Administrativne pristojbe, sve po deset kuna odmah će se ukinuti, reorganizirat će se rad zdravstvenih ustanova, odnosno uvest će tzv. dnevne bolnice u kojima će se na jednom mjestu moći obaviti sve dijagnostičke pretrage i manji operativni zahvati, povećat će se upisna kvota na medicinskim fakultetima, zaustavit će se monopol na specijalizacije, popravit će se uvjeti rada medicinara, postepeno će se smanjivati gubitak tog sektora koji trenutačno iznosi oko dvije milijarde kuna. Ovo su samo neki od projekata koje će SDP ako dobije izbore, realizirati u slijedeće četiri godine. Barem tako za Nacional.hr tvrdi Rajko Ostojić, bivši pomoćnik ministra zdravstva i autor zdravstvene strategije SDP-a.

"Administrativne pristojbe koje je HDZ uveo prije dvije godine su porezna bolest koja krši temeljni princip solidarnosti na kojem se bazira sustav zdravstva koji SDP podupire. Svi bolesnici koji često moraju posjećivati liječnika nerijetko su oni najsiromašniji pa stoga upravo oni najviše pate radi tog plaćanja", kazao je Ostojić dodajući kako je ova vlada osim pristojbe uvela još dva nameta, dopusno osiguranje i dopunsku listu lijekova koji se plaćaju.

Zanimljivo je, kaže, što su administrativne pristojbe i liste lijekova uvedene po identičnom scenariju; na zadnjim sjednicama sabora u srpnju, oba po hitnom postupku. "Čak 12 posto lijekova je u godinu dana prešlo s A liste koja se ne plaća, na B listu koja se plaća. Već dugo se mi u SDP-u zalažemo da neke lijekove vratimo na besplatnu listu. Lijekovi za reguliranje tlaka i šećerne bolesti će svakako biti besplatni ako dobijemo izbore".

Najveći problem zdravstva, minus od oko dvije milijarde kuna na računu tog sektora, može se, tvrdi, postupno riješiti. HDZ- ovoj vladi zamjera što se u proračunu tog sektora služi samodoprinosima. SDP zdravstvo namjerava financirati iz proračuna i doprinosa koje će s vremenom smanjivati. Godišnji porast BDP-a od dvije milijarde kuna koji predviđa autor gospodarske strategije SDP-a Ljubo Jurčić, prebacio bi se u blagajnu zdravstva. Dnevne bolnice u kojima bi se sa jednom uplatnicom obavljali svi potrebni dijagnostički pregledi poput krvne slike, EKG-a, ultrazvuka i lakših operativnih zahvata, mogu se, kaže lako organizirati.

"Dnevne bolnice povećat će protočnost pacijenta i učinkovitost liječnika. Isto tako one će znatno utjecati na mijenjanje sadašnjeg pristupa medicine. Tako će umjesto liječnika, pacijent biti u središtu zbivanja, a liječnici će dolaziti k njemu. Sada se bolesnici neprestano trebaju vraćati svome liječniku koji im piše uputnice za sve pretrage, a onda s njima dolaze kod specijaliste na listu čekanja".

Manjak liječnika u Hrvatskoj Ostojić smatra velikim problemom, te podsjeća na slučaj Poljske u kojoj su liječnici vikendima letjeli u Irsku i Veliku Britaniju kako bi dodatno zaradili "u fušu". Školovanje od šest i više godina, male plaće, noćna dežurstva, sve to nisu uvjeti koji bi privukli mlade ljude za liječnički karijeru. Stoga treba povećati upisnu kvotu na fakultetima, plaće se trebaju povisiti i trebaju ovisiti o učinku, treba ponuditi cijeli niz olakšica za dodiplomsko i poslijediplomsko obrazovanje.

"Kada je koalicijska vlada došla na vlast, bilo je čak 1290 nezaposlenih liječnika i medicinskih sestara, a na kraju našeg mandata, na burzi je ostalo samo njih 300. Taj uspjeh je rezultat ulaganja u ljude", tvrdi Ostojić.

SDP je, kaže, 2000. godine uveo mjere koje su pomogle medicinarima. Između ostalog uvedeni su kriteriji za dobivanja specijalizacija koje su se do tada dobivale na razne načine. Time se ujedno, pokušao riješiti monopol na specijalizacije koji neki liječnici drže u Hrvatskoj.

"Svaki monopol takve vrste direktno utječe na dugačke liste pacijenata za čekanje, koje nikad nisu bile duže nego sada". Za sve duže liste, optužuje vladu i sadašnje ministarstvo zdravstva, koje vodi, kako kaže, izvrstan liječnik, ali iznenađujuće loš ministar, Neven Ljubičić. "Nema novih investicija i ideja u zdravstvu, osim što su nakon dvije godine zakašnjenja otvorili KBC Rebro. Ono što ima su tri nova nameta", zaključio je.

Medicinskim sestrama za koje ova vlada, kaže, nije učinila ništa, omogućio bi bolje školovanje, odnosno podržao bi njihov zahtjev za studij uz rad, kako bi imale kvalifikaciju u skladu s europskim zahtjevima. Uz takvo obrazovanje medicinske sestre iz Hrvatske, moći će naći posao u bilo kojoj zemlji Europske unije, tvrdi Ostojić.