao desničar udovoljavao desnici. U Fokusu se uopće nije radilo o desnoj opciji nego o ekipi ljudi na čelu s Mladenom Maločom koja je htjela napraviti liberalno-konzervativni list. Ovo “konzervativni” nemojte shvatiti u smislu političke dimenzije nego u smislu vrijednosnog sustava u kojemu smo smatrali da ima prostora za ozbiljni tjednik koji ne bi ulazio u sferu žutila. Godinu dana smo uspješno radili taj posao. Kada je na dnevni red došao zaokret udesno, ja sam otišao iz te redakcije. Dakle, niti teza s Fokusom ne stoji.